| Inferencijalna statistika |
| Kratica: PSIBO202
|
Opterećenje: 30(P)
+ 0(S)
+ 0(A)
+ 30(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Doc. dr. sc. Mislav Stjepan Žebec
Petar Fabijanić
Ivana Hanzec
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Svrha i sadržaj kolegija
Svrha kolegija je upoznavanje studenata sa osnovama inferencijalne statistike i njihovo osposobljavanje
za primjenu osnovnih inferencijalnih statističkih tehnika i metoda - parametrijskih i neparametrijskih. Sukladno tome pohađanje
ovog kolegija podrazumjeva usvojena znanja iz kolegija Deskriptivna statistika, a njegovo uspješno svladavanje preduvjet je
složenijim statističkim kolegijima u daljenjm tijeku studija poput Modeli analize varijance, Regresijska analiza, Faktorska
analiza i Multivarijatno razlikovanje grupa.
Da bi se postigla navedena svrha u sklopu ovog kolegija studenta se uvodi
u statističko zaključivanje (slučajni uzorci, pogreška uzorkovanja i zaključivanje o parametrima populacije na osnovi statistika
iz uzorka) te u testiranje hipoteza (raspodjela dobivena uzorkovanjem, H0, H1, jednosmjerni i dvosmjerni testovi). Obrađivanjem
Teorema centralne granice, z-raspodjele, t-raspodjele, i χ²-raspodjele stvaraju se pretpostavke za razumijevanje
intervala pouzdanosti za aritmetičku sredinu i varijancu populacije, te interval pouzdanosti za razliku između dvije aritmetičke
sredine. Usvajanjem t-raspodjele i pripadnog statistika omogućava se razumijevanje t-testa za zavisne i nezavisne uzorke (male
i velike, s podjednakim, ali i različitim brojem ispitanika i varijancama po uzorcima), razumijevanje pogrešaka u statističkom
testiranju te pripadnu statističku snagu, kao i statističko testiranje H0 vezano uz koeficijente korelacije i koeficijente
pravca regresije ? što su temeljni postupci za utvrđivanje razlika između dvije skupine empirijskih rezultata, kao i povezanosti
dvije, ili više varijabli u populaciji. Obrađivanjem tema iz neparametrijske inferencijalne statistike (koja započinje testovima
svojstvenim kategorijalnim varijablama, a nastavlja se obrađivanjem postupaka temeljenim na rangovima) studente se nastoji
naučiti postupcima za testiranje razlike između rezultata (1) dva nezavisna uzorka, (2) dva zavisna uzorka, (3) tri i više
nezavisnih uzoraka, te (4) tri i više zavisnih uzoraka, u svim onim situacijama kad se ne mogu koristiti analogni postupci
parametrijske statistike.
Sve teme obrađene na predavanjima u operativno se znanje prevode rješavanjem pripadnih numeričkih
problema (zadataka) na vježbama ovog kolegija.
Satnica i ECTS bodovi
Satnica kolegija: 2 sata predavanja
i 2 sata vježbi. Ukupno 60 sati (30 predavanja i 30 vježbi).
Broj pripadnih ECTS bodova je 5.
Uvjeti
za pristupanje ispitu
Uvjet za pristupanje ispitu iz Inferencijalne statistike jest potpis nastavnika kojim se potvrđuje
da je student izvršio sve predviđene obveze, odnosno da je redovito prisustvovao predavanjima i vježbama te prikupio minimalan
broj bodova iz studentskih obveza prije ispita.
Student tijekom semestra smije maksimalno izostati 3 puta s predavanja
i 3 puta s vježbi, s time da se svaki neopravdani izostanak odražava u gubitku 0,5 boda od 100 kolegijskih bodova (ili %).
Minimalan
broj bodova iz studentskih obveza prije ispita je 38 (maksimalan je 76, od 100).
Raspodjela kolegijskih bodova
po studentskim obvezama je slijedeća:
Pohađanje nastave → od 6 do 9 bodova (svaki neopravdani izostanak -0,5 boda)
Rasprava
tijekom nastave → do 5 bodova
Kratke provjere znanja na početku vježbi → do 9 bodova
Parcijalne pismene
provjere znanja (kolokviji) → do 30 bodova (2x15)
Cjelovita pismena provjera znanja → do 23 boda
Ispit
(usmeni) → do 24 boda (3 pitanja x do 8 bodova)
Kratke provjere znanja na početku svakog termina vježbi te
pismene provjere znanja (parcijalne i cjelovita) nakon obrađenih većih cjelina kolegija provode se u vidu rješavanja dominantno
numeričkih problema (zadataka) iz pojedine teme kolegija. Niti jedna od tih provjera se ne ponavlja!
Kratke provjere
znanja sastoje se od rješavanja 1 zadatka u 10-15 minuta, parcijalne pismene provjere znanja (kolokviji) sastoje se od 5 zadataka
i pišu se u 80-90 minuta, dok se cjelovita pismena provjera znanja sastoji od 9 zadataka i piše se 170-180 minuta.
Ispit
Ispit
(usmeni) sastoji se od slučajnog izvlačenja 3 pitanja (iz tri različita područja gradiva), kratkog pisanja koncepta i izlaganja
odgovora pripadnih pitanjima. Pitanja se odnose na teorijski dio gradiva izložen na predavanjima, a mogu uključiti i problemska
podpitanja. Usmeni ispit može se ponavljati 3 puta, a četvrti je pred povjerenstvom.
Konačna ocjena odražava ukupan
zbroj bodova po svim studentskim obvezama i određuje se (s eventualnim manjim bodovnim korekcijama) na slijedeći način:
Ocjena
dovoljan (2) = 51 do 61 postignuti bod
Ocjena dobar (3) = 62 do 72 postignuta boda
Ocjena vrlo dobar (4) = 73 do
83 postignuta boda
Ocjena izvrstan (5) = 84 do 100 postignutih bodova
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Howell, D.C. (1997). Statistical methods for psychology. Belmont, CA: Duxbury Press.
Petz, B. (1997). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.
|
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Siegel, S. and Castellan, N.J. (1988). Nonparametric Statistics for the Behavioral Sciences (2nd edition). New York: McGraw-Hill.
Bilješke s predavanja
|
|