Objavljeno: 2. 10. 2017. u 17:26
admin

I. Pročelnikovo priopćenje od 2. listopada 2017.
II. Demanti emisije na televiziji N1 od 2. listopada 2017., 3. listopada 2017.
III. Pročelnikov odgovor na otvoreno pismo nekih članova Studentskoga zbora, 3. listopada 2017.
IV. Demanti napisa Martine Gelenčir od 3. listopada 2017.
V. Otvoreno pismo novoizabranim članovima Studentskoga zbora Hrvatskih studija, 5. listopada 2017.

I.

Pročelnikovo priopćenje od 2. listopada 2017.


Tijekom ponedjeljka 2. listopada 2017. više je priopćajnica i mrežnih portala objavilo kao udarnu „vijest“ da je uprava Hrvatskih studija zabranila predstavnicima Studentskoga zbora Hrvatskih studija da se obrate okupljenima tijekom Uvodnoga predavanja studentima prve godine, koje je održano danas s početkom u 10 sati u dvorani Zagreb Hrvatskih studija na Sveučilišnom kampusu Borongaj. Bez utvrđivanja činjeničnoga stanja ni s kim od dužnosnika Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskih studija prozivkama se priključila čak i ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak.

 

Prozivke su neopravdane. Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu nisu onemogućili predstavljanje Studentskoga zbora svojim studentima prve godine. Novoizabrani sastav Studentskoga zbora Hrvatskih studija još nije konstituiran (mandat dosadašnjemu sazivu trajao je do 30. rujna 2017.) i zato nema svojega predsjednika. Stoga se, sukladno uzusima, njegov najstariji izabrani član u ime Studentskoga zbora obratio studentima prema unaprijed utvrđenom Programu, koji je imao sedam točaka. Kao dokaz tomu objavljujemo video-isječak.

Osuđujem zloporabu medijskih sloboda kojima se obmanjuje javnost. Pozivam sve medije, koji su se priključili hajci na Hrvatske studije, da objave ispravak svojih netočnih objava.

Zahvaljujem svim studentima koji su izrazili svoje zgražanje nad ponašanjem onih koji su širili dezinformacije i nanijeli štetu ugledu Hrvatskih studija, Sveučilišta u Zagrebu i institucije studentskoga zbora.

U Zagrebu, 2. listopada 2017.

Pročelnik Hrvatskih studija

izv. prof. dr. sc. Mario Grčević

 

 

II.

Demanti emisije na televiziji N1 od 2. listopada 2017.

Duje Kovačević, student preddiplomskoga studija filozofije i komunikologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica emisije televizije N1 „Zabranjeno obraćanje studentima“ dana 2. listopada 2017. (objavljene na poveznici) iznijeli su niz neistinitih i u najmanju ruku „zanimljivih“ tvrdnja o Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, njegovu pročelniku i Studentskom zboru.

1. „Otvaramo temu koja se i dogodila jutros, a to je da su praktički Hrvatski studiji na jedan način zabranili govor studentima“ (voditeljica). 

– Hrvatski studiji nisu zabranili govor studentima. Na uvodnom okupljanju studenata prve godine u ime nekonstituiranog Studentskog zbora, kao što je to svugdje uobičajeno, govorio je njegov najstariji član.1

[ 1 V. priopćenje pročelnika Hrvatskih studija od 2. listopada 2017. i video-isječak nastupa najstarijega novoizabranoga člana Studentskoga zbora Hrvatskih studija.]

2. „Da, održavalo se uvodno predavanje za brucoše, kao i svake godine do sada, na kojem je uobičajeno da i studentski predstavnici, izabrani u novi Studentski zbor, kažu nekoliko rečenica tim brucošima. Međutim, ove godine mi smo dobili poziv da izaberemo predstavnika, koji će tamo govoriti. Izabran sam ja.“ (Duje Kovačević) 

– Saziv Studentskoga zbora Hrvatskih studija, izabran na mandatno razdoblje od 1. listopada 2017. do 30. rujna 2019. još nije konstituiran. Stoga on nije mogao nikoga ni izabrati za svojega predstavnika. Provjerom je utvrđeno da više članova novoizabranoga Studentskoga zbora uopće nije bilo konzultirano, niti je na bilo koji način pristalo da Duje Kovačević bude predstavnik nekonstituiranoga Studentskoga zbora Hrvatskih studija na susretu s novim studentima. U tu svrhu očekujem da mi se dostavi zapisnik sa sjednice Studentskoga zbora na kojem je kolega Kovačević navodno izabran predstavnikom Studentskoga zbora za obraćanje na uvodnom predavanju.

Organizator događanja nije bio Studentski zbor, nego Hrvatski studiji, a predstavljanje Studentskoga zbora bila je jedna od sedam točaka prijepodnevnoga dijela programa. Stoga ne vidim dvojbenost u obraćanju najstarijega člana zbora, što je predložio povjerenik za nastavu i studente. Time Hrvatski studiji nisu onemogućili ni ugrozili slobodu govora studenata.

3. „U petak nam je stigao telefonski poziv od osobe koja organizira to uvodno predavanje, kako je uprava Hrvatskih studija zabranila da mi održimo taj govor.“ (Duje Kovačević)

– Voditeljica Službe za nastavu i studentske poslove Hrvatskih studija u pisanom je očitovanju povodom te tvrdnje istaknula kako ona u petak 29. rujna 2017. nije razgovarala s Dujom Kovačevićem te da njemu ni ikomu drugomu nije rekla kako je uprava Hrvatskih studija zabranila da član Studentskoga zbora govori na Uvodnom predavanju 2. listopada 2017. Taj su njezin iskaz potvrdila i dva svjedoka razgovora, koji je ona taj dan imala s jednim drugim studentom o predstavljanju Studentskoga zbora. 

4. „Jedina izlika je bila to što Studentski zbor [Hrvatskih studija] još nije imao konstituirajuću prvu sjednicu, koju mora sazvati pročelnik Hrvatskih studija prof. Mario Grčević, koju smo mi tražili da je sazove; koju je trebao zakonski sazvati 15 dana nakon [objave] službenih rezultata, dakle još u svibnju ili lipnju ove godine. Međutim, to nije napravio.“ (Duje Kovačević)

– Članak 22. stavak 1. Pravilnika o izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentske zborove sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (od 26. ožujka 2010.) određuje: „Čelnik studentskog zbora sastavnice s važećim mandatom u posljednjem tjednu akademske godine u kojoj su provedeni izbori saziva konstituirajuću sjednicu studentskog zbora sastavnice u novom mandatu na čijoj će se sjednici izabrati novi predsjednik te predstavnik sastavnice u Studentskom zboru Sveučilišta.“ Dakle, konstituirajuću sjednicu novoga saziva Studentskoga zbora Hrvatskih studija trebala je sazvati kolegica koja je do 1. listopada 2017. bila predsjednica Studentskoga zbora Hrvatskih studija, a ne pročelnik Hrvatskih studija. Prema toj odredbi konstituirajuća sjednica nije trebala biti sazvana u „svibnju ili lipnju“, nego između 25. i 30. rujna 2017. Nitko od članova uprave Hrvatskih studija dosadašnju predsjednicu Studentskoga zbora Hrvatskih studija u tom nikad i ničim nije priječio i nije jasno zašto je na to nije potaknuo nitko od novoizabranih članova Studentskoga zbora.

Budući da ona to nije učinila, pravo sazivanja konstituirajuće sjednice prešlo je, ali tek dana 1. listopada 2017., na pročelnika Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu kao čelnika visokoga učilišta, sukladno odredbi članka 19. stavka 6. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (Narodne novine, broj 71/07). Riječ je o prijelaznoj odredbi, koja je donesena kao premosnica između stanja kakvo je postojalo prema Zakonu o studentskom zboru iz 1997. i zakona iz 2007., a ne kao model prijenosa mandata sa staroga na novi saziv studentskoga zbora. Zakonski rok iz te odredbe je 15 dana, dakle pročelnik je dužan sazvati sjednicu do 16. listopada 2017. (jer 15. pada u nedjelju), pa ne stoji tvrdnja da je pročelnik Hrvatskih studija propustio postupiti. Pročelnik bi se sazivanjem konstituirajuće sjednice novoga saziva Studentskoga zbora prije 1. listopada 2017. bio umiješao u autonomiju Studentskoga zbora.

5. „Mi smo to pitanje [sazivanja konstituirajuće sjednice] postavili, poslali smo ga više puta mailom. Tražili smo da se to održi danas nakon što nismo dobili odgovore. Postojao je jedan sastanak s upravom Hrvatskih studija na kojem nije prisustvovao pročelnik, već njegov savjetnik.“ (Duje Kovačević)

– Pročelnik je bio na početku radnoga sastanka održana u srijedu 27. rujna 2017. od 15 do 16 sati u Velikoj vijećnici Hrvatskih studija, pozdravio sve okupljene i zaželio im uspješan rad. Tom se sastanku odazvalo 10 od 11 izabranih članova Studentskoga zbora, od kojih je većina tom prigodom otklonila mogućnost da izaberu šest predstavnika studenata u Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija, jer da su im za to potrebne dodatne konzultacije i jer da još nisu konstituirani kao Studentski zbor. Od djelatnika Hrvatskih studija sastanku su nazočili pročelnikov savjetnik, glavni tajnik i voditelj Ureda za osiguravanje kvalitete, i sâm višegodišnji bivši predsjednik Studentskoga zbora Hrvatskih studija.

U nastavku svojega intervjua Duje Kovačević ponovio je niz drugih neistina, zlonamjernih, klevetničkih i netočnih navoda u odnosu na Sveučilište u Zagrebu, Hrvatske studije i instituciju studentskoga zbora.

Nakladnik elektroničkoga medija tim je programskim sadržajem postupio protivno pravilima novinarske struke i etike, na štetu ugleda Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskih studija.

U Zagrebu, 3. listopada 2017.

pročelnik Hrvatskih studija
izv. prof. dr. sc. Mario Grčević

 

 

 

 

III.

Pročelnikov odgovor na otvoreno pismo nekih članova Studentskoga zbora

Dio novoizabranih članova Studentskoga zbora Hrvatskih studija objavio je 1. listopada 2017. reagiranje kojim reagira na priopćenje koje sam toga dana dao zbog medijske hajke kojoj je bila izložena uprava Hrvatskih studija. Kampanju je pokrenuo jedan od 11 novoizabranih članova Studentskoga zbora, i to zato što im je navodno ograničena sloboda govora i uskraćeno obratiti im se studentima prve godine u ime Studentskoga zbora na Uvodnom izlaganju 1. listopada.

U svojem reagiranju nezadovoljni članovi Studentskoga zbora ponavljaju ono što je istoga dana u medijskim nastupima iznosio njihov član Duje Kovačević, da je zakonska obveza pročelnika Hrvatskih studija bila konstituirati Studentski zbor u roku od 15 dana od objave rezultata izbora 14. lipnja 2017. Polazeći od toga, u priopćenju me se podučava: „Sloboda govora ili autonomija studentskog zbora nije ograničena Vašom voljom, pročelniče. Nemate pravo odlučivati u ime Studentskog zbora tko može govoriti i zatim to opravdavati nekonstituiranjem istog tog zbora, a što je bila Vaša dužnost.“

Kolega Duje Kovačević neistinito tvrdi kako ga je Studentski zbor izabrao da se obrati studentima na Uvodnom izlaganju. Međutim, novoizabrani Studentski zbor nije uspostavljen, o njegovu predstavljanju Zbora nije raspravljao, odlučivao ni glasovao, pa mu nije dao, niti mu je mogao dati legitimitet da nastupa u njegovo ime. Uprava Hrvatskih studija nije pogriješila što je kao predstavniku novoizabranoga Studentskoga zbora dala riječ njegovu najstarijemu članu Vladimiru Šumanoviću, jer je to jednostavno pravni standard i praksa.1

Nezadovoljstvo i medijski linč protiv uprave Hrvatskih studija i mene kao pročelnika u ovom slučaju počiva na nepoznavanju osnovnih akata Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu. Naime, na temelju članka 15. stavka 6. Zakona o Studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (Narodne novine, broj 71/07) i članka 29. stavka 4. Statuta Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu (usvojenom na sjednici Senata 16. prosinca 2008.), Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu 26. ožujka 2010. donio je Pravilnik o izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentske zborove. Njime se u članku 22. stavku 1. jasno propisuje tko i kada saziva konstituirajuću sjednicu studentskoga zbora:

„Čelnik studentskog zbora sastavnice s važećim mandatom u posljednjem tjednu akademske godine u kojoj su provedeni izbori saziva konstituirajuću sjednicu studentskog zbora sastavnice u novom mandatu na čijoj će se sjednici izabrati novi predsjednik te predstavnik sastavnice u Studentskom zboru Sveučilišta. Sljedeća je sjednica studentskog zbora sastavnice u prvom mjesecu naredne akademske godine.“

Dakle, prema Pravilniku o izborima za Studentski zbor kao čelnik Hrvatskih studija nisam smio sazvati konstituirajuću sjednicu novoizabranih članova Studentskoga zbora prije isteka mandata dosadašnjega saziva Studentskoga zbora, da ne bih ometao autonomiju rada studentskoga zbora. Sazivanje te sjednice sve do 1. listopada 2017. u 0.00 bilo je u isključivoj nadležnosti predsjednice Studentskoga zbora u prethodnom mandatu. Zašto novoizabrani članovi Studentskoga zbora, koji su potpisali reagiranje, nisu pročitati temeljne akte Studentskoga zbora i pozvali dosadašnju predsjednicu Studentskoga zbora da ih sazove na konstituirajuću sjednicu? Zašto su odlučili nastaviti politiku skupine Studenti govore iz doba blokade nastave i nezakonitoga štrajka i opet pokušali ocrniti upravu Hrvatskih studija i Sveučilište u Zagrebu?

Budući da Studentski zbor nije poštovao svoj vlastiti Pravilnik i nije sâm sazvao konstituirajuću sjednicu dok je mogao i trebao, sada je na meni kao čelniku ustanove da u skladu sa Zakonom o Studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (Narodne novine, br. 71/07) sazovem konstituirajuću sjednicu Studentskoga zbora, i to u roku od 15 dana od isteka mandata Studentskoga zbora u starom sastavu (do sredine listopada dakle).

Kako bismo se svi pripremili na to, te kako bih upoznao novoizabrane članove Studentskoga zbora, pozvao sam ih na radni sastanak koji je održan 27. rujna. Međutim, jedan od potpisnika reagiranja u medijskim me nastupima proziva i zbog toga te mi zamjera što za vrijeme trajanja mandata Studentskoga zbora u prethodnom sazivu nisam upriličio i konstituirajuću sjednicu. No, to nisam smio ni mogao učiniti, prema Pravilniku koji je donio Studentski zbor, koji kolega tvrdi da želi zastupati.

Jučer objavljeni video-isječak dokazuje kako studentima nije bilo zabranjeno govoriti i da je član Studentskoga zbora govorio pred novim studentima Hrvatskih studija 2. listopada. Isječak je po definiciji dio cjeline, a sve dvojbe oko potpunosti video-zapisa uklanjaju se objavom snimke cijeloga događanja (ovdje).

Temeljem svega navedenoga, očito je da bi Hrvatski studiji prekršili propise, akademske uzuse i načelo legitimiteta studentskoga predstavljanja da su postupili prema očekivanjima kolege Kovačevića.

Očekujem ispriku novoizabranih članova Studentskoga zbora koji su pokrenuli medijski linč protiv uprave Hrvatskih studija. Time bi barem djelomice ispravili štetu koju su nanijeli visokomu učilištu na kojem studiraju kao i ugledu studentskoga zbora kao institucije koje su postali članovi.

U Zagrebu, 3. listopada 2017.

pročelnik             
izv. prof. dr. sc. Mario Grčević
 

1 Usp. čl. 4. st. 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, čl. 15. st. 12. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, čl. 19. st. 2. Poslovnika Ustavnoga suda, čl. 27. st. 2. Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH, čl. 20. st. 3. 
Statuta Hrvatske turističke zajednice, čl. 21. st. 2. Statuta Hrvatske komore inženjera strojarstva.

 

IV.

Demanti napisa Martine Gelenčir od 3. listopada 2017.

 

Ispravljam neistinite tvrdnje objavljene u članku Martine Gelenčir, „Pročelnik Hrvatskih studija Grčević kao da živi u paralelnom svemiru: Optužuje medije za obmanu, a krši Zakon o studentskom zboru“ dana 3. listopada 2017. na portalu srednja.hr elektroničkoga nakladnika.

1. U naslovu se ističe: „Pročelnik Hrvatskih studija Grčević… krši Zakon o studentskom zboru“.

– Nisam kršio i ne kršim Zakon o studentskom zboru. Novi saziv Studentskoga zbora nisam smio sazvati na uspostavnu sjednicu prije 1. listopada 2017., jer je postojao i djelovao saziv Studentskoga zbora kojemu je mandat tekao do 30. rujna 2017. Sukladno članku 22. stavku 1. Pravilnika o izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentske zborove sastavnica Sveučilišta u Zagrebu Studentski zbor Hrvatskih studija u novom sazivu trebala je sazvati dotadašnja predsjednica, i to u zadnjem tjednu akademske godine 2016./2017., tj. između 25. i 30. rujna 2017. Tek od 1. listopada 2017. to je obvezan učiniti čelnik visokoga učilišta. Rok za sazivanje konstituirajuće sjednice Studentskoga zbora prema prijelaznoj zakonskoj odredbi iznosi 15 dana i traje do ponedjeljka 16. listopada 2017.

2. U sažetku objave ističe se: „U gotovo svim medijima jučer je svanula vijest kako je Uprava Hrvatskih studija onemogućila tamošnjem studentskom Zboru da ih na uvodnom predavanju za brucoše predstavlja član kojeg su međusobno odabrali.

– Vijest, koja je „svanula“, neistinita je, bez obzira koliko ju je medija i koliko puta neobjektivno prenijelo. Hrvatski studiji nisu ništa onemogućili svojemu Studentskomu zboru. Novoizabrani članovi Studentskoga zbora Hrvatskih studija još se nisu sastali na sjednicu, nisu nikoga odabirali, pa ni odabrali. Zbor još nije uspostavljen.

3.… pa su Zboru dali priliku da ih predstavi… najstariji član, ujedno i asistent nove Uprave HS-a

– Uprava nije znanstveno-istraživačka ustrojbena jedinica visokoga učilišta, pa u njoj ne postoje i ne djeluju suradnička zvanja. Netočno je i besmisleno ijednoga asistenta (što je suradničko zvanje u sustavu znanosti i visokom obrazovanju) nazivati „asistentom Uprave“. Asistenti, sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, imaju mentora, suradnici su pojedinih ili više nastavnika, pomažu u izvođenju nastavnoga procesa, mogu držati seminare i vježbe, dužni su upisati doktorat, članovi su pripadajućih vijeća odsjeka, ali ne i uprave.

4.Činjenica je isto tako da zakonska odgovornost što Zbor nije konstituiran još prije ljeta upravo leži u rukama Grčevića

– To je dvostruka dezinformacija. Prvo, Studentski zbor nije se mogao ni smio konstituirati prije jeseni, jer bi se time prekršila odredba članka 22. stavka 1. Pravilnika o izborima za Studentski zbor te narušio legalitet i legitimitet Studentskoga zbora kojemu je mandat trajao do kraja akademske godine. Drugo, čelnik visokoga učilišta ne može/ne smije u aktualnom mandatu Studentskoga zbora sazivati konstituirajuću sjednicu Studentskoga zbora u sljedećem mandatu, jer bi time narušio autonomiju studentskoga organiziranja i uzurpirao ovlasti Studentskoga zbora čiji je mandat na snazi.

Dakle, novi saziv Studentskoga zbora nije trebao biti „konstituiran još prije ljeta“, jer on počinje ostvarivati izborni legitimitet uspostavom novoga saziva, a legitimitet crpi iz činjenice da je riječ o osobama koje su u njega izabrane na zadnjim izborima. Konstituiranjem novoga saziva dotadašnji prestaje postojati, gubi legalitet i legitimitet.

Da je Studentski zbor konstituiran još prije ljeta, prethodnomu bi sazivu Zbora oduzeo dio njegova mandata na koji je bio izabran, a svoj bi započeo prije vremena, jer je izabran na mandatno razdoblje od 1. listopada 2017. do 30. rujna 2019. Člankom 6. stavkom 3. Zakona o studenskom zboru propisano je: „Mandat članova studentskog zbora traje dvije godine“. Člankom 3. Odluke o provedbi izbora za Studentski zbor Hrvatskih studija od 9. ožujka 2017. propisano je: „Mandati članova Studentskoga zbora Hrvatskih studija započinju s prvim danom naredne akademske godine u odnosu na akademsku godinu u kojoj su izbori održani“.

5. U tekstu se ističe: „Nakon što je novoizabrani Studentski zbor Hrvatskih studija zamoljen da među članstvom odabere govornika na uvodnom predavanju za brucoše...

– Ne postoji „novoizabrani Studentski zbor Hrvatskih studija“, jer još nije uspostavljen. Postoje samo novoizabrani članovi Studentskoga zbora Hrvatskih studija. Oni će postati Studentskim zborom kad se ustroje (konstituiraju). Stoga „novoizabrani Studentski zbor Hrvatskih studija“ nije mogao biti „zamoljen“ da odabere govornika.

6.Uz poruku koju je [Grčević] poslao, priložio je i isječak videa s uvodnog predavanja, kojim je pokušao dokazati da je Zboru bilo omogućeno predstaviti se. Video ne sadrži događaje koji su uslijedili, a to je bio izlazak izabranog člana Duje Kovačevića na pozornicu.

– Dvominutni video-isječak svjedoči da je, sukladno programu, pored računskoga središta, Ureda za međunarodnu suradnju (odlasci na razmjenu) i koordinatorice za studente s invalidnošću, svim novim studentima 1. listopada 2017. u dvorani Zagreb priopćena činjenica da Studentski zbor još nije konstituiran, da im je objašnjena uloga Studentskoga zbora, i da je u skladu s uobičajenom pravnom praksom najstarijemu članu novoizabranoga saziva Studentskog zbora omogućeno da se obrati studentima.

Svrha objave isječka bila je zorno opovrgnuti neutemeljenu medijsku sugestiju prema kojoj je uprava Hrvatskih studija bila zabranila studentima da se obrate na skupu.

Isječak je uvijek samo dio cjeline, a ne cjelovit zapis svih događaja. Stoga se njime ne mogu obuhvatiti svi događaji koji su prethodili ili uslijedili onomu što je izreskom omeđeno. Hrvatski su studiji objavili i cjeloviti video-zapis događanja iz kojega je nedvojbeno kako spomenuti student nije izišao na pozornicu, niti je to pokušao učiniti, nego da se skupu kratko obratio iz publike. Taj detalj svjedoči kako novinarka Martina Gelenčir netočno piše o zbivanju na kojem osobno očigledno nije bila i o kojem se nije valjano obavijestila.

7. Potom je novinarka ipak iznijela ključnu tvrdnju, koja je istinita, a koja glasi: „Po završetku njegova [Šumanovićeva] govora studentima se ipak obratio i Kovačević, kazavši kako su članovi Zbora prisutni, ali im je zabranjeno da govore.

– Ta rečenica baca pravo svjetlo na cijelu medijsku konstrukciju koju je spomenuti student pokrenuo još 1. listopada, unaprijed, dan prije samoga događaja, objavivši optužbu da je uprava Hrvatskih studija zabranila govor studentskim predstavnicima (tweet). Tu je ocrnu pojačao jedan portal objavom napisa u tom smislu 2. listopada 2017. u 9.33, pola sata prije početka samoga skupa na kojemu studentima Hrvatskih studija nije bio zabranjen govor, pa ni obraćanje nazočnima.

8. U nastavku novinarka ističe: „Naravno, nije istaknuo članak 19. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama prema kojem je upravo on sam (napomena autorice: Grčević) odgovoran što Zbor nije konstituiran.

– Spomenuti članak određuje: „Studentski zborovi izabrani prema Zakonu o studentskom zboru (Narodne novine, br. 139/9.) nastavljaju s radom do izbora studentskih zborova prema ovom Zakonu. … Konstituirajuću sjednicu studentskog zbora izabranog sukladno ovom Zakonu, na kojoj će se izabrati predsjednik studentskog zbora te formirati povjerenstvo za izradu prijedloga statuta studentskog zbora, saziva čelnik visokog učilišta u roku od petnaest dana od dana proglašenja pravovaljanih studentskih izbora.“ Članak je prijelazna odredba, a to znači da uređuje međurazdoblje prilagodbe i prijelaska s primjene zakona iz 1997. na primjenu aktualnoga iz 2007. To također znači da on nije namijenjen redovitomu prijenosu ovlasti na novi saziv studentskoga zbora, koji se odvija svake druge godine, jer je to uređeno Pravilnikom o izborima za Studentski zbor (čl. 22. st. 1.). Besmisleno je i netočno tvrditi da sam ja odgovoran što Studentski zbor nije konstituiran u zadnjem tjednu rujna 2017.

9. Na otvoreno pismo osam članova Studentskoga zbora od 2. listopada 2017. već sam odgovorio (gore, točka III., poveznica).

10. Mediji su dužni obavješćivati javnost istinito i odgovorno, a ne iskrivljivati sliku događaja o kojem izvješćuju i time možda manipulirati javnošću. Ako se navode zakoni ili propisi, moraju se poznavati, a ne rabiti kao prividno pokriće proizvoljnih tvrdnja. Napokon, čestit novinar, ako se uz to što izvješćuje još za nešto i zalaže, trebao bi se zalagati za to da se neko stanje popravi ili poboljša, a ne da se u red i odgovorno obavješćivanje studenata o studijima, njihovim pravima i obvezama, unesu nered, pomutnja i neistina, jer tada nije riječ o obavješćivanju, nego se čini da je riječ o želji da se postignu neki drugi ciljevi. S obzirom na neke prenagljene reakcije iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, čini se da je takvo neodgovorno iskrivljivanje činjenica u prvi mah i postiglo cilj, ali u drugom će koraku staviti u neugodan položaj i one koji tako netočno izvješćuju i one koji prenagljeno nasjedaju na takvo izvješćivanje ne provjeravajući činjenice, što im je, inače, obaveza i dužnost, prije nego se upadne u pogrješne zaključke.


 

U Zagrebu, 4. listopada 2017.

Pročelnik Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

izv. prof. dr. sc. Mario Grčević

 

V.

Otvoreno pismo novoizabranim članovima Studentskoga zbora Hrvatskih studija, 5. listopada 2017.

 

Poštovane kolegice i kolege,

primio sam na znanje da je osam od vas 11 dana 4. listopada 2017. priopćilo kako „iza istupa o zabrani govora na Uvodnom predavanju stoji točno 72,7 % izabranog Studentskog zbora“. Žao mi je pročitati da se ne odustaje od neodrživih kvalifikacija, jer jednostavno nije došlo do zabrane govora, ni povrjede slobode mišljenja i izražavanja. Pretpostavka je uspješnomu radu Studentskoga zbora dobra volja za uključivanjem svih njegovih članova. Prebrojavanje postotka koji je dosegnula jedna skupina, izračunavanje udjela jednoga dijela članova, svrstavanje i izazivanje podjela prije samoga početka rada tomu ne će pridonijeti.

Studentski zbor Hrvatskih studija još nije izabrao svojega predsjednika, a bez toga se nije uspostavio (konstituirao). Stoga on kao takav ovoga časa pravno ne djeluje, nego postoje samo njegovi izabrani članovi. Zbog istoga razloga pravna osoba, kakav je Studentski zbor, još nije mogao bilo komu dati mandat za bilo što. Posljedično ne stoji „kako je novoizabrani Studentski zbor izabrao svog predstavnika za govor na Uvodnom predavanju“, jer ga nije mogao izabrati.

Činjenica je da sadašnji Zakon o studentskom zboru… nije uredio primopredaju dužnosti između staroga i novoga saziva Studentskoga zbora u slučajevima kad su oba saziva izabrana prema zakonu koji je na snazi od 2007. godine. No, za to ni na koji način nije kriv nitko s Hrvatskih studija, ni uprava, ni izabrani studentski predstavnici.

I Ministarstvo znanosti i obrazovanja u priopćenju od 2. listopada 2017. potvrdilo je kako je Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama bitno manjkav, te je najavilo da u 2018. godini planira izraditi novi zakon o studentskom predstavljanju i organiziranju, koji će precizirati određene situacije koje se pojavljuju u djelovanju studentskih zborova.

Ovlast i rok prema kojem bi pročelnik trebao sazvati konstituirajuću sjednicu Studentskoga zbora Hrvatskih studija nalaze se u prijelaznim odredbama zakona iz 2007. godine. O naravi i svrsi te vrste odredba članak 20. stavak 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila propisuje: „Prijelaznim odredbama se u pravilu uspostavlja odnos između novoga propisa i propisa koji se stavlja izvan snage njegovim stupanjem na snagu, i to glede njegova djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme dok je bio na snazi prijašnji propis.“ Stoga članak 19. stavak 6. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama već najmanje osam godina nije mjerodavno pravo za redovito konstituiranje novoga saziva studentskoga zbora, nego samo podredno pravo, pravno pravilo koje je bilo propisano za prijelaz sa zakona iz 1997. na 2007. i koje se iznimno može analogno primijeniti na konstituiranje zbora kad nastane diskontinuitet između staroga i novoga saziva.

Kako zakonodavac nije propisao redoviti način konstituiranja studentskoga zbora, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu u svojem je Pravilniku iz 2010. godine mimo zakona, ali ne i protiv zakona, sa svrhom da popuni zakonsku prazninu, uredio to pitanje na način koji je sukladan zdravomu razumu i parametrima koje je Zakon zadao. Naime, kako se Studentski zbor bira na dvije akademske godine, a mandat mu stoga počinje 1. listopada (kad prema članku 80. stavku 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju počinje akademska godina), Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, za sebe i studentske zborove sastavnica (kakvi su Hrvatski studiji), odredio je da dotadašnji predsjednik Studentskoga zbora sazove uspostavljajuću sjednicu novoga saziva Studentskoga zbora u zadnjem tjednu akademske godine u kojem su izabrani, tj. u zadnjem tjednu rujna, da bi novi saziv tijekom listopada, kad počne nova akademska godina, imao svoju prvu sjednicu. To je u vašem slučaju propušteno. Nadam se da razumijete kako nije korektno da se krivnja za taj propust svaljuje na mene. Pretpostavljam kako niste znali za tu odredbu, ali dio je školovanja za život i naučiti da nepoznavanje prava škodi.

Zbog navedenoga ne mogu se složiti kako Zakon i Pravilnik uređuju istu pravnu situaciju. Kad bi to bio slučaj, vaše bi zaključivanje („u koliziji višeg i nižeg akta, viši akt ima snagu“), sukladno načelu lex superior derogat inferiori, bilo točno, ali nije riječ o aktualnoj, temeljnoj, svevrjedećoj, nego o prijelaznoj, jednokratnoj zakonskoj odredbi, koja se samo analogno može primijeniti na stanje kakvo mi sad imamo, ali koja njega ne uređuje.

Da odredba članka 19. stavka 6. Zakona nije izravno primjenjiva na vaš izbor, proistječe iz sljedećih usporedba. Rezultati izbora na kojima ste osvojili mandat proglašeni su 14. lipnja 2017. Da je između 15. i 29. lipnja 2017. bila sazvana konstituirajuća sjednica novoga saziva Studentskoga zbora i novi saziv uspostavljen, stari bi saziv time prestao postojati i više se ne bi mogao sastajati. Ujedno bi vama bio počeo teći mandat od toga dana, dakle u akademskoj godini u kojoj ste izabrani, a ne za koju ste izabrani.Zakonom je propisano da se izbori za Studentski zbor u pravilu održavaju potkraj zime ili u proljeće (čl. 15. st. 1.), kao i da mandat predsjednika Zbora i njegova zamjenika traje akademsku godinu (čl. 6. st. 1.). Kad bi se zbor trebao konstituirati odmah nakon izbora, onda bi se predsjedniku zbora prekidao mandat koji je vezan uz akademsku godinu (1. listopada – 30. rujna).

Članak 18. Zakona ne propisuje „da je jedino čelnik visokog učilišta (stegovno) odgovoran za kršenje odredbi iz Zakona“, nego propisuje posebno djelo stegovne odgovornosti, koje može počiniti samo rektor/dekan/pročelnik kršenjem odredaba toga Zakona. No, to znači da nitko drugi ne može biti odgovoran ni kriv ako krši Zakon o studentskom zboru. Stegovna odgovornost nije jedina vrsta odgovornosti koja postoji.

Pozivam novoizabrane predstavnike Studentskoga zbora da ovu raspravu prenesemo u akademski prostor i na akademsku razinu, gdje joj je i mjesto.

Sa svoje strane smatram zaključenim javno dopisivanje s izabranim članovima Studentskoga zbora Hrvatskih studija od kojih očekujem da se izjasne o deset mogućih termina koje sam ponudio za sazivanje konstituirajuće sjednice.

Drago mi je da ćemo nakon konstituiranja Studentskoga zbora otvorena pitanja moći rješavati u izravnoj komunikaciji.

 

U Zagrebu 5. listopada 2017.

Pročelnik Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

izv. prof. dr. sc. Mario Grčević

Popis obavijesti

Informacije

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu pokrenuti su i ustrojeni 16. studenoga 1992., isprva samo kao dvosemestralni Sveučilišni komparativni studij hrvatske filozofije i društva. Taj je program potom preoblikovan u program redovitog četverogodišnjeg studija.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2017. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS