| Izrada psihologijskog istraživanja |
| Kratica: PSIDO203
|
Opterećenje: 30(P)
+ 0(S)
+ 0(A)
+ 15(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Josip Burušić |
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Syllabus predmeta
IZRADA PSIHOLOGIJSKOG ISTRAŽIVANJA
OSNOVNE INFORMACIJE
Nositelj predmeta: prof. dr.
Josip BURUŠIĆ
E-mail: Josip.Burusic@pilar.hr
Sati nastave: 3
ECTS: 4
Mjesto održavanje nastave:
ZU Kampus, HS, dvorana GOSPIĆ
Status predmet: obvezni predmet
Vrijeme: srijeda 11:05 ? 13:30
OPIS
PREDMETA
Cilj predmeta
Cilj je predmeta usavršiti kompetencije studenata u području istraživačke metodologije i
osposobiti studente za učinkovitu primjenu stečenih kompetencija.
Uspješnim ispunjavanjem obveza studenti će usavršiti
vlastite kompetencije u odabiru i primjeni istraživačkih metoda i nacrta. Poboljšat će vlastitu vještinu samostalnog planiranja,
organiziranja i provođenja istraživanja te znanstvenog izvještavanja.
Važan je cilj predmeta i usavršavanje kompetencija
analitičkog i kritičkog mišljenja studenata.
Način organizacije
Predmet je organiziran kao dinamička kombinacija
različitih metoda rada: predavanja, zajedničkih rasprava, analiza studija slučaja, rada na problemskim zadatcima, samostalnog
i mentorski nadgledanog rada.
Osnovne teme
Kroz predmet će se razmotriti sljedeće teme: kriteriji odabira
prikladne istraživačke metode i istraživačkog nacrta; faze i koraci u pripremi, planiranju i provođenju istraživanja; planiranje
istraživanja i pretraživanje literature; razvijanje i operacionalizacija nacrta istraživanja; operacionalizacija i priprema
instrumentarija i varijabli, postupka istraživanja; provođenje istraživanja; unos podataka i pripremanje za obrade podataka;
statistička obrada podataka; pisanje izvještaja; izlaganje rezultata istraživanja; evaluacija rada.
OCJENJIVANJE
Elementi
ocjenjivanja i pripadajući maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti:
Konačna ocjena studenta utvrđuje se na ispitu,
koji može biti pismeni, usmeni ili kombinacija pismenog i usmenog. Tijekom odvijanja nastave boduju se pojedine aktivnosti
studenata na opisani način:
Dolasci
10 bodova
Rješavanje praktičnih istraživačkih problemskih zadataka 5 x 6 = 30 bodova
Pisanje preglednog
teorijskog rada s razradom metode istraživanja 20 bodova
Kolokvij (pisano ispitivanje postignuća studenta)
40 bodova
Studenti koji na predmetu imaju skupljene bodove iz samo jedne aktivnosti i/ili broj ukupnih
bodova ne prelazi 25 smatraju se studentima koji nisu ispunili minimalne obveze na predmetu te nisu stekli pravo potpisa.
Svim studentima koji tijekom semestra skupe manje od 50 bodova uspješnost na predmetu utvrdit će se isključivo
provjerom znanja i kompetencija na ispitima u predviđenim ispitnim rokovima.
Studenti koji imaju 50 i više bodova
dužni su pristupiti ispitu na ispitnim rokovima gdje im se stečeni bodovi pretvaraju u inicijalne ocjene po sljedećem postupku:
50,0 do 59, 9 bodova ? dovoljan (2)
60, 0 do 74, 9 bodova ? dobar (3)
75 do 84,9 bodova ? vrlo dobar
(4)
85 do 100 bodova ? izvrstan (5)
Pored zbrajanja bodova, nastavnik zadržava pravo za svakog studenta organizirati
u ispitnim rokovima dodatno provjeravanje znanja i kompetencija u cilju utvrđivanja konačne ocjene studenta.
OBJAŠNJENJE
ELEMENATA OCJENE
Dolasci
Kako bi studenti bili u prigodi ispuniti obveze na predmetu nužna je studentska nazočnost
i dolasci. Nije predviđeno ponavljanje bilo kojih predviđenih aktivnosti zbog studentskog nedolaska i/ili spriječenosti. Studenti
tijekom semestra trebaju u svoj plan ispunjavanja obveza ugraditi i mogućnost da će u pojedinim terminima biti spriječeni
prisustvovati nastavi i obvezama. Studenski uspjeh na predmetu zavisi od toga koliko aktivno studenti u njemu sudjeluju. Od
studenata se očekuje da na predavanja dođu pripremljeni i da sudjeluju u raspravama te da doprinesu učenju svojih kolega.
Rješavanje praktičnih istraživačkih problemskih zadataka
Studenti će tijekom odvijanja predmeta imati 5 praktičnih
problemskih zadataka unutar kojih će trebati napraviti kritičku analizu nekog hipotetičkog ili stvarnog istraživačkog slučaja/problema
te će trebati predložiti, izraditi i objasniti istraživački nacrt kojim bi se dosegnulo pojedine istraživačke ciljeve i/ili
odgovorilo na pojedina istraživačka pitanja. Također od studenta će se tražiti da unutar praktičnih istraživačkih problemskih
zadataka predlože najopravdaniji mogući teorijski uvod u neko hipotetičko istraživanje, formuliraju istraživačke probleme
koje je moguće izvesti iz neke istraživačke situacije, opišu moguću metodu istraživanja, strukturiraju plan obrade podataka
i iskazivanja rezultata te njihovog raspravljanja i slično.
Termini kada će studenti u okviru nastave rješavati
praktične istraživačke problemske zadatke nisu unaprijed određeni. Pratit će sadržajno tijek nastave iz predmeta.
Pri
vrednovanju studentskog rada koristit će se kriteriji 1) metodološke kompetentnosti i osposobljenosti primjene pojedinih istraživačkih
metoda u stvarnom istraživačkom okruženju pojedinim istraživačkim potrebama; 2) cjelovitost istraživačkog pristupa, 3) strukturiranosti
predloženog rješenja, 4) iscrpnosti pristupa u metodološkom objašnjenju ponuđenih rješenja i 5) originalnosti u pristupu.
Svaki od ovih kriterija imat će ponder od 0,2 pri čemu je ukupni zbroj pondera 1 i odgovara u slučaju jednog praktičnog problemskog
zadatka ekvivalentu od maksimalnih 6 bodova.
Pisanje preglednog teorijskog rada s razradom metode istraživanja
Studenti
su u obvezi napisati pisani seminarski rad preglednog karaktera u kojem će izložiti suvremene spoznaje na neku od psihologijskih
tema, istraživačkih problema dostupne u istraživačkim radovima objavljenim u zadnjih 10-tak godina. Seminarski rad treba biti
pisan kao pregledni (teorijski) prikaz dosadašnjih spoznaja o obrađivanoj temi i/ili problemu, te treba biti usmjeren na prikaz
konkretnog istraživačkog problema/pitanja.
Pri vrednovanju studentskog seminarskog rada koristit će se kriteriji
(1) cjelovitosti seminarskog rada, (2) njegove strukturiranosti, (3) iscrpnosti korištene literature, (4) originalnosti u
pristupu te (5) metodološko-stilske osposobljenosti studenata za pisanje znanstvenim stilom pisanja.
Svaki od ovih kriterija
imat će ponder od 0,2 pri čemu je ukupni zbroj pondera 1 i odgovara u slučaju pisanja preglednog teorijskog rada ekvivalentu
od 20 bodova.
Seminarski rad treba biti u pravilu između 10 i 15 stranica A4, (20 000 do 30.000 slovnih znakova), pisan
fontom Times New Roman 12 pt. (margine: lijevo 3,5; gore, dolje i desno 2), s naslovnicom i sadržajem. Odstupanje od tehničkih
zahtjeva seminara bit će sankcionirano oduzimanjem 5 bodova od pridijeljenog broja bodova seminaru.
U metodološkom dijelu
seminarskog rada studenti trebaju razraditi cjelokupnu metodu istraživanja u hipotetskoj istraživačkoj situaciji kada bi trebali
provesti istraživanje na temu/istraživački problem seminarskog rada.
Kolokvij (pisano ispitivanje postignuća studenta
Pisani
kolokvij se sastoji od pitanja s višestrukim izborom, dopunjavanjem i kratim slobodnim/esej odgovorima. Pokriva sva područja
i teme obuhvaćene psihologijskom istraživačkom metodologijom s kojom su se studenti imali prigodu susresti tijekom studija.
LITERATURA
Obavezna
Leong, F. T. L. i Austin, J. T. (Ur..) (2006). The Psychology research handbook:
A guide for graduate students and research assistants . New York: Sage Publications
Dijelovi: Part I (Research planning),
Part II (designing a study, selecting instruments, sampling) , Part V (research writing)
Dodatna
Milas, G. (2005).
Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Zanna, M. P. i Darley,
J. M. (1986). (Eds.). The compleat academic. New York: Random House. American Psychological Association - APA (2009). Publication
Manual of the American Psychological Association, Sixth Edition.
KONZULTACIJE I KOMUNICIRANJE
Konzultacije
i komuniciranje
Konzultacije su neposredno prije ili neposredno nakon predmeta ili po dogovoru sa studentom. Studenti
se potiču da sva moguća pitanja, dvojbe i nedoumice rasprave u izravnom kontaktu s profesorom te da iskoriste mogućnost konzultacija
s profesorom koje im stoje na raspolaganju. Sva službena komunikacija s profesorom treba biti pisana putem elektroničke pošte.
Na sve pristigle elektroničke poruke studenti će dobiti odgovor u roku od 48 sati, iznimno, u slučaju spriječenosti nastavnika
u roku od 72 sata. Ukoliko niste primili odgovor u navedenom periodu došlo je do nekog problema u komuniciranju.
Sve
seminare i druge pisane aktivnosti na predmetu slati isključivo u digitalnom obliku bez potrebe njihova tiskanja.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
LITERATURA
Obavezna
Leong, F. T. L. i Austin, J. T. (Ur..) (2006). The Psychology research handbook: A guide for graduate students and research
assistants . New York: Sage Publications
Dijelovi: Part I (Research planning), Part II (designing a study, selecting instruments, sampling) , Part V (research writing)
Dodatna
Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Zanna, M. P. i Darley, J. M. (1986). (Eds.). The compleat academic. New York: Random House. American Psychological Association
- APA (2009). Publication Manual of the American Psychological Association, Sixth Edition.
|
| Preporučena literatura: - - - |
|