| Kratica: PSIDO107
|
Opterećenje: 30(P)
+ 15(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Mladen Havelka
Pred. Ana Havelka Meštrović
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Kolegij Zdravstvena psihologija biti će usmjeren na teme vezane uz Zdravstveno ponašanje, Stres, Bol, Hospitalizam, Somatopsihologiju,
Komunikacijske vještine u zdravstvu, Starenje i Umiranje.
Zdravstveno ponašanje je cjelina u kojoj ćemo pobliže objasniti
terminologiju zdravstvenog ponašanja, nezdrave navik, kako ih mijenjati, kako to da se večina ljudi ponaša neodgovorno prema
vlastitom zdravlju i slično. Zatim ćemo u cjelini stres spominjati najpoznatije teorije stresa, njihove prednosti i nedostatke,
imunološki odgovor organizma na stres, načine suočavanja sa stresom i kako se općenito adekvatnije možemo suočavati sa stresom.
Govorit ćemo i o povezanosti stresa i tjelesnih bolesti, te o psihosomatskih bolestima i stanjima. Zatim ćemo obrađivati cjelinu
vezanu uz doživljaj boli koja će se prvenstveno odnositi na pojam boli, što je bol, kako ju doživljavamo, koji su neurofiziološki
čimbenici nastanka boli, psihološki i sociološki čimbenici doživljaja bol i naravno kako se možemo suočavati s boli. Osvrnut
ćemo se i na mjerenje boli kod djece i odraslih, razlike u doživljaju boli po dobi i spolne razlike doživljaja boli. Također
spominjat ćemo i alternativne metode suzbijanja boli poput hipnoze, ali i placebo učinak. Teme vezane uz hospitalizam objašnjavat
će osnovne pojmove hospitalizma kao i moguće rizične čimbenike koji se javljaju kada djete mora biti hospitalizirano. Kroz
sve teme prožimat će se i pitanje komunikacije u zdravstvu i važnost adekvatnog komuniciranja između osoblja i klijenta ustanove.
Uz odnos psihičkog na tjelesno, osvrnut ćemo se i na obrnuti tijek, odnosno kako bolest i njezina stanja mogu mijenjati psihološko
funkcioniranje pojedinca. Raspravljat ćemo o tomu kako se čovjek suočava sa gubitkom zdravlja, pojmom smrti i umiranja sebe,
ali i bližih članova obitelji. Govorit ćemo i o psihološkim problemima terminalnih bolesnika.
Navedene teme pobliže
će pojasniti studentima područje djelovanja zdravstvenih psihologa u praksi i srodnost, ali i različitost sa kliničkom psihologijom
i psihoterapijskim pravcima. Također, biti će otvoren i niz pitanja za raspravu tijekom kolegija koja će se odnositi na aktualna
etička pitanja u Zdravstvenoj psihologiji, poput eutanazije, priopćavanja loših vijesti klijentu, odnosu s roditeljem u bolnici
i mnoga druga koja se neminovno isprepliću sa tematikom Zdravstvene psihologije.
ISPIT
Sastoji se od 2 pismena kolokvija
i usmenog ispita (usmeni ispit je samo ukoliko student želi podići ocjenu iz kolokvija)
Studentima će biti ponuđeni seminari
koji će moći umjesto usmenog ispita povečati ocjenu. Seminare treba predati u pismenom obliku i prezentirati na satu.
Tijekom
predavanja biti će i nekoliko gostiju predvača koji se u praksi bave područjima vezanim uz Zdravstvenu psihologiju.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Havelka, M. (Ur.) (2002). Zdravstvena psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Havelka, M. (1998). Zdravstvena psihologija. Zagreb: Školska knjiga.
Lazarus, R. (2000). Strategije suočavanja sa stresom. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Ogden, J. (2007). Health Psychology - textbook. Berkshire, UK: McGraw-Hill Education.
Sarafino, P. (2008). Health Psychology: Biopsychosocial Interactions. New York: John Wiley and Sons.
|
| Preporučena literatura: - - - |
|