| Kratica: PSIBO100
|
Opterećenje: 15(P)
+ 15(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Vlado Šakić
Anja Wertag
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Vlado Šakić
Asistentica: Anja Wertag
e-mail: Anja.Wertag@pilar.hr
Preddiplomski
studij
1. semestar
Kolegij se sastoji od predavanja i seminara (1+1) i nosi 3 ECTS boda.
NASTAVA
Održavanje
Nastava
se održava jednom tjedno, utorkom od 9.35 do 11.05.
Cilj
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente s osnovama
psihologije. Kroz nastavu će studentima biti pružen povijesni pregled psihologije (psihologija i antika, filozofski i znanstveni
korijeni psihologije), upoznat će ih se s nositeljima, pronositeljima i prenositeljima ideje znanstvene psihologije kroz povijest,
definicijom psihologije i njenih teorijskih i primijenjenih grana, te će se pružiti pregled osnovnih teorijskih i primijenjenih
grane psihologije (npr. razvojna,socijalna, klinička psihologija).
Teme predavanja
1. Uvodno predavanje (znanstvena
područja, polja i grane; kratki pregled studija psihologije; informacije o kolegiju Uvod u psihologiju)
2. Počeci razvoja
ideje psihologije kroz filozofiju
3. Antika i rana Grčka: Hipokrat, Galen, Pitagora, Demokrit, Zenon
4. Značaj i
doprinos Sokrata i Platona razvoju psihologije
5. Značaj i doprinos Aristotela i postaristotelovske filozofije razvoju
psihologije
6. Filozofski i znanstveni korijeni psihologije tijekom renesanse (Decartes, Metrie)
7. Filozofski i
znanstveni korijeni psihologije tijekom postrenesanse
8. Empirizam (Hobbes, Locke, Berkeley) i nativizam (Leibniz, Kant)
9.
Asocijacionizam (Hume, Hartley, James Mill, John Stuart Mill)
10. Važnost renesanse i post-renesanse za razvoj psihologije
11.
Razvoj naziva i definicija psihologije kroz povijest, metode u psihologiji, suvremene definicije psihologije
12. Pravci
u psihologiji i njihovi predstavnici (strukturalizam funkcionalizam, asocijacionizam, biheviorizam, psihodinamska psihologija,
geštaltizam, humanizam)
13. Razvoj psihologije u Hrvatskoj
14. Ciljevi psihologije, temeljne i primijenjene grane
suvremene psihologije.
Obavezna literatura
1. Hothersall, D. (2002). Povijest psihologije. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
(prvo i drugo poglavlje)
2. Kruno Krstić: Marko Marulić: autor termina "psihologija".
(članak objavljen
u "ACTA INSTITUTI PSYCHOLOGICI UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS", br. 35-48, str. 7-13, 1964., Filozofski fakultet, Zagreb)
3.
Wittig, A. F. (2003). Schaum's Easy Outline of Introduction to Psychology. McGraw-Hill.
(odabrana poglavlja)
SEMINARI
Dio
gradiva koji se odnosi na primjenjene grane i područja psihologije studenti će obraditi kroz seminare, kako bi stekli vještine
iz prezentacije psihologijskih sadržaja.
Zadatak studenata je formirati grupe od 4 do 5 članova, zajedno odabrati temu
i prijaviti je asistentici na drugom predavanju. Teme seminara pokrivaju različite grane i područja psihologije, a različite
su za studente psihologije i studente ostalih smjerova koji su kolegij odabrali kao TZP.
Ponuđene teme za psihologe
Sensation
and Perception (Osjeti i percepcija)
Retention and Forgetting (Pamćenje i zaboravljanje)
Learning (Učenje)
Cognitive
Processes (Kognitivni procesi)
Consciousness (Svjesnost)
Motivation and Emotion (Motivacija i emocije)
Psychological
Testing and Individual Differences (Psihološko testiranje i individualne razlike)
Personality Principles (Osobine ličnosti)
Developmental Psychology (Razvojna psihologija)
Social Psychology (Socijalna psihologija)
Abnormal Personality
Patterns (Psihički poremećaji)
Therapies (Terapije)
Ponuđene teme za ne-psihologe
Educational Psychology
(Psihologija obrazovanja)
Sport Psychology (Sportska psihologija)
Health Psychology (Zdravstvena psihologija)
The Forensic Psychology (Forenzička psihologija)
Consumer Psychology (Psihologija potrošačkog ponašanja)
Industrial/Organizational
Psychology (Organizacijska psihologija)
Seminari uključuju prijevod dobivenog teksta seminara, prezentiranje seminara
kolegama u trajanju od 10 minuta te vođenje rasprave o temi seminara također u trajanju od 10 minuta. Svaki od studenata treba
sudjelovati i u obradi teksta i u prezentaciji i u vođenju rasprave.
Zadnji rok za predaju seminara i prezentacija
putem maila asistentici je 20. listopada 2011.
Elementi ocjenjivanja seminara uključuju kvalitetu prijevoda teksta
seminara, organizaciju teksta u skladu s danim uputama, kvalitetu izlaganja sadržaja seminara, kvalitetu vođenja rasprave
o temi seminara s kolegama, te pripremljenost u odgovaranju na postavljena pitanja od strane profesora, asistentice i kolega.
Maksimalan
broj bodova koji se mogu ostvariti izradom i prezentacijom seminara je 10. Svi članovi grupe dobivaju istu ocjenu, osnosno
isti broj bodova, osim u izvanrednim slučajevima, kada asistentica smatra da postoji primjereniji način ocjenjivanja.
Konzultacije
Ukoliko
imate bilo kakvih pitanja oko seminara ili predavanja iz ovog kolegija, ili provedbe kolegija, slobodno se javite asistentici
mailom ili osobno u terminu konzultacija.
Mail adresa: Anja.Wertag@pilar.hr
Konzultacije se održavaju prema dogovoru,
na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, Marulićev trg 19 (potkrovlje lijevo).
Bodovanje
Ukupno je
na kolegiju Uvod u psihologiju moguće sakupiti 100 bodova i to na sljedeći način:
Obaveza
Mogući broj bodova
Pohađanje nastave 5
Sudjelovanje u nastavi
5
Izrada i prezentacija seminarskog rada (u skupinama) 10
Prvi kolokvij
35
Drugi kolokvij 35
Završni usmeni ispit 10
Pohađanje
nastave nije obavezno (izuzev termina u kojem se izlaže seminar), no nagrađuje se bodovima, ovisno o broju dolazaka/izostanaka:
Broj
izostanaka Broj bodova
2 5
3 4
4
3
5 2
6 1
7 ili više 0
Sudjelovanje
u nastavi boduje se prema slijedećim kriterijima:
Opis sudjelovanja
Bodovi
Ometanje nastave i/ili neprimjereno ponašanje tijekom nastave 0
Potpuno pasivno sudjelovanje na nastavi
1
Većinom pasivno sudjelovanje na nastavi 2
Aktivno sudjelovanje na
manjem broju predavanja i/ili seminara 3
Aktivno sudjelovanje na većini predavanja i/ili seminara
4
Aktivno sudjelovanje na većini predavanja i/ili seminara koje je značajno pridonijelo kvaliteti nastave
5
Kolokviji i ispit
Izlazak na kolokvije nije obavezan, no olakšava polaganje kolegija, pošto omogućava
studentima da se riješe pismenog dijela ispita. Kolokviji se polažu samo jednom, u unaprijed određenom terminu. Svaki kolokviji
se sastoji od 20-tak pitanja (otvoreni odgovori i točno/netočno) koja su bodovana s 1 ili 2 boda ovisno o složenosti pitanja,
a ukupan broj bodova iznosi 35. Uvjet za izlazak na usmeni ispit je postignutih najmanje 52% bodova na kolokvijima. Studenti
koji nisu postigli najmanje 52% bodova na kolokvijima, kao i studenti koji nisu zadovoljni postignutim brojem bodova na kolokvijima
upućuju se na polaganje pismenog ispita (čime se zanemaruje ostvareni uspjeh na kolokvijima).
Pismeni ispit sastoji se
od 40-tak pitanja istog tipa kao i pitanja na kolokvijima, te nosi 70 bodova. Za polaganje pismenog ispita student mora ostvariti
preko 52% bodova.
Usmeni ispit koji nosi maksimalno 10 bodova sastoji se od nekoliko pitanja iz cijelog korpusa gradiva.
Ocjenjivanje
Završna
ocjena odgovara ukupnom broju sakupljenih bodova, na sljedeći način:
Br. bodova Ocjena
52 - 63 Dovoljan (2)
64
- 75 Dobar (3)
76 - 87 Vrlo dobar (4)
88 - 100 Izvrstan (5)
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
1.Hothersall, D. (2002). Povijest psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap. (prvo i drugo poglavlje)
2. Kruno Krstić: Marko Marulić - autor termina "psihologija". (članak objavljen u "ACTA INSTITUTI PSYCHOLOGICI UNIVERSITATIS
ZAGRABIENSIS", br. 35-48, str. 7-13, 1964., Filozofski fakultet, Zagreb)
3.Wittig, A. F. (2003). Schaum's Easy Outline of Introduction to Psychology. McGraw-Hill.
(odabrana poglavlja)
|
| Preporučena literatura: - - - |
|