| Konstrukcija mjernih instrumenata |
| Kratica: PSIDI200
|
Opterećenje: 15(P)
+ 15(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Doc. dr. sc. Iva Šverko |
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: KONSTRUKCIJA MJERNOG INSTRUMENTA
PSIDI200
Syllabus 2009/10
Voditeljica kolegija: doc.dr.sc. Iva Šverko,
iva.sverko@pilar.hr
Diplomski studij psihologije, izborni kolegij, 4. semestar, predavanja i seminari (1+1), 3 ECTS boda
Ciljevi
kolegija
Implementacija znanja stečenog na kolegiju Teorija psihologijskih testova u svrhu izrade mjernog instrumenta.
Stjecanje naprednih znanja iz područja psihometrije.
Teme
Studenti će u okviru kolegija izraditi mjerni instrument
i detaljno ga analizirati primjenjujući ranije stečena znanja. Rad na vlastitom instrumentu obuhvaćat će slijedeće teme: određenje
predmeta mjerenja i odabir simptomatskih ponašanja, utvrđivanje primjerene strategije mjerenja i oblika čestica u mjernom
instrumentu, izrada itema, primjena skale, provjere karakteristika čestica ? item-analiza, analiza pouzdanosti skale, analiza
valjanosti skale, revizija instrumenta. Angažman na kolegiju uključuje predanost u proučavanju literature te dobro poznavanje
psihometrijskih znanja stečenih u okviru kolegija Teorija psihologijskih testova.
Literatura
Cronbach,
J.L. (1990). Essentials of Psychological Testing (5. izdanje). New York: Harper and Row.
Nunnally, J. C. i Bernstein,
I. H. (1994). Psychometric theory. New York: McGraw-Hill.
Raykov, T & Marcoulides, G.A. (2011). Introduction to Psychometric
Theory. New York: Routledge.
Rust, J. & Golombok, S. (2009). Modern psychometrics. London and New York: Routledge.
Standardi
za psihološko i pedagoško testiranje (2006). Jastrebarsko: Naklada Slap.
Samostalni i grupni seminar
Tijekom
semestra studenti u malim grupama izrađuju mjerni instrument, primjenjuju ga na prikladnom uzorku te na nastavi analiziraju
njegove karakteristike. Izrada instrumenta, prikupljanje, unos i analiza rezultata odvija se timski, dok studenti samostalno
izlažu pojedine faze izrade instrumenta (radni zadaci ovise o broju polaznika kolegija). Na kraju semestra studenti izrađuju
cjeloviti seminar u kojem prikazuju karakteristike instrumenta. Seminar je sažet (5000 riječi ili 30.000 znakova) i ima formu
znanstvenog članka. Raspodjela seminara i radnih zadataka odvija se na prvom predavanju. Dolasci na nastavu se boduju, a manji
dio studentskih aktivnosti odvija se i van nastave.
Kolokvij / Ispit
Kolokvijem i/ili ispitom ispituje
se poznavanje i razumijevanje karakteristika mjernog instrumenta koji su studenti izrađivali. Studenti su dužni kolokvirati,
odnosno skupiti barem polovicu bodova predviđenih kolokvijem. Ukoliko netko ne položi kolokvij, to će znanje morati polagati
na ispitu.
Ocjenjivanje
Na kolegiju se boduje aktivan doprinos na satu te poznavanje karakteristika instrumenta
- Dolasci na nastavu boduju se na slijedeći način: 7 i 8 dolazaka ? 1 bod, 9 i 10 dolazaka ? 3 boda, 11 i više dolazaka
? 5 bodova.
- Aktivno sudjelovanje na nastavi ? izvršavanje radnih zadataka, doprinos radu grupe studenata i sl. ? 10
bodova
- Pojedinačna studentska izlaganja ? nose maksimalno 10 bodova, ovisno o njihovoj kvaliteti.
- Pismeni seminarski
rad ocjenjuje se sa maksimalno 10 bodova. On je sastavni dio grupnog seminarskog rada, no za svakog se studenta ocjenjuje
samo ona cjelina koju je pisao. Kada studenti dobiju povratnu informaciju o kvaliteti seminara i pripadajući broj bodova,
dužni su unutar tjedan dana unijeti sve potrebne izmjene u seminar, i predati ga ponovo, zajedno sa originalnom verzijom koja
sadrži komentare profesora. Ocjenjuje se samo prva verzija seminara, no studenti bodove ostvaruju tek nakon što predaju ispravljeni
seminar. Kašnjenje sa predajom originalnog i ispravljenog seminarskog rada umanjuje broj ostvarenih bodova. Student je dužan
napisati seminar i skupiti najmanje 5 bodova.
- Kolokvij/ispit donosi 15 bodova, od kojih je potrebno ostvariti najmanje
8 bodova za prolaz. Ukoliko se desi da netko ne položi kolokvij, morat će polagati pismeni ispit koji uključuje isto gradivo
i koji se na isti način boduje.
Za prolaz kolegija student je dužan skupiti barem 3 boda iz dolazaka na nastavu, barem
5 bodova iz vlastitog izlaganja, barem 5 bodova iz seminarskog rada te barem 8 bodova iz kolokvija. Iz kolegija studenti mogu
skupiti najviše 50 bodova, a ocjena se formira na sljedeći način: 45-50 bodova ? ocjena 5, 38-44 bodova ? ocjena 4, 31-37
bodova ? ocjena 3, 26-30 bodova ? ocjena 2.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 2. |
Cronbach, J.L. (1990). Essentials of Psychological Testing (5. izdanje). New York: Harper and Row.
Nunnally, J. C. i Bernstein, I. H. (1994). Psychometric theory. New York: McGraw-Hill.
Raykov, T & Marcoulides, G.A. (2011). Introduction to Psychometric Theory. New York: Routledge.
Rust, J. & Golombok, S. (2009). Modern psychometrics. London and New York: Routledge.
Standardi za psihološko i pedagoško testiranje (2006). Jastrebarsko: Naklada Slap.
|
| Preporučena literatura: - - - |
|