| Kratica: KRODI165
|
Opterećenje: 30(P)
+ 0(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Doc. dr. sc. Davor Piskač |
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: "Čovjek bi trebao mnogo znati o književnosti da bi je mogao dobro čitati", jednom je prigodom izjavio Gustave Flaubert. Zaista,
čitajući vrijednu književnost, često u njoj prepoznajemo dio sebe, pronalazimo vlastite osjećaje, razmišljanja i stavove,
ali ne znamo zašto nam se to događa.
Činjenica je da čovjek, otkada književnost postoji, ne prestaje postavljati
pitanja i tragati za razlogom njene privlačnosti. Odgovore su pokušali dati već veliki grčki filozofi, a u suvremeno ga vrijeme
nudi teorija književnosti kao dio znanosti o književnosti.
Temeljna svrha kolegija Teorija književnosti jest potaknuti
na aktivno razumijevanje i tumačenje književnih djela zbog toga što je u humanističkim znanostima nužno putem estetski vrijednih
tekstova razvijati vlastiti put prema znanju. Budući da književni tekst uvijek proizvodi nova značenja, teorija književnosti
jedan je od učinkovitih načina dopiranja do njih.
Kolegij se temelji na čitanju, razumijevanju i tumačenju književnoteorijskih
tekstova koji kao prezentacije teorijskih modela (nova kritika, formalizam, strukturalizam, fenomenologija, marksizam, recepcijski
model, kulturalne teorije...) razvijaju mogućnosti njihova razumijevanja. Cilj je takvoga pristupa uporabom književnoteorijskih
znanja potaknuti kreativnost i znanstvenoistraživački način promišljanja književnosti te tako otkriti bogatstvo pristupa književnom
tekstu.
"Velika je razlika u tome čitam li radi užitka i razonode ili radi spoznaje i pouke" (J. W. Goethe, Maximen
und Reflexionen).
Syllabus
HRATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij hrvatske kulture/kroatologija Diplomski
sveučilišni studij
Kolegij: Teorija književnosti
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija:
Upisana prva godina dipl. studija
ECTS bodovi 4
Status kolegija: obavezni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno
p/s/v 1/0/1)
Broj sati aktivne nastave: 30
Ciljevi kolegija
Temeljni je cilj kolegija da student ovlada
osnovama teorije književnosti te stekne opće (instrumentalnih, interpersonalnih, sistemskih) i specifične kompetencije. Studenti
će tako dalje razvijati sposobnost uočavanja, analize i interpretacije književnih literarnih struktura. U kontekstu poetika
razvijat će vještine uočavanja općih zakonitosti književnog oblikovanja, vještine opisivanja književne prakse te vještine
analize i interpretacije književnoga teksta te će stečena znanja primjenjivati u praksi.
Specifičnosti se ogledaju u
tome da će nakon položenoga ispita studenti biti osposobljeni:
1. Za uočavanje i razumijevanje klasifikacije književnosti
2. Za
uočavanje i razumijevanje temeljnih pojmova poetike
3. Za uočavanje i razumijevanje temeljnih pojmova versifikacije
4. Za
kritički pristup relevantnim teorijama književnosti
Aktivnosti: kontinuirani rad na teorijskim tekstovima (analiza
i rasprava)
Način vrednovanja: aktivno sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u analizama i raspravama), esej, izlaganje,
završni ispit
Sadržaj kolegija
Sadržaj kolegija obuhvaća:
1. klasifikaciju književnosti
2. osnove
poetike
3. versifikaciju
4. kritički pristup relevantnim teorijama književnosti
5. govorno i pismeno izražavanje
(rasprava i argumentacija na temelju teorijskih tekstova, pisanje seminarskoga rada)
Studentske obaveze:
Studenti
trebaju, koristeći izbornu literaturu, napisati esej, odnosno esejistički prikaz, jednoga od naslova. Vlastita opažanja studenti
mogu i izložiti u obliku referata.
Način polaganja ispita: Završni esej i usmeno ispitivanje
Ocjenjivanje
studenata Pohađanje nastave 20 % ocjene
Aktivnost u nastavi 20 % ocjene
Esej 30 % ocjene
Usmeno ispitivanje
30 % ocjene
Literatura Obavezna:
1. Biti, Vladimir (2000), Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije,
MH, Zagreb. (odabrane natuknice)
2. Eagleton, Terry (1987), Književna teorija, SNL, Zagreb.
3. Solar, Milivoj (2005),
Teorija književnosti, ŠK, Zagreb.
Izborna (2 naslova):
Culler, Jonathan D. (2001), Književna teorija: vrlo
kratak uvod, AGM, Zagreb.
Beker, Miroslav (1999), Suvremene književne teorije, MH, Zagreb.
Duda, Dean (2002), Kulturalni
studiji: ishodišta i problemi, AGM, Zagreb.
Piskač, Davor (2008), Praški književnoznanstveni strukturalizam: povijest
i perspektive, Umjetnost riječi, 52(2008)1-2, Zagreb, 2008., str. 93-116.
Piskač, Davor (2007), Estetska funkcija u usmenoj
književnosti, Narodna umjetnost, 44(2007)1, Zagreb, 2007., str 1-189. 93-114.
Rivkin, Julie; Ryan, Michael (2004), Literary
theory: an anthology, Blackwell Publishing, Malden; Oxford; Carlton.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Biti, Vladimir (2000), Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, MH, Zagreb. (odabrane natuknice)
Lešić, Zdenko: Teorija književnosti. Sarajevo publishing. 2005.
Solar, Milivoj (2005), Teorija književnosti, ŠK, Zagreb.
|
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Culler, Jonathan D. (2001), Književna teorija: vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb.
Beker, Miroslav (1999), Suvremene književne teorije, MH, Zagreb.
Duda, Dean (2002), Kulturalni studiji: ishodišta i problemi, AGM, Zagreb.
Eagleton, Terry (1987), Književna teorija, SNL, Zagreb.
Rivkin, Julie; Ryan, Michael (2004), Literary theory: an anthology, Blackwell Publishing, Malden; Oxford; Carlton.
Piskač, Davor: Struktura vremena i prostora u Šegedinovim Staromodnim zapisima iz Brugesa, Riječ, 13(2007)3, Rijeka, 2007.
Piskač, Davor: Teorija invokacije. Tipovi literarne invokacije, Spektar, 25(2007)49, Skopje, 2007.
Piskač, Davor: Estetska funkcija u usmenoj književnosti, Narodna umjetnost, 44(2007)1, Zagreb, 2007.
Piskač, Davor: Praški književnoznanstveni strukturalizam. Povijest i perspektive. Umjetnost riječi, 52(2008)1-2, Zagreb, 2008.
|
|