| Psihologija djetinjstva i adolescencije |
| Kratica: PSIBO113
|
Opterećenje: 30(P)
+ 15(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Zora Raboteg-Šarić
Marija Šakić dipl. psih.
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Preddiplomski studij, 4. semestar, obvezni predmet, predavanja i vježbe (2+1), 5 ECTS bodova.
Svrha kolegija:
Svrha
kolegija je upoznavanje s razvojnim promjenama u spoznajnom, tjelesnom i socioemocionalnom području razvoja tijekom djetinjstva
i adolescencije te stjecanje sposobnosti razumijevanja razvoja djece i mladih u odnosu na osobine ličnosti i društveni kontekst
razvoja.
Teme predavanja:
1.Rano djetinjstvo: kognitivni razvoj (predoperacijsko razdoblje u razvoju inteligencije,
pamćenje) i socioemocionalni razvoj (strahovi, odnosi s vršnjacima i igra)
2.Rano djetinjstvo: rodne uloge (razvoj i
razumijevanje rodnih uloga, rodno tipiziranje, rodni identitet, androginost)
3.Rano djetinjstvo: obiteljski odnosi (odnosi
s braćom i sestrama, roditeljski odgojni postupci i socioemocionalni razvoj djece)
4.Srednje i kasno djetinjstvo: tjelesni
razvoj, kognitivni razvoj (razdoblje konkretnih operacija, pamćenje, kognitivni stil, percepcija osoba)
5.Srednje i kasno
djetinjstvo: mjerenje inteligencije, djeca u školi, teškoće u učenju, ekstremi u inteligenciji
6.Srednje i kasno djetinjstvo:
razvoj samopoimanja, moralni razvoj (Piagetova teorija)
7.Srednje i kasno djetinjstvo: Kohlbergova teorija moralnog razvoja
agresivno ponašanje
8.Srednje i kasno djetinjstvo: sgresivno i prosocijalno ponašanje
9. Odnosi s vršnjacima u srednjem
djetinjstvu
10.Adolescencija: uvod u adolescenciju, biološki i tjelesni razvoj, kognitivni razvoj
11.Socijalni kontekst
adolescencije: obitelj
12.Socijalni kontekst adolescencije; vršnjaci, slobodno vrijeme i rad
13.Adolescencija: samopoimanje,
uspostavljanje identiteta
14.Rizični i zaštitni čimbenici razvoja, problemi u adolescenciji
15. Prezentacije studentskih
radova
Teme vježbi:
1.Uvod u kolegij: objašnjenje studentskih obveza na kolegiju te pravila bodovanja, podjela
u grupe za izradu seminarskih radova, upute za seminarske radove
2.Kognitivni razvoj u ranom djetinjstvu: prikaz zadatka
s tri planine i zadataka teorije uma i upoznavanje s dobnim promjenama u načinu njihova rješavanja
3.Razvoj rodnih uloga
i razlika među rodovima: prikaz instrumenta za procjenu androginosti, analiza
4.Roditeljski odgojni postupci: radionica
s primjerima roditeljskih postupaka i ponašanja u različitim situacijama s djecom predškolske dobi rodnih stereotipa u dječjim
slikovnicama
5.Procjena psihičkog razvoja male djece: prikaz ljestvice dječjeg psihičkog razvoja i primjeri procjene
psihičkog razvoja djece
6.Konzultacije s projektnim timovima za seminarske radove (provedba istraživanja)
7.Kognitivni
razvoj u srednjem i kasnom djetinjstvu: prikaz testa dječje inteligencije i primjera dječjih odgovora na testovima rječnika
8.Moralni
razvoj: upoznavanje s eksperimentalnim pristupom proučavanju moralnog razvoja na primjeru Piagetovih moralnih dilema i dječjih
odgovora na njih
9.Odnosi s vršnjacima: upoznavanje sa sociometrijskim tehnikama i primjer analize sociometrijskih podataka
10.Mladi
u Hrvatskoj
11.Konzultacije s projektnim timovima za seminarske radove (pisanje izvještaja)
12.Samopoimanje u adolescenciji:
prikaz instrumenta za mjerenje samopercepcije u adolescenciji
13.Uspostavljanje identiteta: upoznavanje s različitim
metodama za određivanje identitetskog statusa adolescenata
14.Rizični i zaštitni činitelji razvoja: simulacijski primjeri
za predviđanje razvojnih ishoda na temelju rizičnih i zaštitnih čimbenika
15.Prezentacije seminarskih radova
Studentske
obveze:
Studentske obveze su pohađanje vježbi, pohađanje predavanja i izrada seminarskog rada. Dozvoljena su maksimalno
3 izostanka s vježbi tijekom semestra. Studenti također moraju biti prisutni na minimalno 50% predavanja.
Studenti
koji ne ispune bilo koji od ovih uvjeta neće moći dobiti potpis iz kolegija Psihologija djetinjstva i adolescencije.
Seminarski
rad:
Seminarski rad je obavezan i uvjet je za dobivanje potpisa na kolegiju.
Svaka grupa studenata čini
jedan projektni tim koji će se tijekom semestra sustavno baviti određenom unaprijed zadanom temom. Izrada seminarskog rada
odvijat će se u četiri koraka, pri čemu je potrebno predati na bodovanje dva pismena uratka:
1. Teorijski dio
(prvi pismeni uradak)
Prvi dio seminarskog rada odnosi se na teorijsku obradu zadane teme. U uputama za svaku od
tema navedena su određena pitanja na koja se pritom potrebno osvrnuti. Nakon što dobiju temu, članovi grupe se trebaju upoznati
s temom i proučiti istraživački/praktični zadatak koji će trebati obaviti te probleme na koje se tim zadatkom nastoji odgovoriti.
Na temelju proučavanja literature i istraživačkih problema potrebno je osmisliti poglavlja koja će biti obrađena u teorijskom
dijelu seminarskog rada. Ovaj dio seminarskog rada sadržajno bi trebao biti povezan sa zadanim istraživačkim/praktičnim zadatkom
i predstavljati uvod u njega. U pismenom uratku koji se predaje na bodovanje uz svako je poglavlje ili cjelinu potrebno naznačiti
tko je od članova grupe pisao taj dio seminarskog rada te će se uradak svakog člana grupe bodovati individualno.
Bodovi:
6 bodova (individualno bodovanje)
2. Istraživački/praktični zadatak
Drugi dio seminarskog rada odnosi
se na istraživački/praktični zadatak koji članovi grupe trebaju obaviti u međusobnoj suradnji. Prije početka provođenja zadatka
potrebno je prema uputama opisanim u postupku pripremiti i na sastanku projektnih timova izložiti konkretni protokol provedbe
istraživanja.
3. Opis istraživačkog zadatka (drugi pismeni uradak)
Treći dio seminarskog rada odnosi
se na opis obavljenog istraživačkog zadatka. Članovi grupe trebaju zajednički opisati postupak provedbe zadatka i dobivene
rezultate te napisati raspravu u kojoj komentiraju svoj zadatak i dobivene rezultate u kontekstu teorijskih spoznaja koje
su opisali u teorijskom dijelu seminarskog rada. Obavezna poglavlja su metoda (sudionici, mjere, postupak), rezultati i rasprava.
Predani pismeni uradak bodovat će se grupno, odnosno svi članovi grupe dobit će isti broj bodova.
Bodovi: 9 bodova =
5 bodova opis postupka i rezultata + 4 boda rasprava (grupno bodovanje)
4. Prezentacija seminarskog rada
Sve
grupe trebaju održati prezentaciju seminarskog rada. U prezentaciji je potrebno ukratko obraditi teorijski dio rada, opisati
istraživački zadatak i prikazati dobivene rezultate.
Ocjenjivanje:
Tijekom semestra ocjenjuje se izrada seminarskog
rada koji čini 15% ukupne ocjene. Preostalih 85% ocjene studenti mogu prikupiti polaganjem dva kolokvija (pismena ispita)
ili na završnom ispitu. Studenti koji su kolokvirali kolegij ne moraju pristupiti završnom ispitu. Oni prijavljuju ispit u
prvom ispitnom roku u lipnju, kada će im biti upisana ocjena na ispitu. Nakon prvog ispitnog roka neće se upisivati ocjena
iz ispita koju je student stekao putem kolokvija.
Studenti koji ne žele polagati ispit putem kolokvija, kao i
oni studenti koji nisu zadovoljni svojim uspjehom na kolokviju, polažu pismeni ispit. Ako student koji položi ispit putem
kolokvija ne prijavi ispit u prvom ispitnom roku, ili pak prijavi ispit i pristupi ispitu u prvom ispitnom roku, to znači
da odustaje od ocjene iz kolokvija.
Ocjene se formiraju na sljedeći način:
Bodovi Ocjena
50%
- 61% 2
62% - 74% 3
75% - 87% 4
88% - 100% 5
1. Polaganje putem kolokvija:
Od
ukupno 100 bodova, prvi kolokvij donosi 43 boda, drugi kolokvij 42 boda te seminarski rad 15 bodova:
100 = 43 K1 + 42
K2 + 15 S
2. Ispit:
Ispit je pismeni i uključuje pitanja iz tri cjeline predavanja (rano djetinjstvo, srednje
djetinjstvo i adolescencija). Ukupna ocjena formira se tako da maksimalan broj bodova na ispitu iznosi 85% ocjene iz kolegija,
a bodovi iz seminarskog rada 15% ocjene.
Okvirni raspored kolokvija:
Prvi kolokvij održat će se sredinom
travnja.
Obvezna literatura: Raboteg-Šarić, Z. (2007). Psihologija djetinjstva i adolescencije ? Skripta. Zagreb: Hrvatski
studiji. (rano djetinjstvo, srednje djetinjstvo do početka poglavlja o agresivnom ponašanju).
Preporučena literatura:
odgovarajuća poglavlja iz udžbenika Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (2004). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Drugi kolokvij održat će se početkom lipnja.
Obvezna literatura: Raboteg-Šarić, Z. (2007). Psihologija
djetinjstva i adolescencije ? Skripta. Zagreb: Hrvatski studiji. (srednje djetinjstvo ? poglavlja o agresivnom ponašanju,
prosocijalnom ponašanju, odnosima s vršnjacima i adolescencija).
Preporučena literatura: odgovarajuća poglavlja iz udžbenika
Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap; Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (2004).
Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Raboteg-Šarić, Z. (2007). Psihologija djetinjstva i adolescencije. Zagreb: Hrvatski studiji (skripta). |
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (2004). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Studenti će u okviru vježbi dobiti i popis preporučene dodatne literature za pisanje seminarskih radova.
|
|