Nastavno osoblje

Dr. sc. MIROSLAV BERTOŠA

CURRICULUM VITAE

Miroslav Bertoša (1938.), redoviti profesor (u trajnome zvanju) na Filozofskom fakultetu u Puli, znanstveni savjetnik u trajnome zvanju i nekadašnji upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci i Radnoj podru žnici u Puli.

Doktorsku disertaciju obranio je godine 1981. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1990. izabran je za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za društvene znanosti (ponovno potvrđen godine 2000.).

Glavno područje njegova znanstvenog zanimanja obuhvaća arhivsko istraživanje gospodarskih, društvenih, etničkih, migracijskih, kolonizacijskih i kulturno-antropoloških pojava u Istri (posebice u njezinome mletačkom dijelu) od konca XV. do konca XVIII. stoljeća. Također se bavi se proučavanjem i kritičnim vrednovanjem istarske historiografske baštine XIX. i XX. stoljeća, te metodologijom znanosti o povijesti i novim interdisciplinarnim, multidisciplinarnim i transdisciplinarnim pristupima proučavanju povijesne zbilje prošlih stoljeća. Napose prati kretanja u avangardnoj francuskoj «školi analista» ( L'Ecole des Annales ).

Usavršavao se u Italiji i Francuskoj, te nastupio na mnogim znanstvenim skupovima u zemlji i u inozemstvu. Više od trideset godina istraživao je u arhivima i bibliotekama u Veneciji, Trstu, Udinama, Firenzi, Loretu, Rimu (Vatikanski arhiv) i Parizu. Poznaje i domaće arhive, napose one u Istri, Rijeci i Zagrebu. Član je Društva za hrvatsku povjesnicu, Soci é té de D é mographie Historique u Parizu, Societ a Italiana di Demografia Storica (Roma-Bologna-Firenze), Povijesnog društva Istre, Zgodovinskog društva za južno Primorsko; bio je član Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Programskog odbora za organizaciju Prvoga kongresa hrvatskih povjesničara. Član je uredništva Akademijinih edicija "Starine" i glavni urednik "Problema sjevernoga Jadrana".

Uz redoviti rad na Filozofskome fakultetu u Puli, održava predavanja iz Metodologije znanstvenoga rada (humanističkih znanosti) na Hrvatskim studijima u Zagrebu, a povremeno predaje i na poslijediplomskom i doktorskom studiju Informacijskih znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zadru.

God. 1994.-1996. bio je član Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om, a od 1994. do 1998. i član Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu. Dugogodišnji je član Matičnog povjerenstva za područje humanističkih znanosti – polje povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, znanosti o umjetnosti, etnologije i antropologije (od 1995. do 1999. te od 2001. do danas). Od 1995. do konca 1998. djelovao je u diplomaciji i bio prvi generalni konzul Republike Hrvatske u Trstu.

Za svoj je rad nagrađen u nekoliko navrata, a godine 1994. odlikovan je Drž a vnom nagradom za znanstveni rad "Bartol Kašić" .

Osim više stotina znanstvenih i stručnih radova, objavio je i sljedeće knjige:

* Knjiga o Istri, "Školska knjiga", Zagreb 1968. (uz Z. Črnju redaktor rukopisa pok. prof. T. Peruška, te pisac dijela teksta);

* Proština 1921. Antifašistički pokret seljaka jugoistočne Istre, "Novinsko-izdavačko poduzeće Glas Istre - Biblioteka Istarski mozaik", Pula 1971., 150 str. ;

* Istarsko vrijeme prošlo , "Glas Istre - Čakavski sabor", Pula 1978., 336 str. ;

* Pisma i poruke istarskih rektora - Epistolae et communicationes rectorum histrianorum. Svezak I. Od 1607. do 1616. , Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, vol. 52, "JAZU", Zagreb 1979., 304 str. ;

* Etos i etnos zavičaja (Istra kao historiografski problem) , "Biblioteka Istra kroz stoljeća", VI. kolo, knjiga 33, Pula-Rijeka 1985., 328 str. ;

* Jedna zemlja, jedan rat. Istra 1615-1618, "Istarska naklada", Pula 1986., 112 str. ;

* Zlikovci i prognanici: Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. stoljeću, "Čakavski sabor, Istarska književna kolonija Grozd", Pula 1989., 255 str. ;

* Istra između zbilje i fikcije, "Mala knjižnica Matice hrvatske", Zagreb 1993., 126 str. ;

* Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće) , "Zavičajna naklada Žakan Juri", Pula 1995. ( 2. dopunjeno i prošireno izdanje s kartama i slikovnim prilozima ) , 781 str. ;

* Izazovi povijesnog zanata: Lokalna povijest i sveopći modeli , “Antibarbarus: Biblioteka Historia ”; Zagreb 2002., 416 str.;

* Istra, Jadran, Sredozemlje: Identiteti i imaginariji (Feljtoni, elzeviri, kolumne) , «Durieux» / «Dubrovnik University Press», Zagreb 2003., 461 str.

* Tvrđavni spisi Onofrija Del Campa: Traktati i memorabilije jednoga kondotjera u Dalmaciji u doba Kandijskoga rata . Proredio i uvodnim komentarom popratio Miroslav Bertoša, Državni arhiv u Rijeci – Posebna izdanja 15, Rijeka 2003., 212 str.

Uz znanstveni i znanstveno-nastavni rad , bavi se i publicistikom, pa od 1991. do 2002. u redovitoj novinskoj kolumni Glasa Istre , pod naslovom Domišljanje Istre: između povijesnog i fikcijskog i Početak tisućljeća: dijalozi i solilokviji , objavio 588 osebujnih eseja u kojima se prožimaju povijest, kultura i politika.