| Teorija psihologijskih testova |
| Kratica: PSIDO202
|
Opterećenje: 30(P)
+ 0(S)
+ 0(A)
+ 15(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Doc. dr. sc. Iva Šverko
Romana Grđan
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: TEORIJA PSIHOLOGIJSKIH TESTOVA
PSIDO202
Voditeljica kolegija: doc.dr.sc. Iva Šverko, iva.sverko@pilar.hr
Asistentica
na kolegiju: Romana Grđan, romana.grdan@gmail.com
Diplomski studij psihologije, obavezni kolegij, 2. semestar, predavanja
i vježbe (2+1), 4 ECTS boda
Ciljevi kolegija
Upoznati studente sa metrijskim karakteristikama mjernih instrumenata,
kroz teorijska predavanja i praktičnu izradu instrumenta. Vježbe se isprepliću s predavanjima, a cilj im je kroz praktičan
rad studentima približiti teorijske koncepte psihometrije.
Teme
Na teorijskom dijelu kolegija studenti će
biti upoznati sa osnovnim postavkama klasične teorije testova, dok će na vježbama ta znanja primjenjivati pri provjeri metrijskih
karakteristika nekih postojećih instrumenata. Teme predavanja po nastavnim tjednima bit će sljedeće:
1. Uvodno predavanje
? određenje kolegija i pravila studiranja
2. Ponavljanje
3. Linearna kombinacija ? bodovanje, objektivnost
4. Osjetljivost
5. Pouzdanost
- klasična teorija pouzdanosti, koncept pogreške mjerenja
6. Pouzdanost - metode određivanja pouzdanosti: odabir i interpretacija
7. Pouzdanost
heterogene baterije, korekcija zbog atenuacije
8. Teorija generalizabilnosti
9. Teorijski pristupi valjanosti
10. Faktorska
valjanost i MTMM tehnika
11. Prognostička valjanost i selekcijski problem
12. Baždarenje ? norme, transformacija
13. Razlike
individualnih rezultata
14. Teorija odgovora na zadatak (IRT ? item response theory)
15. Studentske prezentacije
Literatura
Anastasi,
A. (2003). Psychological testing (7. izdanje). New York: MacMillian.
Cohen, R.J. & Swerdlik, M.E. (2001). Psychological
Testing and Assessment. Boston: McGraw Hill.
Krković, A. (1978). Elementi psihometrije I. Zagreb: Filozofski fakultet.
Krković
A, Momirović, K. i Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Zagreb: Društvo psihologa
Hrvatske i Republički zavod za zapošljavanje SRH.
Petz, B. (1981). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Zagreb:
Društvo psihologa Hrvatske.
Raykov, T & Marcoulides, G.A. (2011). Introduction to Psychometric Theory. New York: Routledge.
Vježbe
Tijekom
semestra studenti u grupama provjeravaju metrijske karakteristike nekog od postojećih nekomercijalnih mjernih instrumenata.
Na temelju tih rezultata oni izrađuju seminare o pojedinim metrijskim karakteristikama, o kojima na kraju godine izvješćuju
svoje kolege. Radni zadaci su podijeljeni tako da svaki student ili studentica sudjeluje u izradi samo jednog od seminara
(opis testa, osjetljivost, pouzdanost, valjanost ili baždarenost) i u samo jednoj radnoj aktivnosti (prva primjena testa,
unos podataka, druga primjena s unosom, objedinjenje cjelovitog seminara, izlaganje rezultata pred kolegama). Raspodjela seminara
i radnih zadataka odvija se na prvom predavanju. Dolasci na nastavu se boduju, a manji dio studentskih aktivnosti odvija se
i van nastave.
Provjere znanja ? računski kolokviji
Gradivo je podijeljeno u tri cjeline, nakon kojih slijede
kratke provjere znanja. Provjerava se razumijevanje gradiva, odnosno poznavanje rada na računalima i sposobnost pravilne interpretacije
rezultata. Studenti su dužni kolokvirati svaku cjelinu gradiva, odnosno na svakoj provjeri znanja skupiti barem polovicu bodova.
Ukoliko ne uspiju položiti jednu ili više cjelina, imaju ih pravo ispraviti na zadnjem predavanju, te time stječu pravo izlaska
na ispit. Ukoliko niti tada ne uspiju položiti predviđeno gradivo, studenti gube pravo potpisa i dužni su iduće akademske
godine ponovo upisati kolegij.
Sustav ocjenjivanja
Ocjena se formira na temelju rada kroz godinu i uspjeha
na ispitu, koji se zasebno ocjenjuju.
Rad kroz godinu ocjenjuje se na temelju dolazaka na nastavu, kvalitete seminarskog
rada te uspjeha na kolokvijima.
- Dolasci na nastavu: od ukupno 12 regularnih predavanja, boduju se dolasci na najmanje
7 predavanja i to na slijedeći način: 7 dolazaka ? 1 bod, 8 dolazaka ? 2 boda, 9 dolazaka ? 3 boda, 10 dolazaka ? 4 boda,
11 dolazaka ? 5 bodova, 12 dolazaka ? 6 bodova.
- Kratki seminarski rad ocjenjuje se sa maksimalno 10 bodova. Kako studenti
u paru predaju seminarski rad, ocjena je u pravilu ista za oba studenta. Kada dobiju povratnu informaciju o kvaliteti seminara
i pripadajući broj bodova, studenti su dužni unutar tjedan dana unijeti sve potrebne izmjene u seminar, i predati ga ponovo,
zajedno sa originalnom verzijom koja sadrži komentare profesora. Iako se ocjenjuje samo prva verzija seminara, studenti bodove
ostvaruju tek nakon što predaju ispravljeni seminar. Kašnjenje sa predajom originalnog i ispravljenog seminarskog rada umanjuje
broj ostvarenih bodova.
- Provjere znanja (kolokviji) donose po 8 bodova, a kako ih je tri, maksimalni broj bodova koji
student može ostvariti iznosi 24 boda. Studenti moraju položiti svaki kolokvij s minimumom od 4 boda. Ukoliko se desi da netko
ne položi kolokvij, organizirat će se ponavljanje kolokvija na zadnjem predavanju. Ukoliko nekome ostane više kolokvija za
ispravljanje, sve će ih pisati isti dan.
Tijekom nastave, studenti mogu skupiti najviše 40 bodova, a ocjena iz sudjelovanja
na nastavi se formira na sljedeći način: 40-36 bodova ? ocjena 5, 35-31 bodova ? ocjena 4, 30-26 bodova ? ocjena 3, 25-21
bodova ? ocjena 2.
Pravo na izlazak na ispit ostvario je svatko tko je obavio svoju zaduženu radnu aktivnost, skupio
barem 1 bod iz dolazaka na nastavu, barem 6 bodova iz seminara, te barem 4 boda iz svake provjere znanja (kolokvija). Ispit
je usmeni i uključuje odgovore na 3 pitanja koja student ili studentica izvuče na ispitnoj kartici. Odgovor na svako pitanje
se zasebno boduje, na temelju čega se formira ocjena na ispitu. U iznimnim slučajevima, ispit može biti pismeni.
Konačna
ocjena iz kolegija formira se na način da 40% konačne ocjene određuje rad kroz godinu, a 60% uspjeh na ispitu (ukupna ocjena
= 0,4 * ocjena na nastavi + 0,6 * ocjena na ispitu).
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Anastasi, A. (2003). Psychological testing (7. izdanje). New York: MacMillian.
Cohen, R.J. & Swerdlik, M.E. (2001). Psychological Testing and Assessment. Boston: McGraw Hill.
Krković, A. (1978). Elementi psihometrije I. Zagreb: Filozofski fakultet.
Krković A, Momirović, K. i Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Zagreb: Društvo
psihologa Hrvatske i Republički zavod za zapošljavanje SRH.
Petz, B. (1981). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Zagreb: Društvo psihologa Hrvatske.
Raykov, T & Marcoulides, G.A. (2011). Introduction to Psychometric Theory. New York: Routledge.
Rust, J. & Golombok, S. (2009). Modern psychometrics. London: Routledge.
|
| Preporučena literatura: - - - |
|