Objavljeno: 30. 3. 2015. u 18:57
Tomislav Knežević

U subotu, 28. ožujka 2015. u Zagrebu u 86. godini preminuo je prof. emeritus Ante Pažanin, koji je predavao Povijest filozofije i Praktičnu filozofiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. – 1998. Profesora Pažanina zadržat ćemo u trajnom sjećanju. Posljednji ispraćaj Ante Pažanina bit će u krugu obitelji.

Ante Pažanin rođen je 1. veljače 1930. u Vinišću kraj Trogira. Nakon osnovne škole (Vinišće), niže gimnazije (Trogir) i učiteljske škole (Šibenik), studirao je filozofiju i germanistiku na sveučilištima u Zagrebu (1951.-1955.), Göttingenu (1955.-1956.) i Münsteru (1956.-1957.). Diplomirao je 1957. godine na zagrebačkom Filozofskom fakultetu kod Vladimira Filipovića (filozofija) i Zdenka Škreba (germanistika). Dvogodišnji studijski boravak na Sveučilištu u Kölnu završio je 1962. godine obranom doktorske disertacije kod uglednih njemačkih filozofa Ludwiga Landgrebea i Karl-Heinza Volkmann-Schlucka.

Od 1958. do 1963. radio je, kao asistent profesora Vanje Sutlića i kao docent, na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od 1963. do umirovljenja 2000. godine predavao je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kao docent, izvanredni i redovni profesor Filozofije politike, prava i povijesti, a u dva navrata bio je i dekan tog fakulteta (1971.-1973. i 1988.-1990.), te glavni i odgovorni urednik Biblioteke „Politička misao“ (1970.-1980.). Također je predavao Povijest filozofije i Praktičnu filozofiju prvim generacijama studenata i studentica Hrvatskih studija, pokrenutih 1992. godine. Sveučilište u Zagrebu dodijelilo mu je 2001. godine počasno zvanje i titulu „professor emeritus“ za posebne zasluge za razvitak i napredak Sveučilišta te za međunarodno priznatu znanstvenu i nastavnu izvrsnost.

Osim dužnosti dekana Fakulteta političkih znanosti i predsjednika Hrvatskog filozofskog društva, Ante Pažanin je obnašao i druge odgovorne funkcije, unapređujući svojim vrijednim radom podjednako filozofiju i političke znanosti, a time i općenito znanost i visoko obrazovanje u Hrvatskoj, uvijek u intenzivnoj suradnji s inozemnim, osobito njemačkim znanstvenicima i profesorima. O tome svjedoči, primjerice, njegov angažman u dubrovačkom Internuniverzitetskom centru (zamjenik generalnog direktora 1973.-1977.) i Klubu hrvatskih humboldtovaca (predsjednik 1996.-1998.).

1968. dobio je Nagradu grada Zagreba za filozofiju za knjigu „Znanstvenost i povijesnost u filozofiji Edmunda Husserla“, a 1990. republičku nagradu za društveno-humanističke znanosti za knjigu „Metafizika i praktična filozofija“. 1997. je dobio „Humboldt-Medaille“ za zasluge u znanstveno-kulturnoj suradnji Njemačke i Hrvatske, 2005. državnu Nagradu za životno djelo u području društvenih znanosti, a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

Objavio je jedanaest autorskih knjiga i preko 150 znanstvenih i stručnih članaka, a nezaobilazan je i njegov urednički rad (npr. Phänomenologie und Marxismus 1-4, s B. Waldenfelsom i J. M. Broekmanom, Frankfurt a. M. 1977.-1979.), kao i njegova prevodilačka djelatnost kojom je zadužio našu filozofiju i kulturu (npr. E. Bloch, Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo, Beograd 1977.; J. Ritter, Metafizika i politika, Zagreb 1986.; E. Husserl, Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija, Zagreb 1990.; E. Husserl, Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave, Zagreb 2003.).

21. i 22. svibnja 2010. godine u Zagrebu je, u organizaciji Fakulteta političkih znanosti i Hrvatskog filozofskog društva, održan znanstveni skup „Politika, praktična filozofija i svijet života“, u povodu 80.

obljetnice rođenja Ante Pažanina. Radovi izloženi na tom skupu objavljeni su 2011. godine u časopisima „Filozofska istraživanja“ (god.

31, sv. 3; http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=6074) i „Politička misao“ (god. 47, sv. 3; http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=5121), gdje je objavljena i „Bio-bibliografija Ante Pažanina“ koju je sastavila doc. dr. sc. Ana Pažanin (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=96161).

Nastojeći sažeti bogati i razgranati opus Ante Pažanina, moglo bi se reći da su njegovi interesi bili orijentirani prvenstveno na praktičku filozofiju, odnosno na problematiku filozofije politike, filozofije prava, filozofije povijesti i etike, te na europsku filozofijsku i kulturnu baštinu, čemu je uvijek pristupao kao vjeran učenik i pouzdan tumač fenomenologije (ponajprije Husserla) i filozofijske hermeneutike (ponajprije Gadamera). Obrana duhovnih znanosti, a time i duha uopće, pred suvremenim tehnoznanstvenim, ekonomskim, političkim, socijalnim i kulturnim redukcionizmima - može se istaknuti kao jedna od osnovnih intencija Pažaninova djela. U tom smislu, Ante Pažanin je posebnu zadaću dodjeljivao filozofiji, a i sam je u desetljećima znanstvenog i nastavnog rada izvršavao tu zadaću, vodeći se Husserlovom mišlju: „Mi smo dakle - od toga ne možemo odustati - u svojemu filozofiranju funkcioneri čovječanstva.“

U svom djelu „Osnove filozofije“ iz 1970., s osvrtom na Hegela, Pažanin je ustvrdio: „Ako je filozofija ljudska 'misao koja zna sebe kao ono opće' na stvarima i bićima, onda je ona na djelu svagda i svugdje gdje i kada čovjek to opće i bit svega eksplicite misli i shvaća. Ona je implicite, kaže Hegel, prisutna već u 'jednostavnoj egzistenciji', tj. svugdje gdje je čovjek kao misaono biće na djelu, ali je ona tu samo formalno, apstraktno prisutna kao težnja koju treba dalje odrediti, razviti, učiniti konkretnom. U tom smislu filozofija pomaže razvitku čovjeka i zbiljnosti.“

Navedene misli, kao i cjelokupno Pažaninovo djelo, mogu i trebaju služiti kao putokaz i nama sadašnjima i onim budućima.

(Hrvoje Jurić, tajnik Hrvatskog filozofskog društva)

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS