| Kratica: PSIDI138
|
Opterećenje: 30(P)
+ 0(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Doc. dr. sc. Iva Šverko |
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: PSIHOLOGIJA UMJETNOSTI
PSIDI138
Voditeljica kolegija: doc.dr.sc. Iva Šverko, iva.sverko@pilar.hr
Diplomski
studij psihologije, teorijski izborni kolegij (2+0), 3 ECTS boda
Ciljevi kolegija
U okviru kolegija
studenti će integrirati široka znanja stečena tijekom studija psihologije i primijeniti ih kako bi upoznali psihologiju umjetnosti.
Također, kroz rad na ovom kolegiju studenti će se odmaknuti od uobičajenog načina učenja i razmišljanja, osjetit će slobodu
kreativnog izražavanja i angažiranog raspravljanja te, nadamo se, pobuditi interes za umjetnost i psihologiju umjetnosti.
Teme
1. Uvodno predavanje ? određenje područja kolegija i uvjeti studiranja
2. Neke značajke umjetnosti
3. Funkcija
umjetnosti
4. Eksperimentalna estetika i procjenjivanje vrijednosti umjetničkog djela
5. Teorija boja
6. Percepcija
umjetničkog djela
7. Simboli i nesvjesno u umjetnosti
8. Art terapija
9. Određenje i biološka osnova kreativnosti
10. Kreativni
proces i razvoj kreativnosti
11. Osobine ličnosti umjetnika i motivacija za stvaralaštvo
12. Emocije i umjetnost
13. Likovno stvaralaštvo djece
14. Razvoj kiparskog stvaralaštva
15. Dizajn i umjetnost
16. Psihologija
u dramskim umjetnostima
17. Glazba, ples i emocije
Zadaci studenata
Studenti trebaju pripremiti prezentaciju
u trajanju od 10-ak minuta u kojoj će obraditi jednu od tema zadanih programom. Uz to, oni trebaju izraditi i četiri zadaće:
opisati umjetničko djelo po vlastitom izboru, predstaviti tok vlastitog kreativnog procesa kojeg su u nekoj prilici doživjeli,
prikazati mentalnom mapom neku od tema, osvrnuti se na jedno od predavanja gostiju predavača.
- Najbolje umjetničko
djelo i zašto ? predstaviti studentima ? rok 26.10.
- Mojih dva tjedna kroz sliku i tekst
- Kognitivna mapa najdražeg
recepta, pjesme ili?
- Vlastiti kreativni proces ? opisati
Dolasci na nastavu
Prisustvovanje
nastavi će se poticati, jer je na kolegiju ključna studentska rasprava, no klasična evidencija dolazaka neće se voditi. Ukoliko
se dogodi da primijetimo smanjeni broj studenata na predavanjima, počet će se evidentirati dolasci i restrukturirat će se
broj bodova koji donose domaće zadaće i dolasci.
Kolokvij
Nastavnim planom predviđen je kolokvij na kojem
studenti mogu položiti kolegij, ukoliko to žele. Ukoliko student odluči ne izaći na kolokvij, dužan je gradivo kolegija položiti
na pismenom ispitu.
Sustav ocjenjivanja
Student ukupno može skupiti 50 bodova iz kolegija: najviše 20 bodova
na temelju položenog kolokvija ili pismenog ispita, najviše 10 bodova na temelju prezentacije, te po 5 bodova na temelju svake
od 4 domaće zadaće. Ocjena se formira na slijedeći način: 25-30 bodova ocjena 2, 31-37 bodova ocjena 3, 38-44 bodova ocjena
4, 45-50 ocjena 5.
Obavezna literatura
Arnheim, R. (2008). Novi eseji o psihologiji umjetnosti. Zagreb: Matica
Hrvatske.
Cvetković-Lay, J. i Pečjak, V. (2004). Možeš i drukčije: priručnik s vježbama za poticanje kreativnog mišljenja.
Zagreb: Alineja.
Itten, J. (1973). Umetnost boje. Beograd: Umjetnička akademija u Beogradu.
Jung, C.G. (1987).
Čovjek i njegovi simboli. Zagreb: Mladost.
Supek. R. (1958). Umjetnost i psihologija. Zagreb: Matica hrvatska.
Pečjak,
V. (2006). Psihološka podlaga vizuelne umetnosti. Ljubljana: Debora.
Runco, M. (2007) Creativity: Theories and themes:
research, development, and practice. SAD: Elsevier.
Dodatna literatura
Arnheim, R. (1981). Umetnost i vizuelno
opažanje: psihologija stvaralačkog gledanja. Beograd: Univerzitet umetnosti.
Arnheim, R. (2003). Prilog psihologiji umetnosti:
sabrani eseji. Beograd: Univerzitet umetnosti.
Belamarić, D. (1986). Dijete i oblik. Zagreb: Školska knjiga.
Cvetković-Lay,
J. i Sekulić Majurec, A. (2008). Darovito je, što ću s njim: priručnik za odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi.
Zagreb: Alinea.
Lazarus, R.S. & Lazarus, B.N. (1994). Passion and reason: Making sense of our emotions. New York: Oxford
University Press. (Poglavlje 1.6).
McEwan, I. (1998). Amsterdam.
Munari, B. (1971). Design as Art. MIddlesex: Penguin
Books Ltd.
Trstenjak, A. (1987). Čovek i boje. Beograd: Nolit.
Vlahović-Štetić, V. (2008). Daroviti učenici: teorijski
pristup i primjena u školi. Zagreb: IDIZ.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Obavezna literatura
Arnheim, R. (2008). Novi eseji o psihologiji umjetnosti. Zagreb: Matica Hrvatske.
Cvetković-Lay, J. i Pečjak, V. (2004). Možeš i drukčije: priručnik s vježbama za poticanje kreativnog mišljenja. Zagreb: Alineja.
Itten, J. (1973). Umetnost boje. Beograd: Umjetnička akademija u Beogradu.
Jung, C.G. (1987). Čovjek i njegovi simboli. Zagreb: Mladost.
Supek. R. (1958). Umjetnost i psihologija. Zagreb: Matica hrvatska.
Pečjak, V. (2006). Psihološka podlaga vizuelne umetnosti. Ljubljana: Debora.
Runco, M. (2007) Creativity: Theories and themes: research, development, and practice. SAD: Elsevier.
Dodatna literatura
Arnheim, R. (1981). Umetnost i vizuelno opažanje: psihologija stvaralačkog gledanja. Beograd: Univerzitet umetnosti.
Arnheim, R. (2003). Prilog psihologiji umetnosti: sabrani eseji. Beograd: Univerzitet umetnosti.
Belamarić, D. (1986). Dijete i oblik. Zagreb: Školska knjiga.
Cvetković-Lay, J. i Sekulić Majurec, A. (2008). Darovito je, što ću s njim: priručnik za odgoj i obrazovanje darovite djece
predškolske dobi. Zagreb: Alinea.
Lazarus, R.S. & Lazarus, B.N. (1994). Passion and reason: Making sense of our emotions. New York: Oxford University Press.
(Poglavlje 1.6).
McEwan, I. (1998). Amsterdam.
Munari, B. (1971). Design as Art. MIddlesex: Penguin Books Ltd.
Trstenjak, A. (1987). Čovek i boje. Beograd: Nolit.
Vlahović-Štetić, V. (2008). Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb: IDIZ.
|
| Preporučena literatura: - - - |
|