| Kratica: PSIBO109
|
Opterećenje: 30(P)
+ 15(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Mira Čudina-Obradović
Marina Štambuk
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Sveučilište u Zagrebu
Hrvatski studiji
Odjel za psihologiju
Nositeljica kolegija: Mira Čudina-Obradović, prof.
emer.
Asistentica: Marina Štambuk, prof.
kolegij: EMOCIJE ( 2011./2012.)
Status kolegija: obvezatni
ECTS
bodovi: 5
Semestar: 5.
- ciljevi kolegija: Upoznati studente sa sustavnim pregledom znanstvenih pojmova
i spoznaja iz područja emocija te s razvojem, obogaćivanjem i primjenom znanstvenog pojma emocija. Poseban naglasak stavit
će se na primjenu teorijskih spoznaja psihologije emocija u svakodnevnom životu i profesionalnoj praksi.
- oblici izvođenja
nastave:
2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno
Teme:
1. Pojam emocija i povijest istraživanja
emocija
2. Priroda emocionalnog doživljaja
3. Fiziološka sastavnica emocija
4. Izražajna sastavnica emocija
5. Subjektivni
doživljaj, pozitivne i negativne emocije
6. Teorije emocija, organizacija emocija i emocionalne razine
7. James-Langeova
teorija, Cannon-Bardova teorija i Schachter-Singerova teorija
8. Evolucijska teorija emocija i kognitivne teorije emocija
9. Afektivna
neuroznanost
10. Buckova integrativna teorija emocija
11. Kultura i rodu emocijama
12. Utjecaj emocija na
druge psihičke procese
13. Emocionalna regulacija
14. Pojam emocionalne inteligencije
Obveze studenata:
1. Redovito nazočenje nastavi (prisutnost na najmanje 70% predavanja i vježbi, tj. 11 dolazaka) preduvjet je za
dobivanje potpisa i pristupanje ispitu.
2. Seminari se odvijaju u obliku prezentacija određenih znanstvenih radova
(popis radova se nalazi unutar popisa obvezne literature) i grupne rasprave nakon prezentacija. Svaki tjedan prezentaciju
jednog rada prema zadanoj strukturi zajednički izrađuje grupa od max. 5 studenata/ica. Zadatak ostalih studenata/ica je aktivno
sudjelovanje u raspravi. Nakon rasprave slijedi kratka provjera znanja gdje studenti/ce ukratko odgovaraju na pitanje vezano
uz temu prezentiranog rada (ova provjera znanja je ujedno i način evidencije nazočenju nastavi ? potrebno je imati 11 od 15
pozitivno ocjenjenih provjera kako bi se zadovoljio uvjet redovitog nazočenja nastavi).
Rad na prezentacijama donosi
max. 10 bodova.
3. Ispit je pisani, sadrži 5 pitanja esejskog tipa i traje 90 minuta. Prva četiri pitanja odnose
se na obveznu literaturu prezentiranu na predavanjima, a jedno pitanje je vezano uz radove prezentirane na seminarima. Studenti/ce
dolaze na ispit s papirom i kemijskom olovkom. U slučaju da ispitu pristupi manje od 5 kandidata, ispit će biti usmeni.
Na
ispitu je moguće dobiti max. 50 bodova (svaki dobar i na razumijevanju utemeljen odgovor na pitanje donosi 10 bodova).
Konačna
ocjena na kolegiju se izračunava na temelju rada na seminarima (max. 10 bodova) i završnog pisanog ispita (max. 50 bodova)
prema sljedećem rasponu:
Odličan (5) 56 - 60
Vrlo dobar (4) 51 - 55
Dobar (3) 45 - 50
Dovoljan (2) 40
- 44
Sve primjedbe, pitanja, nedoumice možete poslati na e-mail adresu:
mstambuk@hrstud.hr
Organizacija
rada u seminaru
1. Na prvom terminu seminara studenti/ce se grupiraju u skupine i biraju znanstveni rad (članak) za
obradu u skupini.
2. Svaka skupina studenata/ica treba izraditi PowerPoint prezentaciju o znanstvenom radu (članku) prema
zadanoj strukturi ( struktura objašnjena dalje u tekstu).
4. 4.Svaki član/ica grupe iznosi jedan od 4(5) elemenata strukture
(Uvod, Metoda, Rezultati, Rasprava ili Implikacije rezultata istraživanja). Unutar prezentacije potrebno je naznačiti ime
člana/ice koji/a je radio/la određeni dio prezentacije.
5. 5.Cijela grupa ima zadatak osmisliti nekoliko pitanja i voditi
raspravu. (Pitanja mogu biti povezana uz specifične elemente izlaganja i postavljana tijekom prezentacije ili na samom kraju
prezentacije).
6. 6.Ukoliko žele dobiti povratnu informaciju o mogućem poboljšanju prezentacije, studenti/ce mogu poslati
gotovu prezentaciju najkasnije do ponedjeljka prije termina prezentacije.
7. Na temelju prezentacije i rasprave studentima/cama
se individualno dodjeljuje max. 10 bodova za rad na seminarima.
Struktura izlaganja znanstvenih radova:
1. Uvod
a. Koji
je osnovni problem koji se obrađuje u članku?
b. Što kažu rezultati dosadašnjih istraživanja o osnovnoj temi istraživanja?
c. Ključne
riječi/novi pojmovi ? definirati i objasniti
2. Metoda
a. Kojoj metodi ovo istraživanje pripada (eksperiment, korelacijsko
istraživanje, longitudinalno, transverzalno...)
b. Sudionici istraživanja (komentar o uzorku ispitanika)
c. Mjerni
instrumenti ?specifičnosti u mjerenju; navesti i objasniti
d. Opisati postupak istraživanja
Ako je istraživanje
Eksperiment:
? Opisati eksperimentalnu manipulaciju
? Kako je postignuta vjerodostojnost i uvjerljivost eksperimentalne
manipulacije?
? Postoje li etičke dvojbe u vezi ovog eksperimenta?
e. Navesti i objasniti moguće metodološke zamjerke.
3. Rezultati
i rasprava
a. Obrada podataka ? specifičnosti u obradi podataka; navesti i objasniti
b. Navesti očekivanja istraživača
o rezultatima istraživanja
c. Navesti ključne rezultate istraživanja
d. Komentar ključnih rezultata istraživanja
(u odnosu na očekivanja; relevantnost rezultata)
e. Teorijska interpretacija očekivanih rezultata
f. Objašnjenje
mogućih razloga zbog kojih su se pojavili neočekivani rezultati
4. Implikacije rezultata istraživanja
a. Kritika
cjelokupnog znanstvenog rada ? prednosti, nedostaci, kreativnost u pristupu problemu
b. Prijedlog primjene rezultata
istraživanja u praktičnom radu i/ili vastitom životu
c. Prijedlog istraživanja sličnog problema uzimajući u obzir rezultate
obrađenog istraživanja i njegovih mogućih nedostataka
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
1. Izabrana poglavlja iz knjige Oatley, K. i Jenkins, J. (2003.)Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Čudina-Obradović, M. i Obradović, J.(2006). Utjecaj roditelja na socijalno-emocionalni razvoj i motivaciju djeteta. U M.
Čudina-Obradović i J. Obradović (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing- Tehnička knjiga.
3. Znanstveni radovi prezentirani na seminarima:
de Manzano, Ö., Theorell, T., Harmat, L. i Ullén, F. (2010). The psychophysiology of flow during piano playing. Emotion, 10(3),
301-311.
Waldinger, R. J., Schulz, M. S., Hauser, S. T., Allen, J. P. i Crowell, J. A. (2004) Reading other's emotions: The role of
intuitive judgment in predicting marital satisfaction, quality and stability. Journal of Family Psychology, 18(1), 58-71.
Hervas, G. i Vazquez, C. (2011). What else do you feel when you feel sad? Emotion, 11(14), 881-895.
Barr, P. (2011). A dyadic analysis of negative emotion personality predisposition effect with psychological distress in neonatal
intensive care unit parents. Psychological Trauma: Theory, Research, Practice, and Policy, Jun 6.
Gruber, J., Johnson, S. L., Oveis, C. i Keltner, D. (2008). Risk for mania and positive emotional responding. Emotion, 8(1),
23-33.
DeSteno, D., Bartlett, M. Y., Braverman, J. i Salovey, P. (2002). Sex differences in jealousy: Evolutionary mechanism or artifact
of measurement? Journal of Personality and Social Psychology, 83(5), 1103-1116.
Graber, E. C., Laurenceau, J. P., Miga, E., Chango, J. i Coan, J. (2011). Conflict and love: Predicting newlywed marital outcomes,
Journal of Family Psychology, 25(4), 541-550.
Lyubomirsky, S., Dickerhoof, R., Boehm, J. K. i Sheldon, K. M. (2011). Becoming happier takes both a will and a proper way:
An experimental longitudinal intervention to boost well-being. Emotion, 11(12), 391-402.
Uchida, Y. i Kitayama, S. (2009). Happiness and unhappiness in east and west: Themes and variations. Emotion, 9(4), 441-456.
Trentacosta, C.J. i Izard, C.E. (2007). Kindergarten children's emotion competence as a predictor of their academic competence
in first grade. Emotion, 7(1), 77-88.
Cote, S., Gyurak, A. i Levenson, R.W. (2010). The ability to regulate emotions is associated with greater well-being, income
and socioeconomic status. Emotion, 10(6), 923-933.
Willis, M. L., Palermo, R., i Burke, D. (2011). Judging Approachability on the Face of It: The Influence of Face and Body
Expressions on the Perception of Approachability Emotion, 11(3), 514-523.
|
| Preporučena literatura: |
| 2. |
- Blair, J. (2008). Psihopat: emocije i mozak. Jastrebarsko: Naklada Slap.
- Keleman, S. (2004). Emocionalna anatomija. Zagreb: Erudita.
- Degmečić,D., Mandić, N. (2002). Strah i mozak. Socijalna psihijatrija, 30, 63-69.
- Weger, M. (2006). Osjećaji liječe: emocije kao lijek. Zagreb: Večernjakova knjiga.
- Damasio, A. (2005). Osjećaj zbivanja: tijelo emocije i postanak svijesti. Zagreb: Algoritam.
- Damasio, A. (1994). Descartes' Error: Emotion, Reason, and the Human Brain. New York: Putnam Publishing.
|
|