| Kratica: KRODI135
|
Opterećenje: 15(P)
+ 15(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Antonija Zaradija Kiš |
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Po uzoru na postojeće multidisciplinarne animalističke projekte diljem zapadne Europe (posebice u Francuskoj i Engleskoj)
i SAD-u, na Hrvatskim studijima u Zagrebu je pokrenut kolegij Kulturna animalistika u svrhu prakticiranja znanstvenih istraživanja
na području kulturne animalistike.
I dok kulturnoanimalističke smjernice humanističkih i društvenih znanstvenih disciplina
nalaze svoja ishodišta u začecima kulturoloških istraživanja, tek je od druge polovice 20. stoljeća zamjetan konkretan i odgovoran
znanstveni pristup ovoj temi.
Važnost ideje o relaciji čovjek-životinja te njezina naglašena humanistička i društvena
prisnost razvidni su do danas kroz velik broj tiskanih relevantnih znanstvenih i stručnih studija i knjiga, oblikovanje animalističke
antropologije, osnivanje kulturnoanimalističkih web-foruma, od kojih je najpoznatiji Nature in Legend and Story (H-NILAS,
http://www.h-net.org/~nilas/), čiji su utemeljitelji Boria Sax i Noel Ortega.
Cilj kolegija Kulturne animalistike je
usvajanje znanja i dosega o važnosti odnosa životinje i čovjeka kao bitnog ekološkog i etičkog principa koji nalazi svoje
odraze u humanističkim i društvenim interdisciplinarnim znanstvenim smjernicama.
Kolegij Kulturna animalistika
se sastoji od ciklusa predavanja koja provode različiti profesori različitih znanstvenih interesnih područja. Kolegij je naglašene
interdisciplinarnosti da bi se donio što bolji uvid u animalističku problematiku koja prožima različite znanstvene discipline.
Moguće su djelomične promjene i među predavačima i predavanja ovisno o trenutnim interesima, događanjima i istraživanjima.
1. Antonija
Zaradija Kiš i Suzana Marjanić: Uvod u kulturnu animalistiku i / ili antropologiju životinja
Uvodno predavanje o kulturnoj
animalistici (zoologiji) i o naizgled paradoksalnom terminu ? antropologija životinja, zooantropologija, antropozoologija
krenut će od postavke kulturne antropologinje Barbare Noske, koja je u knjizi Humans and Other Animals: Beyond the Boundaries
of Anthropology (1989) postavila zahtjev za oblikovanjem antropologije životinja s obzirom da dominira antropocentrična antropologija
u odnosu na životinje.
Na navedenom će se tragu predavanje usmjeriti na ideje kulturne animalistike koju je na našim
prostorima 1996. godine inicirao Nikola Visković knjigom Životinja i čovjek: prilog kulturnoj zoologiji te Kulturnom animalistikom,
zbornikom radova sa znanstvenoga skupa održanoga 1997. godine u Splitu.
2. Mirela Holy: Animalizam u okviru ekofeminizma
i dubinske ekologije
Ekofeminizam i dubinska ekologija razvili su se osamdesetih godina prošloga stoljeća i ubrajaju
se u četvrtu fazu ili generaciju pokreta zaštite okoliša ili razvoja ekološke svijesti (prema podjeli filozofa zaštite okoliša
Johna Rodmana), tzv. fazu ekološke osjetljivosti. U tom je smislu i za ekofeminizam i za dubinsku ekologiju karakterističan
odmak od dotadašnjega antropocentričnog pristupa problematici zaštite okoliša, odnosno prihvaćanje ideje tzv. bioetičkoga
egalitarizma. Bioetički egalitarizam oštro se opire uvjerenju koje dominira (zapadnom) civilizacijom kako je čovjek mjerilo
svih stvari, apsolutni gospodar Zemlje i svih drugih bića na planeti, odnosno da sva neljudska bića na Zemlji trebaju služiti
čovjeku ili biti čovjekov neograničeni resurs. U tom smislu, usprkos određenim prijeporima koji postoje između teoretičara/ki
ekofeminizma i teoretičara/ki dubinske ekologije, u samom središtu interesa i ekofeminista/kinja i dubinskih ekologa/inja
nalaze se upravo animalističke teme te razni oblici aktivističkog animalističkog djelovanja o kojima će na ovom predavanju
biti riječi.
3. Antonija Zaradija Kiš: Životinje u Bibliji / Sveci i životinje
Predavanje ima za cilj apostrofirati
raznoliko carstvo životinja koje se provlači kroz Bibliju ? temeljnu civilizacijsku knjigu. Podrobno bi se osvrnuli na starozavjetnu
Knjigu o Jobu, koja sadrži cijele male poeme o nekim životinjama i na temelju kojih se kreira tzv. Jobov bestijarij. Posebno
bi se usredotočilo na pojavu fantastičnih životinja, njihovu ulogu, percepciju i recepciju te svrhu njihove nazočnosti u Bibliji.
Razlagalo bi se o biblijskim prijevodima, posebice o hrvatskoglagoljskim prijevodima ove mudrosne starozavjetne knjige i varijantama
u prijevodima kada je riječ o egzotičnim životinjama.
Posebno bi se naglasila i uloga životinja kroz individualnost svetaca
i njihovo zaštitništvo nad istima, te značaj antropoanimalističke dvojnosti kao civilizacijske vertikale (sv. Klement, sv.
Martin, sv. Stjepan i sl.).
4. Antonija Zaradija Kiš: Egzempli i životinje
Predavanja je utemeljeno na maloj
književnoj formi, egzemplu ili prilici, koja je u srednjem vijeku imala posebnu moralno-didaktičku ulogu u stvaranju propovijedi
kao književnoga žanra. Pojavnost životinja u egzemplima analiziramo preko Fiziologa, odnosno Bestijarija kao posebno popularnoga
književnoga žanra koji kroz kulturno nasljeđe antike ulazi u odgojne životne sfere srednjovjekovnoga čovjeka. Posebno će se
istaknuti sačuvani hrvatskoglagoljski egzempli i njihovo mjesto u hrvatskoj književnosti.
5. Ivan Lozica: Zoomorfne
maske; karneval i životinje / karneval životinja
U vremenskome rezervatu karnevala sudjeluju i ljudi i životinje. Prividna
pobjeda kaosa nad kozmosom oslobađa individualnu (ljudsku) destruktivnu energiju i ublažava društvene tenzije trima glavnim
pokladnim temama: hranom, spolnošću i nasiljem. Karneval je danas uglavnom bezopasan za ljudsku zajednicu, ali životinje još
uvijek stradaju. Životinjsko je meso glavna sastavnica karnevalske hrane, a tragovi ritualnog nasilja nad životinjama postoje
i u suvremenim karnevalima. To se povijesno može protumačiti (još nedovršenim) procesom zamjene ljudske žrtve životinjskom,
a životinjske maskom i lutkom. Osim sudjelovanjem živih životinja u pokladnim običajima, predavanje se podrobnije bavi i njihovom
povezanošću s karnevalskim maskiranjem te daje pregled glavnih tipova i likova zoomorfnog maskiranja u Hrvatskoj.
6. Maja
Pasarić: Uloga životinja u narodnim vjerovanjima vezanima za smrt i zagrobni život (ili Životinje u arheološkom kontekstu)
Predavanje
će biti posvećeno narodnim vjerovanjima o životinjama u hrvatskoj etnografskoj i folklorističkoj građi s posebnim naglaskom
na ulogu životinja u predodžbama vezanima za smrt i zagrobni život: primjerice, ponašanje je nekih životinja (npr. gavran,
kukavica, kokoš u slučajevima kad pjeva) bilo nezaobilazno u proricanju o smrti; praksa neprestanoga čuvanja mrtvaca kako
preko njega ili pak ispod mrtvoga tijela ne bi prešla tzv. nečista životinja; praksa u nekim mjestima da se prilikom iznošenja
mrtvoga tijela iz pokojnikove kuće zakolje pijetao (posmrtna životinjska žrtva); vjerovanja u zoometamorfoze ljudske duše
itd. Naglasak će biti na animalističkim predodžbama u radovima objavljenima u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena
i neobjavljenim rukopisnim zbirkama iz arhiva Odsjeka za etnologiju HAZU nastalih prema Osnovi za sabiranje i proučavanje
građe o narodnom životu Antuna Radića.
7. Suzana Marjanić: Životinjsko, žensko, nadnaravno, "demonsko": mora ?
vila ? vještica
Predavanje se temelji na poveznicama između životinjskih i nadnaravnih ženskih (mora ? vila ? vještica)
fenomena u hrvatskim usmenim predajama. Naime, određene se osobine mora i vještica mogu odrediti pojmom zoopsihonavigacija,
dakle, navigacijom duše u životinjskom obličju, a pritom u okviru zoopsihonavigacije možemo razlikovati tri njezina fenomena
? zoometempsihoze, zoometamorfoze kao i vještičja jahanja, odnosno letove na astralnim životinjskim vozilima. Nadalje, jednako
se tako u predavanju, a prema pojedinim hrvatskim usmenim predajama, razmatraju i zoomorfne osobine vilinskih bića. Naime,
vile u hrvatskom pučkom imaginariju često imaju magareće, konjske ili kozje noge, kopita, čime se ostvaruje ikonografski paradoks
vilinskoga tijela ? gornja polovica tijela: ornitomorfno (krila i okrilje) i donja polovica tijela: telurno (kopita).
8. Prikazivanje
filma ZEMLJANI (2005.), redatelj: Shaun Monson
9. Snježana Husić: Srednjovjekovni bestijariji
Strukturne osobitosti
bestijarija: taksonomijski ustroj djela i naturalističko-alegorijski ustroj poglavlja. Povijest bestijarijskog žanra, od grčkog
Fiziologa do kasnog srednjovjekovlja, i njegova formalna raznolikost, između proze i stiha, opisa i pripovijesti. Postupci
alegorizacije u bestijarijima i pomičnost interpretativnog ključa: značenja životinja, sakralna i profana, doktrinarno-mistična,
moralna, psihološka, udvorno-ljubavna, politička, socijalna, ekonomska. Sinegdohalni pristup životinjskim vrstama u srednjovjekovnim
bestijarijima i taksonomijski u današnjoj znanosti: pitanja identiteta vrste i pojedinca. Bestijarijski motivi u europskoj
književnosti: od provansalskih trubadura do Petrarke i petrarkizma, s posebnim naglaskom na hrvatski petrarkizam.
10. Snježana
Husić: Danteov bestijarij na primjeru Božanstvene komedije
Životinjske vrste u Danteovoj Božanstvenoj komediji: taksonomija
djela. Podrijetlo životinjskih figura u Komediji: pisana tradicija, usmena predaja i izravno iskustveno opažanje. Alegorija
i retorika u Komediji: funkcija životinjskih figura u tvorbi granice između onostranog i ovozemaljskog u svijetu djela. Danteova
čudovišta: hibridna ljudsko-neljudska bića u Komediji i srednjovjekovno shvaćanje monstruoznog, u usporedbi s današnjim.
11. Snježana
Husić: Životinje u književnosti danas
Životinje i jezik. Literarno podrijetlo zoofrazema, ili općejezične upotrebe kao
izvorište zooliterature. Humanizacija animalnog. Antropomorfni životinjski likovi u europskoj književnoj tradiciji: od antičke
basne, preko srednjovjekovnih spjevova o životinjama i Swiftove satire, do suvremene zooalegorije, književnosti i filmova
za djecu (Ezop, Roman o Renardu, J. Swift, R. Kipling, F. Salten, R. Bach, B. Prosenjak). Totemizam, animizam/animalizam i
psihologija: životinjski likovi kao sredstvo moralno-psihološke karakterizacije ljudskih likova (Ph. Pullman, Ch. Palahniuk).
Suvremena zoologija i etologija kao pandan bestijarijskoj alegoriji: zooretorika u djelima Niccol?a Ammanitija. Animalizacija
humanog: analiza Ammanitijeve pripovijesti Zoolog. Nesvodljivo životinjsko Drugo u književnosti: pitanje etičnosti antropomorfizacije
životinjskih likova (Th. Mann, J. M. Coetzee).
12. Damir Žubčić: Biosemiotika i zooantropoterapija
Svijet
bez granica: semioza, holizam i teorija kaosa; kako se pojavila biosemiotika i što bi možda bilo da nije bilo T. A. Sebeoka?
Koje nam znakove šalju životinje; lizanje u mačaka: kada volim ? volim, a kada ne volim, onda...; kućni ljubimci i mimika
njihovih "vlasnika"; "kućni ljubimac" kao čin mimeze; budimo kao životinje kako bi nas drugi ljudi više voljeli; životinja
terapeut i igra s oboljelom osobom; zoomodel kao aditiv zdravlja ljudi; ljudska podsvijest i znakovi zoosvijesti; mimikrija
i zoopsihoze.
13. Suzana Marjanić: Zooscena: izvedbena i glumstvena životinja
Na tragu određenja životinje
kao objekta + subjekta + simbola u neo/avangardnoj i postavangardnoj umjetnosti (Šuvaković 1999), izlaganje će se usmjeriti
na nekoliko uporaba životinja kao subjekata (npr. Montažstroj: Timbuktu, 2008.), simbola (npr. uporaba magarca u predstavi,
našem prvom "happeningu" I oni će doći gimnazijske grupe Traveleri 16. prosinca 1922.) kao i na nekoliko ubojstava životinja
na hrvatskoj performerskoj sceni (npr. Sven Stilinović: Geometrija krvožednosti, 2000.).
14. Antonija Zaradija
Kiš i Suzana Marjanić: Zaključno predavanje. Razgovor sa studentima, provođenje ankete, odabir seminarskih radova, eko-filmovi,
diskusija.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Brnčić, Jadranka. 2007. "Životinje u Bibliji i biblijskoj duhovnosti". U: Kulturni bestijarij, Zagreb: Institut za etnologiju
i folkloristiku, Hrvatska sveučilišna naklada, str. 53-80.
Coetzee, J.M. 2004 (1999). Život životinjâ. Zagreb: AGM.
Dunayer, Joan. 2009. Specizam. Zagreb, Čakovec: Institut za etnologiju i folkloristiku, Dvostruka duga.
Grbić, Jadranka. 1998. "Predodžbe o svijetu i životu". U: Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskog puka. Zagreb: Matica hrvatska,
str. 296-336.
Holy, Mirela. 2007. "Animalizam u (eko)feminističkom diskursu: od ontološkog veganizma do ekološkog animalizma". U: Kulturni
bestijarij, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska sveučilišna naklada, str. 557-580.
Singer, Peter. 1998. Oslobođenje životinja. Zagreb: IBIS grafika. (5. poglavlje "Vladavina čovjeka: kratka povijest specizma",
str. 155-177).
Visković, Nikola. 2009. Kulturna zoologija. Zagreb: Jesenski i Turk.
|
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Bit će oblikovana prema posebnim interesima studenatica /studenata. |
|