| Pregled povijesti svjetske književnosti |
| Kratica: KRODO275
|
Opterećenje: 30(P)
+ 15(S)
+ 15(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Doc. dr. sc. Davor Piskač |
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Pregled povijesti svjetske književnosti sintetički je kolegij čija je zadaća objediniti tzv. svjetsku književnost, odnosno
osvijestiti njezinu cjelovitost u povijesnom i strukturalnom pregledu. Cilj je kolegija razviti sposobnosti i kompetencije
potrebne za nastavnike, odnosno za nastavu hrvatske književnosti. Zbog toga se nastava kolegija temelji na povijesnom pregledu
svjetske književnosti, stavljanju naglaska na pojedine prijelomne i najvažnije pisce te na njihova zapaženija književna ostvarenja.
Nastava se izvodi u tri dijela: predavačkom dijelu, vježbama i seminarskom dijelu. Predavački se dio temelji na cjelovitom
obuhvaćanju povijesti svjetske književnosti, specificiranju obilježja pojedinog razdoblja te stavljanju naglaska na pojedine
književnike i njihova književna djela. Vježbe se temelje na pročitanoj lektiri te na funkcionalnoj analizi i interpretaciji
pojedinih književnih djela. Vježbe su napravljene na način da ujedno omogućavaju uočavanje i razvijanje sposobnosti metodičkog
pristupa književnom djelu za potrebe budućih nastavnika književnosti. Seminarski se dio temelji na stručnom i znanstvenom
pristupu nekim aspektima s područja svjetske književnosti.
Syllabus
HRATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij
hrvatske kulture/kroatologija Diplomski sveučilišni studij
Kolegij: Pregled povijesti svjetske književnosti
Težina
kolegija:4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Upisana prva godina dipl. studija
ECTS bodovi 5
Status
kolegija: obavezni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p/s/v 2/1/1)
Broj sati aktivne nastave: 60
Ciljevi
kolegija
Temeljni je cilj kolegija stjecanje znanja iz područja svjetske književnosti radi uočavanja činjenica koje
su dovele do promjena i razvijanja stavova prema književnosti kao sustavu koji ima vlastitu logiku razvoja, ali je u istovremenom
prožimanju i s ostalim jezičnim, književnim i društvenim sustavima općenito.
Ciljevi u terminima očekivanih rezultata:
Studenti
će nakon odslušanog kolegija u ovom semestru biti osposobljeni za:
1. Pravilno definiranje bitnih pojmova s područja
književnosti, odnosno s područja svjetske književnosti.
2. Uočavanje podudarnosti razvoja svjetske književnosti do pojave
racionalističke filozofije.
3. Usvajanje metajezika i ostalih činjenica potrebnih za razgovor i razmišljanje o problematici
svjetske književnosti.
4. Pravilno određivanje i razmatranje dijakronijskog razvoja svjetske književnosti.
5. Kritičko
razmatranje sinkronijskih dimenzija svjetske književnosti.
6. Promatranje kulturoloških aspekata književnosti.
7. Provođenje
manjih istraživanja te usporedba i interpretacija rezultata s obzirom na teorijski aspekt svjetske književnosti.
Sadržaj
kolegija
1. Uvod u svjetsku književnost: pojam svjetske književnosti.
2. Utvrđivanje struktura i metajezika potrebnoga
za raščlambu građe s područja svjetske književnosti.
3. Pojam dijakronijskog razvoja svjetske književnosti. Uočavanje
povijesnog razvoja.
4. Pojam sinkonijskog razvoja književnosti. Prezentacija pojedinog književnog djela i njegova interpretacija
s obzirom na postavljeni cilj.
5. Kulturalna funkcija svjetske književnosti.
6. Provođenje manjih istraživanja
te interpretacija rezultata s obzirom na teorijski aspekt svjetske književnosti.
Studentske obaveze
1. Pohađanje
predavanja.
2. Izrada jednog seminarskog rada koji tematizira jedan odabrani (zadani) problem.
3. Uočene
posebnosti teme seminarskog rada studenti trebaju prikazati referatom.
Ovisno o temi, studenti mogu referirati
samostalno ili grupno.
Način polaganja ispita Usmeno ispitivanje
Ispit je prenosiv na višu godinu studija: ne
Ocjenjivanje
studenata
Pohađanje nastave 20 % ocjene
Aktivnost u nastavi 20 % ocjene
Seminarski rad 20 % ocjene
Referat
10 % ocjene
Usmeno ispitivanje 30 % ocjene
Literatura
Obavezna:
1. Milivoj Solar: Povijest
svjetske književnosti. Golden Marketing, Zagreb, 2003.
2.Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije.
MH, Zagreb, 2000. (Pojmovi: književnost, kulturalni studiji, povijest književnosti)
3. Miroslav Beker: Uvod u komparativnu
književnost. Zagreb, 1995.
Izborna (2 naslova):
1. Milivoj Solar: Edipova braća i sinovi, Naprijed, Zagreb,
1998.
2. Travvich, Buchner B: World Literature, 1-2, New York, 1959.
3. Richard Cavendish, Trevor O. Ling: Mitologija,
Mladinska knjiga, Zagreb, 1988.
4. M. Tronski: Povijest antičke književnosti, Zagreb, 1951.
5. Johan Huizinga: Jesen
srednjega vijeka, Naprijed, Zagreb, 1991.
6. Teorija drame: renesansa i klasicizam, knjiga 6, Beograd, 1976.
7.
Zdenko Škreb, Ante Stamać: Uvod u književnost. Globus. Zagreb, 1896. (Poglavlja: Problematika književne povijesti, Stih, Umjetnička
proza, Drama dramaturgija kazalište, Pojmovi poetika u povijesnom slijedu, Smjerovi istraživanja književnosti)
8. Viktor
Žmegač: Povijesna poetika romana. GZH, Zagreb, 1991.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Milivoj Solar: Povijest svjetske književnosti. Golden Marketing, Zagreb, 2003.
Nevenka Košutić-Brozović (2007), Čitanka iz stranih književnosti, Školska knjiga, Zagreb.
|
| 2. |
Frano čale, ur. (1977), Povijest svjetske književnosti u osam knjiga, Mladost, Zagreb.
Miroslav Beker: Uvod u komparativnu književnost. Zagreb, 1995.
Viktor Žmegač: Povijesna poetika romana. GZH, Zagreb, 1991.Povijest svjetske književnosti, 1-7, Mladost Zagreb, 1974.-1982.
(Izbor jedne knjige)
Travvich, Buchner B: World Literature, 1-2, New York, 1959.4. Richard Cavendish, Trevor O. Ling: Mitologija, Mladinska knjiga,
Zagreb, 1988.
M. Tronski: Povijest antičke književnosti, Zagreb, 1951.
Gustav Renć Hocke: Svijet kao labirint, Zagreb, 1988.
|
| 3. |
Temeljna teorijska literatura je Solarova Povijest svjetske književnosti iz 2003. godine. U lektiru spada Čitanka stranih
književnosti Nevenke Košutić-Brozović, kao i sva književna djela koja su bila tema predavanja, vježbi i izlaganja proizašlih
iz seminarskih radova studenata.
|
| Preporučena literatura: - - - |
|