| Grupni procesi i utjecaji |
| Kratica: PSIDO102
|
Opterećenje: 30(P)
+ 0(S)
+ 0(A)
+ 15(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Vlado Šakić
Jelena Maričić dipl. psih.
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Sveučilište u Zagrebu
Hrvatski studiji
Grupni
procesi i utjecaji
PSIDO102
Nositelj kolegija:
Prof. dr. sc. Vlado Šakić
Asistentica:
Jelena
Maričić
Diplomski studij
2. semestar
Kolegij se sastoji od predavanja i vježbi
(2+1) i nosi 4 ECTS boda.
Cilj kolegija:
Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim saznanjima
o grupama, grupnoj dinamici i strukuturi, grupnim fenomenima, različitim oblicima socijalnog utjecaja te s temeljnim saznanjima
o socijalnom identitetu, kao i o odnosu između socijalnog i osobnog identiteta.
PREDAVANJA:
Održavanje:
Predavanja
se održavaju jednom tjedno, utorkom od 11.55 do 13.25
Teme koje će biti obrađene na predavanjima:
1.
Grupe i grupna dinamika
Uključene teme:
definicija grupe, primjeri i značajke grupa, odnos pojedinca i grupe,
grupna dinamika, mjere i istraživački nacrti u grupnoj dinamici - primjena studija slučaja, korelacijskih analiza i eksperimenata
u istraživanju grupa
Obvezna literatura za temu:
Brown, R. (2002). Realnost grupa. (2-10).
Forsyth,
D.R. (1990). The science of group dynamics. (2-23).
Forsyth, D.R. (1990). Studying groups. (26-48).
2.
Formiranje grupe te razvoj i socijalizacija grupe
Uključene teme:
različiti pristupi u objašnjenju razloga
za formiranje grupa, zadovoljavanje potreba u grupama, značajke faza u razvoju grupa, grupna socijalizacija, metode razvoja
organizacije
Obvezna literatura za temu:
Forsyth, D.R. (1990). Group formation. (50-73).
Forsyth,
D.R. (1990). Development and socialization. (76-107).
3. Grupna struktura
Uključene teme:
uloge
u grupi, autoritet u grupi, privlačnost unutar grupe, komunikacijske mreže unutar grupe
Obvezna literatura za temu:
Forsyth, D.R. (1990). Group structure. (110-139).
4. Vodstvo u grupi
Uključene teme:
definicija
vođenja, funkcije vođenja u grupama i organizacijama, elementi učinkovitog vođenja, potencijalni medijatori vođenja
Obvezna
literatura za temu:
Chemers, M.M. (2001). Leadership effectiveness: An integrative review. U M.A Hogg i S. Tindale
(Ur.) Blackwell handbook of social psychology: Group processes. (376-399). Oxford: Blackwell Publishers.
5. Emocije
u grupi
Uključene teme:
tipovi emocionalnih iskustava, afekti povezani s razvojem grupe, afekti kao sastavni
elementi grupe
Obvezna literatura za temu:
Kelly, J.R. (2001). Mood and emotions in group. U M.A. Hogg i
S. Tindale (Ur.) Blackwell handbook of social psychology: Group processes. (164-181). Oxford: Blackwell Publishers.
6.
Kolektivi i kolektivna ponašanja
Uključene teme:
kolektivi, gomile, značajke različitih tipova gomila -
slučajna gomila, publika, svjetina, uspaničena gomila
kolektivni pokreti - hirovi, ludosti i mode, glasine i masovna
histerija, društveni pokreti
teorijski pristupi kolektivnim ponašanjima ? LeBonova psihologija gomile, teorija konvergencije,
teorija iskrsavajuće norme, teorija deindividuacije
Obvezna literatura za temu:
Forsyth, D.R. (1990). Crowds
and collective behavior. (427-458).
7. Socijalni utjecaj
Uključene teme:
upoznavanje sa značajkama
različitih principa socijalnog utjecaja ? principi uzajamnosti, obveze i dosljednosti, socijalne potvrde, sviđanja, autoriteta
te malobrojnosti/percipirane oskudice.
Obvezna literatura za temu:
Cialdini, R. (1993). Utjecaj ? znanost
i praksa. Zagreb: MATE.
- dovoljan je prikaz knjige na Zimbardovim stranicama, na temu socijalnog utjecaja i odupiranja
negativnim učincima socijalnog utjecaja
8. Socijalni identitet
Uključene teme:
teorija socijalnog
identiteta, odnos socijalnog i osobnog identiteta, hipoteza kovarijacija između međuosobnih i međugrupnih razlika
Obvezna
literatura za temu:
Deschamps, J.-C. i Devos, T. (1998). Regarding the relationship between social identity and personal
identity. U Worchel, S., Morales, J.F., Paez, D. i Deschamps, J.-C. (Ur.) Social identity ? international perspectives. (93-113).
London: Sage publication.
9. Grupna vjerovanja kao izraz socijalnog identiteta
Uključene teme:
socijalni
identitet, grupna vjerovanja, sadržaji grupnih vjerovanja ? grupne norme, grupne vrijednosti, grupni ciljevi, grupna ideologija
Značajke grupnih vjerovanja ? pouzdanost, centralnost
Oblikovanje grupnih vjerovanja, implikacije
Bar-Tal,
D. (1998). Group beliefs as an expression of social identity. U Worchel, S., Morales, J.F., Paez, D. i Deschamps, J.-C. (Ur.)
Social identity ? international perspectives. (1-12). London: Sage publication.
? Osim navedenih poglavlja, studentima
će biti ukratko prikazana i neka hrvatska istraživanja te će trebati naučiti osnovne nalaze tih istraživanja, odnosno one
elemente tih istraživanja koji će im biti prikazani tijekom predavanja.
Način bodovanja predavanja:
Predavanja
nisu obvezna, no prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na njima se nagrađuje bodovima. Bodovi za predavanja se u najvećoj
mjeri stječu dolascima na predavanja te u manjoj mjeri aktivnim sudjelovanjem na predavanjima.
Student koji aktivno
sudjeluje na predavanjima može steći sljedeće bodove:
5 bodova ? niti jedan ili jedan izostanak
4 boda ?
dva izostanka
3 boda ? tri izostanka
2 bod ? četiri izostanka
1 bodova ? pet izostanaka
0 bodova ? šest
ili više izostanaka
Student koji aktivno ne sudjeluje na predavanjima može steći sljedeće bodove:
4
bodova ? niti jedan ili jedan izostanak
3 boda ? dva izostanka
2 boda ? tri izostanka
1 bod ? četiri izostanka
0
bodova ? pet ili više izostanaka
Ometanje predavanja, dugotrajno napuštanje predavanja ili neprimjereno ponašanje
tijekom predavanja tretirat će se kao izostanak!
VJEŽBE
Održavanje:
Vježbe će se održavati
jednom tjedno, utorkom nakon predavanja, odnosno od 13.30 do 14.15
Cilj vježbi:
Cilj vježbi jest da
se studenti aktivno upoznaju sa sadržajima prezentiranima na predavanjima, na način da budu aktivni sudionici istraživanja
s temama vezanima uz sadržaje predavanja. Uz to, svaki student treba biti voditelj jedne vježbe, u suradnji s dvojicom svojih
kolega. Cilj potonjeg elementa vježbi jest stjecanje iskustva u vođenju vježbi, u timskome radu te u prezentaciji rezultata
provedene vježbe.
Obveze studenata:
Dolazak na vježbe je obavezan. Ukoliko student s vježbi
izostane više od tri puta, posljedica toga je gubitak prava na polaganje ispita.
Način bodovanja vježbi :
0
bodova ? tri izostanka s vježbi
2 boda - dva izostanka s vježbi
3 boda - jedan ili nijedan izostanak s vježbi
+
0
bodova ? manje značajan doprinos kvaliteti vježbi
1 bod ? donekle značajan doprinos kvaliteti vježbi
2 boda - vrlo
značajan doprinos kvaliteti vježbi
Ometanje ili neprimjereno ponašanje tijekom vježbi može rezultirati gubitkom
svih stečenih bodova iz prisutnosti i sudjelovanja na vježbama!
Dugotrajno napuštanje vježbi tretirat će se kao izostanak!
Način
provođenja vježbi:
Vježbe će u većini termina voditi sami studenti, uz prethodne konzultacije s asistenticom.
Studenti će voditi vježbe te prezentirati i pisati rad na temelju vježbe u grupama od tri, ili eventualno četiri člana.
Studenti mogu sami odabrati s kojim kolegama žele surađivati. Vježbe će se provoditi na nekoliko načina: u obliku primjene
upitnika, vođenja manje fokusne grupe, vođenja grupne rasprave sa čitavom grupom, vođenog pisanja eseja na određenu temu te
u još nekim oblicima, no uvijek tijekom samih vježbi. Vođenje vježbe bodovat će se s najviše 5 bodova. U pravilu, svi članovi
grupe koja vodi vježbe steći će isti broj bodova, osim u slučaju jasno vidljivih razlika u ulogu pojedinih studenata ? primjerice,
ako jedan od voditelja vježbe ni ne dođe na te vježbe, izgubit će pet bodova.
Tjedan dana nakon provođenja vježbe,
studenti će biti dužni održati 10-minutnu prezentaciju rezultata vježbe koju su proveli. Prezentacije će se vjerojatno izlagati
na kraju predavanja, ili na početku sljedećih vježbi. Prezentacija rezultata bodovat će se s najviše 10 bodova. U pravilu,
svi autori prezentacije dobivaju iste bodove, osim u slučaju jasno vidljivih razlika u ulogu pojedinih studenata.
PISMENI
RAD:
Studenti također imaju obvezu predati pismeni rad na temu provedene vježbe četiri tjedna nakon što provedu
vježbu. Studenti koji će vježbe voditi manje od mjesec dana prije kraja semestra, pismeni rad na temu svoje vježbe trebat
će predati najkasnije na dan prvog ispitnog roka, no bit će ranije upoznati sa svojom temom i načinom na koji trebaju napisati
rad.
Pismeni rad na temu vježbe studenti pišu u onom sastavu u kojem su proveli vježbu ? u radu trebaju koristiti najmanje
10, a najviše 15 referenci povezanih s temom vježbe. U pravilu, svi autori rada dobivaju iste bodove, osim u slučaju jasno
vidljivih razlika u ulogu pojedinih studenata u grupni rad.
Pismeni radovi mogu biti ocijenjeni s najviše 15
bodova.
Pri bodovanju pismenog rada vrednovat će se:
- poštivanje strukture znanstvenog rada
- korištenje
dovoljnog broja znanstveno i tematski primjerene literature
- ispravno navođenje literature
- kvalitetno povezivanje
rezultata svoje vježbe s nalazima drugih radova
- povezivanje vlastitih nalaza i korištene literature u smislenu cjelinu
- stilski
primjeren način pisanja: jasne i razumljive rečenice, nekorištenje neprimjerenih fraza, znanstveno primjeren riječnik
- pravopis
i gramatička ispravnost teksta
KOLOKVIJI I PISMENI ISPITI:
Kolokvije je moguće položiti samo
u jednom terminu. Svakim od dvaju kolokvija moguće je steći najviše 30 bodova (30x2=60), dok se pismenim ispitom može steći
najviše 60 bodova. Za prolaz kolokvija ili ispita nužno je steći najmanje 52% od ukupnog broja bodova. Studenti nisu dužni
izlaziti na kolokvije tijekom semestra te u slučaju da ne polože ispit preko kolokvija ili da su nezadovoljni ocjenom koju
su stekli na temelju bodova, imaju obvezu izlaska na pismeni ispit.
Kolokviji i pismeni ispiti će sadržavati pitanja
različitog tipa:
točno/netočno,
višestruki izbor ili kratki odgovor
dulji odgovor (tipa definicije)
najdulji
odgovor (tipa kratkog prikaza istraživanja, davanja definicije i primjera definiranog fenomena)
Broj bodova stečenih
točnim odgovorom na svakom pitanju ovisi o tipu pitanja, te student stječe najmanji broj bodova odgovorima na pitanja tipa
točno/netočno, a najveći broj na odgovore koji se odnose na kratki prikaz istraživanja ili na davanje definicije i primjera.
Vrijeme pisanja kolokvija je 45 minuta. Kolokvij se piše u dvije odvojene grupe, kako bi uvjeti pisanja bili primjereniji.
Završni ispit piše se 75 minuta, budući da se sastoji od većeg broja pitanja nego jedan kolokvij.
BODOVANJE:
Ukupni
bodovi se mogu steći na dva načina. Prvi način je da student ispit položi preko kolokvija, a drugi je da ga položi pismenim
ispitom tijekom redovnih ispitnih rokova. Polaganjem ispita preko kolokvija moguće je ukupno sakupiti 100 bodova, dok je polaganjem
ispita tijekom ispitnih rokova moguće ukupno sakupiti 95 bodova. Dva moguća načina stjecanja prikazana su u nastavku:
Prvi
način
5 bodova - Prisutnost i aktivnost na predavanjima
5 bodova - Prisutnost i kvaliteta aktivnosti na vježbama
5
bodova - Vođenje vježbe
10 bodova - Prezentacija rezultata vježbe
15 bodova - Pismeni rad o vježbi
30 bodova
- 1. kolokvij (najmanje 52% bodova)
30 bodova - 2. kolokvij (najmanje 52% bodova)
UKUPNO: 100 bodova
Drugi
način
5 bodova - Prisutnost i aktivnost na predavanjima
5 bodova - Prisutnost i kvaliteta aktivnosti na vježbama
5
bodova - Vođenje vježbe
10 bodova - Prezentacija rezultata vježbe
15 bodova - Pismeni rad o vježbi
55 bodova
- Pismeni ispit (najmanje 52% bodova)
UKUPNO: 95 bodova
OCJENJIVANJE:
Završna ocjena
odgovara ukupnom broju sakupljenih bodova, na sljedeći način:
52 boda - dovoljan (2)
64 boda - dobar (3)
76
bodova - vrlo dobar (4)
88 bodova - izvrstan (5)
Ukoliko imate ikakvih pitanja u vezi predavanja, vježbi,
grupnih prezentacija i pisanja radova iz ovog kolegija, ili općenito u vezi provedbe kolegija javite se na mail jelena.maricic@pilar.hr
Konzultacije
se održavaju isključivo prema dogovoru, u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar (soba 2, 2. kat).
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Obvezna literatura:
ODABRANA POGLAVLJA IZ:
Brown, R. (2002). Grupni procesi ? dinamika unutar i između grupa. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Cialdini, R. (1993). Utjecaj ? znanost i praksa. Zagreb: MATE.
- dovoljan je prikaz knjige na Zimbardovim stranicama, na temu socijalnog utjecaja i odupiranja negativnim učincima socijalnog
utjecaja
Forsyth, D.R. (2009). Group dynamics ? fifth edition. Belmont: Wadsworth/Cengage Learning.
Hogg, M.A. i Tindale, S. (Ur.) Blackwell handbook of social psychology: Group processes. Oxford: Blackwell Publishers.
Worchel, S., Morales, J.F., Paez, D. i Deschamps, J.-C. (1998). Social identity ? international perspectives. London: Sage
publication.
? Osim navedenih poglavlja, studentima će biti ukratko prikazana i neka hrvatska istraživanja te će trebati naučiti osnovne
nalaze tih istraživanja, odnosno one elemente tih istraživanja koji će im biti prikazani tijekom predavanja.
|
| Preporučena literatura: - - - |
|