| Kratica: PSIBO108
|
Opterećenje: 30(P)
+ 15(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Boris Mlačić |
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Cilj kolegija psihologija pamćenja: Upoznati studente s teorijama i osnovnim zakonitostima ljudskog pamćenja, uz usporedbu
s pamćenjem životinja i strojeva. Naglasak kolegija je na integraciji glavnih nalaza o pamćenju u kontekst tri glavna pristupa
ili metateorija učenja i pamćenja: biheviorizma, kognitivizma i konekcionizma kao i na defragmentaciju proučavanja učenja
i pamćenja, naglašavanjem povezanosti i međuzavisnosti tih procesa.
- razvijanje općih i specifičnih kompetencija:
-
Stjecanje znanja o osnovnim zakonitostima pamćenja ljudi uz usporedbu s pamćenjem životinja i strojeva. Naglasak na međupovezanosti
kognitivnih procesa. Usmeno i pismeno izvješćivanje o tome.
Teme koje se obrađuju na predavanjima su:
Tijek
informacija u ljudskoj svijesti - taj tijek pokazuje koliko su međusobno zavisni i povezani svi kognitivni procesi - ta tema
predstavlja osnovu za razumijevanje suvremenog pristupa procesima učenja i pamćenja
Teoretski i povijesni kontekst proučavanja
učenja i pamćenja (tri metateorije učenja i pamćenja)
Definiranje pamćenja, metode ispitivanja pamćenja, važnost pamćenja
Podjela
pamćenja prema vremenu zadržavanja informacija - tri faze: senzorno pamćenje, kratkoročno pamćenje i dugoročno pamćenje
Vrste
dugoročnog pamćenja - deklarativno i proceduralno pamćenje, semantičko i epizodičko pamćenje, automatsko pamćenje i pamćenje
koje zahtijeva napor, blic pamćenje.
Dubina obrade informacija pri pamćenju ? prvotna verzija modela, revizija modela,
dokazi u skladu s tim pristupom, problemi s tim pristupom
Utjecaji cerebralne lateralizacije ( specijaliziranosti lijeve
i desne hemisfere mozga za određene procese i funkcije) na procese pamćenja ? mentalne predodžbe, neuropsihološka istraživanja
Osnovni
neurofiziološki i biokemijski procesi pri pamćenju ? reverberativni krugovi, sinaptičke promjene, intraneuralne promjene,
lokus učenja i pamćenja
Zaboravljanje - osipanje tragova pamćenja i interferencija (retroaktivna i proaktivna)
Zaboravljanje
- nemogućnost pronalaženja informacija s organizacijskim faktorima u pretraživanju pamćenja, i represija (motivirano zaboravljanje)
Smetnje
pamćenja (patologija pamćenja) ? amnezije s teoretskim objašnjenjima, Alzheimerova bolest, Korsakovljev sindrom
Dob i
pamćenje (uspješnost i strategije pamćenja u funkciji dobi) ? poseban naglasak na dvije faze: fazu rasta i fazu starenja
Pamćenje i kontekst ( pamćenje i emocije, raspoloženje i pamćenje, anksioznost i pamćenje, fiziološko stanje i pamćenje, situacija
i pamćenje, osobine ličnosti i pamćenje)
Socijalno pamćenje (grupno ili kolektivno pamćenje) ? sociologijske odrednice,
istraživanje socijalnog pamćenja u kognitivnoj socijalnoj psihologiji
Ukupno je na kolegiju moguće sakupiti 100
bodova i to na sljedeći način:
Obaveza Mogući broj bodova
Savjesno
pohađanje predavanja 5
Savjesno pohađanje seminara 5
Pisanje seminarskog
rada 10
Prvi kolokvij 20
Drugi
kolokvij 20
Završni pismeni ispit
30
Završni usmeni ispit 10
(obavezno za sve studente osim za one koji
do usmenog
sakupe 88 bodova koliko je potrebno za ocjenu Izvrstan)
Pohađanje predavanja honorira se bodovima,
ovisno o broju dolazaka:
Broj dolazaka Broj bodova:
11ili više puta 5
8-10 4
5-7
3
4 2
3 puta i manje 1
0 0
Ocjenjivanje
Završna
ocjena odgovara ukupnom broju sakupljenih bodova, na sljedeći način:
Broj bodova Ocjena:
52 Dovoljan (2)
64 Dobar
(3)
76 Vrlo dobar (4)
88 Izvrstan (5)
Kolokviji i ispit
Izlazak na kolokvije nije obavezan,
no bez njih je teško skupiti bodove za bolju ocjenu. Kolokviji se polažu samo jednom, no ukoliko netko iz opravdanih razloga
nije u mogućnosti pristupiti kolokviju, može se javiti asistentu najkasnije 24 sata nakon termina održavanja kolokvija kako
bi se eventualno dogovorilo naknadno polaganje. Izlazak na pismeni ispit je obavezan, kao i izlazak na usmeni, osim u slučaju
kada student nakon pismenog ispita sakupi 88 bodova koliko je dovoljno za ocjenu Izvrstan.
Kolokviji se sastoje od 20
pitanja (višestruki izbor i nadopunjavanje rečenica). Broj bodova koje student može dobiti na kolokviju odgovara broju točno
odgovorenih pitanja.
Pismeni ispit sastoji se od 30 pitanja istog tipa kao i pitanja na kolokvijima. Broj bodova ponovno
odgovara broju točno odgovorenih pitanja, uz zaštitnu klauzulu da student mora riješiti preko 50%, da bi položio ispit, tj.
mora imati 16 bodova.
Usmeni ispit sastoji se od jednog pitanja iz cijelog korpusa gradiva.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Zarevski, P. (2001). Psihologija pamćenja i učenja. (str. 13-114) Jastrebarsko: Naklada Slap. |
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Wilhite, S.C: i Payne, D.E. (1992). Learning and memory: The basis of behavior (str. 1-22, 175-309)
Howard, R.W. (1995). Learning and memory: Major ideas, issues and applications. (str 1-211), Westport, Connecticut: Praeger.
Olick, J.K. i Robbins, J. (1998). Social memory studies: From ?collective memory? to the historical sociology of mnemonic
practices. Annual review of Sociology, 24, 105-140.
|
|