Opis predmeta: CILJEVI PREDMETA
Cilj je kolegija pružiti studentima i studenticama uvid u osnovna filozofska pitanja o naravi
suvremene znanosti, u tipične (u prvom redu epistemološke i metafizičke) probleme znanstvene metodologije i znanstvenog istraživanja
općenito, te u najbitnije teorije i rješenja ovih pitanja i problema u okvirima suvremene filozofije znanosti.
UVJETI
ZA UPIS PREDMETA
Upisana druga godina diplomskog studija filozofije.
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA
Nakon
položenog ispita, studenti i studentice će moći: (1) uočiti povezanost i zajedničke pretpostavke filozofije znanosti s drugim
filozofskim disciplinama, prije svega s epistemologijom i metafizikom, ali i s filozofijom uma, logikom i metaetikom; (3)
primijeniti znanja i kritički instrumentarij filozofije znanosti (npr. načelo opovrgljivosti ili pododređenosti teorije podacima)
prilikom procjene znanstvenih teorija iz drugih humanističkih ili društvenih polja poput sociologije ili povijesti; (4) povezati
znanja iz filozofije znanosti s općim znanjima iz povijesti znanosti i filozofije radi procjene mjesta i uloge filozofije
kao humanističke discipline u suvremenom svijetu znanosti i obrazovanja.
ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA
Nakon
položenog ispita, studenti i studentice će moći: (1) identificirati i nabrojati ključne radove i filozofe koji su oblikovali
suvremenu filozofiju znanosti; (2) prepričati osnovne probleme opće filozofije znanosti, kao i probleme filozofije posebnih
znanosti (poput fizike, biologije i dr.); (3) samostalno čitati najvažnija izvorna djela iz opće filozofije znanosti; (4)
objasniti najvažnija teoretska stajališta suvremenih filozofa znanosti te ih ilustrirati primjerima iz povijesti znanosti;
(4) usporediti različita suprotstavljena shvaćanja odnosno rješenja pojedinih problema filozofije znanosti; (5) vrednovati
plauzibilnost pojedinih stajališta, argumenata i protuargumenata unutar suvremene filozofije znanosti.
SADRŽAJ
PREDMETA PREMA SATNICI NASTAVE
(1) Filozofija znanosti kao filozofska disciplina; veze filozofije znanosti s drugim
filozofskim disciplinama; opća filozofija znanosti i filozofije posebnih znanosti, 2 x (2+0). (2) Znanstvena objašnjenja:
induktivno zaključivanje (?Humeov problem?); filozofija znanosti logičkog empirizma i deduktivno nomološki (D-N) model objašnjenja;
kritike i alternative D-N modelu, 3 x (2+0). (3) Popperova filozofija znanosti i načelo opovrgljivosti; kritike falsifikacionističke
filozofije znanosti (problem ponovljivosti opažanja, egzistencijalnih generalizacija i asimetrije povrđivanja i opovrgavanja);
bayesovski pristup znanstvenome dokazivanju, 2 x (2+0). (4) Kuhnova filozofija znanosti; važnost povijesti znanosti i društvenog
konteksta, kritika logičko-empirističke slike znanosti; znanstvene revolucije, paradigme, normalna znanost, rješavanje zagonetki,
anomalije, kriza, nesumjerljivost, 2 x (2+0). (5) Kritičari i nastavljači na Kuhna: Lakatoseva metodologija znanstvenih istraživačkih
programa i ideja racionalne rekonstrukcije znanosti; Feyerabendov ?epistemološki anarhizam? i inzistiranje na pluralizmu i
raznolikosti u znanosti; kritike Lakatosa i Feyerabenda, 2 x (2+0). (6) Znanstveni realizam i antirealizam: korijeni rasprave
u povijesti astronomije; rasprava o opažljivim i neopažljivim entitetima (Maxwell vs. van Fraassen); Putnamov argument iz
?nepostojanja čuda? i zaključak na najbolje objašnjenje; Laudanov argument iz pesimistične metaindukcije; konstruktivni empirizam
i empirijska adekvatnost; argument iz pododređenosti teorije podacima (Duhem-Quineova holistička teza), 3 x (2+0). (7) Filozofije
posebnih znanosti i njihovi posebni problemi: filozofija fizike, filozofija matematike, filozofija biologije, filozofija psihologije,
filozofija društvenih znanosti, 1 x (2+0).
OBVEZE STUDENATA
Redovito pohađanje nastave, polaganje triju
kolokvija.
OBVEZNA LITERATURA
A. O?Hear, Uvod u filozofiju znanosti, prev. T. Bracanović i M. Sušnik
(Hrvatski studiji, Zagreb 2007, poglavlja 1-7)
S. Okasha, Philosophy of Science: A Very Short Introduction (Oxford
University Press, Oxford 2002, poglavlja 1-7)
DODATNA LITERATURA
P. Godfrey-Smith, Theory and Reality:
An Introduction to the Philosophy of Science (The University of Chicago Press, Chicago and London, 2003, poglavlja 2, 5-7,
12 i 13); J. Ladyman, Understanding Philosophy of Science (Routledge, London and New York 2002, poglavlja 5 i 6); M. Curd,
J. A. Cover (ur.), Philosophy of Science: The Central Issues, W. W. Norton & Company, New York and London 1998.
|