| Kratica: PSIBO102
|
Opterećenje: 30(P)
+ 0(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec |
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Sveučilište u Zagrebu
Hrvatski studij
Preddiplomski studij psihologije
5. semestar
PSIHOLOGIJSKA
ETIKA
PSIBO102
Nositeljica kolegija: prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec
Svrha kolegija
Svrha
ovog kolegija je pružiti studentima uvid u etičke principe, dileme i promišljanja unutar psihologije kao struke i srodnih
područja. Kroz kolegij studenti će se upoznati s osnovnim teorijskim pristupima, etičkim načelima, procesom donošenja etičkih
prosudbi i etičkih odluka, etičkim kodeksima, posebno Kodeksom etike Hrvatske psihološke komore te meta kodeksima. Studenti
će se također upoznati sa etičkim aspektima istraživanja čovjekova razvoja, etičkim načelima psihologijskih istraživanja.
Posebna pažnja bit će posvećena upoznavanju studenta s etičkim načelima istraživanja s djecom. Pohađanje ovog kolegija trebalo
bi omogućiti studentima uz stjecanje općih znanja o etici i bioetici, ujedno i proširivanje znanja o etičkim načelima u budućim
istraživanjima koje će provoditi kao i osigurati višu raznu profesionalne etike u njihovoj budućoj praksi.
Sadržaj
kolegija
Etika i vrijednosti, etički standardi, etički pravci. Situacijska etika, religijska etika i ostali pristupi.
Profesionalna etika. Opća načela psihologijske etike. Prikaz etičkih standarda i etičkih kodeksa Američkog psihološkog društva
i Hrvatske psihološke komore te meta kodeksa. Temeljna načela i pitanja psihologijske etike (npr. povjerljivost, odgovornost,
pravičnost, poštivanje ljudskih prava i dostojanstva). Standardi etičkog ponašanja psihologa (u praksi i znanosti). Etički
problemi pri obavljanju psihološke djelatnosti. Načela znanstvenog rada i etička pitanja. Etika pomažučih profesija. Etika
istraživanja s djecom (etički kodeks istraživanja s djecom i etičke dileme). Donošenje etičkih odluka. Odnos između rizika
i koristi. Implementacija etičkih principa u različitim područjima psihologijske prakse (klinička, školska, industrijska,
forenzička psihologija itd). Etička pitanja o pojavljivanju psihologa i psihologije u javnom i medijskom prostoru.
Oblici
provođenja nastave: Dva sata predavanja u zimskom semestru (dva sata; 2 ECTS).
Raspored predavanja po tjednima
1. Uvod
u psihologijsku etiku
2. Profesionalna etika, etika pomažućih profesija
3. Teorijski pristupi i opća načela psihologijske
etike
4. Temeljna načela, principi i pitanja psihologijske etike (npr. kompetentnost, povjerljivost, odgovornost, pravičnost,
poštivanje ljudskih prava i dostojanstva, rješavanje problema)
5. Prikaz etičkih standarda i etičkih kodeksa (APA, HPK)
6. Meta kodeks EFPPA
7. Standardi etičkog ponašanja, etička pitanja, donošenje etičkih odluka, odnos između rizika
i koristi
8. Načela znanstvenog rada i etička pitanja
9. Etički aspekti istraživanja čovjekova razvoja
10. Etika
istraživanja s djecom (etički kodeks istraživanja s djecom i etičke dileme)
11. Implementacija etičkih principa u različitim
područjima psihologijske prakse
(klinička, školska, industrijska, forenzička psihologija itd.)
12. Etička pitanja
o pojavljivanju psihologa i psihologije u javnom i medijskom prostoru.
Aktivnosti studenata na satu:
? Izlaganje
grupnih seminar ?etička dilema
? Sudjelovanje u raspravama o etičkim dilemama
Studentske obaveze
Redovito
pohađanje nastave. Priprema za predavanja i grupne prezentacije te aktivno sudjelovanje na nastavi. Izrada grupnih seminarskih
radova odnosno prezentacija. Polaganje jednog kolokvija ili polaganje pismenog, završnog ispita po završetku kolegija.
Ocjenjivanje
Provjera usvojenih znanja odvija se kroz kontinuirano vrednovanje studentskog rada. Konačna ocjena iz kolegija
sastoji se od tri sastavnice: redovito prisustvovanje nastavi, ocjena iz kolokvija ili završnog ispita i ocjena iz grupne
prezentacije. Student može maksimalno postići 50 bodova na sljedeći način: 4 bodova za redovito prisustvovanje nastavi, 6
bodova za grupni seminarski rad i 40 boda za kolokvij ili završni ispit.
Ako student nije iz kolokvija zadovoljio
prolaznost (prolaznost kolokvija je ispod 50%) ili nije pristupio mora pristupiti pismenom ispitu. Na pismenom ispitu student
može maksimalno postići 40 boda. Bodovi koje je student postigao na pismenom ispitu zbrajaju se s bodovima iz seminarskog
rada te bodovima koje je student prikupio za redovito pohađanje nastave, a taj zbroj bodova čine ukupan broj bodova.
Zbroj
bodova koje je student prikupio pretvara se u konačnu ocjenu iz kolegija.
Raspodjela ukupnog broja bodova prema konačnoj
ocjeni:
između 30 i 34 bodova konačna ocjena je dovoljan (2),
između 35 i 40 bodova konačna ocjena je dobar (3),
između
41 i 46 bodova konačna ocjena je vrlo dobar (4),
između 47 i 50 bodova konačna ocjena je izvrstan (5).
Konzultacije
Konzultacije se održavaju prema dogovoru sa studentima.
prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec ? Andreja.Brajsa.Zganec@pilar.hr;
tel.: 01 4886 819
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Literatura
Obavezna literatura
 Kolesarić, V. (1996). O etičkom kodeksu Hrvatskog psihološkog društva. Hrvatski psihologijski glasnik, prosinac 1996.
str. 11-14
 Kodeks etike psihološke djelatnosti, web. Stranice HPK
 Kolesarić, V. (2003). Neki psihologijski aspekti etike u istraživanjima s djecom. Dijete i društvo, Časopis za promicanje
prava djeteta, 5(1), str. 83.-93.
 Berk, L. (2007). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada slap. Poglavlje: Etički aspekti istraživanja
čovjekova razvoja str. 37.-39.
 Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada slap. Poglavlje: Etički problemi,
str. 82-85.
 Dijete i društvo, Časopis za promicanje prava djeteta, 5(1), 2003. ? svi članci uključujući etički kodeks istraživanja
s djecom na kraju časopisa
|
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Preporučena dodatna literatura
 Lindsay, G., Koene, C., Ovreeide, H, Lang, F. (2008). Ethics for european psychologists. Goettingen: Hogrefe.
 Bersoff, D.N. (1999). Ethical conflicts psychology. Washington: American Psychological Association.
 American Psychological Association (1992). Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct, American Psychologist,
47:12, 1597-1611
 The British Psychological Society (2000). Code of Conduct, Ethical Principles and Guidelines, Leicester, http://www.bps.org.uk
 Hadžiselimović, Dž., Plavšić, M., Pregrad J., Rusijan Ljuština, V. ur.(2009). Psihologija mediji etika. Pula: Društvo
psihologa Istre i Naklada slap.
 Banks, S. (1988). Codes of Ethics and Ethical Conduct ? A View from the Caring Professions. Public Money & Management,
18(1), 27-30.
 Konvencija o pravima djeteta (2001). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb.
|
|