| Psihologija odrasle dobi i starenja |
| Kratica: PSIBO114
|
Opterećenje: 30(P)
+ 15(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec |
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Sveučilište u Zagrebu
Hrvatski studij
Preddiplomski studij psihologije
5. semestar
PSIHOLOGIJA
ODRASLE DOBI I STARENJA
PSIBO114
Nositeljica kolegija: prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec
Asistentica:
Marina Merkaš, dip.psih.
Svrha kolegija
Osnovna svrha kolegija je upoznati studente sa spoznajama
o tjelesnom, kognitivnom, socijalnom i emocionalnom razvoju tijekom odrasle dobi iz perspektive cjeloživotnog razvoja. Kroz
kolegij studenti će se upoznati s različitim teorijskim objašnjenjima razvoja tijekom odrasle dobi, različitim faktorima koji
utječu na razvoj odraslih te metodologijom istraživanja u ovom području. Studente će se također upoznati sa poteškoćama i
problemima koji se javljaju tijekom odrasle dobi i starenja. Pohađanje ovog kolegija trebalo bi proširiti znanje studenata
o razvojnim promjenama tijekom odrasle dobi i starenja te posljedično pružiti studentima priliku da razviju i prošire svoje
opće stavove i vještine.
Sadržaj kolegija
Teorije razvoja odraslih i metodologija istraživanja razvoja
odraslih i starenja. Mlađa odrasla dob: razvojni zadaci i modeli razvoja ličnosti. Mlađa odrasla dob: spoznajni (kognitivni)
razvoj, socio-emocionalni razvoj (prijateljstvo, ljubav, brak, roditeljstvo) i različiti životni stilovi. Srednja odrasla
dob: tjelesne promjene, menopauza i zdravlje. Srednja odrasla dob: intelektualni razvoj i rad. Ličnost i socijalni razvoj
u srednjoj dobi: ''kriza'' srednje dobi i osobni odnosi. Kasna odrasla dob: starenje populacije i teorije starenja. Kasna
odrasla dob: tjelesne promjene i promjene u inteligenciji i pamćenju. Ličnost i socijalni razvoj u kasnoj odrasloj dobi. Kraj
života: smrt i gubitak.
Oblici provođenja nastave: Dva sata predavanja i jedan sat seminar u zimskom semestru
(tri sata; 5 ECTS).
Raspored predavanja po tjednima
1. Povijest i teorije istraživanja razvoja
u odrasloj dobi (Razvojna psihologija životnoga vijeka, Periodizacija razvoja, Teorije razvoja)
2. Metode istraživanja
razvoja u odrasloj dobi (Varijable u istraživanjima razvoja, Nacrti istraživanja, Teškoće u istraživanjima odraslih)
3. Tjelesni
i kognitivni razvoj u ranoj odrasloj dobi (Biološko starenje, Tjelesne promjene i zdravlje; Promjene u strukturi mišljenja,
Stručnost i kreativnost, Iskustvo studiranja, Izbor zanimanja)
4. Emocionalni i socijalni razvoj u ranoj odrasloj dobi
(Eriksonova teorija, Levinsonova teorija, Vaillantova teorija, Socijalni sat)
5. Emocionalni i socijalni razvoj u ranoj
odrasloj dobi (Bliski odnosi, Romantična ljubav, Životni ciklus obitelji, Raznolikost životnih stilova odraslih osoba, Razvoj
karijere)
6. Tjelesni i kognitivni razvoj u srednjoj odrasloj dobi (Tjelesne promjene i zdravlje, Prilagodba na tjelesne
promjena, Starenje: dvostruki standardi; Promjene u mentalnim sposobnostima, Obrada informacija - Pamćenje i kreativnost)
7. Emocionalni
i socijalni razvoj u srednjoj odrasloj dobi (Eriksonova teorija, Levinsonova teorija, Vaillantova teorija, Postoji li kriza
srednjih godina?)
8. Emocionalni i socijalni razvoj u srednjoj odrasloj dobi (Stabilnost i promjene pojma o sebi i ličnosti,
Odnosi s drugima: brak, biti djed i baka, braća i sestre, Profesionalni život)
9. Tjelesni i kognitivni razvoj u kasnoj
odrasloj dobi (Očekivan duljina života, Tjelesne promjene, Mentalne bolesti; Kognitivni razvoj -pamćenje, mudrost i cjeloživotno
učenje)
10. Emocionalni i socijalni razvoj u kasnoj odrasloj dobi (Eriksonova teorija, Peckova teorija, Teorija Giselle
Labouvie-Vief, Reminiscencija)
11. Emocionalni i socijalni razvoj u kasnoj odrasloj dobi (Stabilnost i promjene pojma
o sebi i ličnosti, Individualne razlike u psihičkoj dobrobiti, Promjenjiv socijalni svijet, Odnosi s drugima, Umirovljenje,
Uspješno starenje)
12. Smrt, umiranje i tugovanje (Razumijevanje i stavovi prema smrti, Mišljenje i emocije umirućih
ljudi, Pravo na smrt, Tugovanje)
Aktivnosti na seminarima
? Upute za izradu grupnih seminarskih
radova te uputa za izlaganje seminarskih radova; osmišljavanje istraživanja na teme iz psihologije odrasle dobi i starenja;
prezentacija grupnih seminarskih radova
? Upute za izradu individualnih seminarskih radova (Seminarski rad odnosi se
na analizu i kritički osvrt različitih istraživanja pojedinih aspekta područja razvoja u odrasloj dobi i starosti; Analiza
znanstveni radovi i ostale dostupne literature)
? Očekivano trajanje života (Popunjavanje upitnika); Vjerovanja o starenju
(Kviz o mitovima o starenju i analiza odgovora studenata); Životni pregled ili pogled unatrag (Polustrukturirani intervju
sa osobom starije životne dobi)
? Posjet domu umirovljenika
Studentske obaveze
Redovito pohađanje
nastave. Priprema za predavanja i seminare te aktivno sudjelovanje na nastavi. Izrada individualnih i grupnih seminarskih
radova te izlaganje grupnih seminarskih radova. Polaganje dva kolokvija tijekom nastavnog semestra ili polaganje pismenog,
završnog ispita po završetku kolegija.
Ocjenjivanje
Provjera usvojenih znanja odvija se kroz
kontinuirano vrednovanje studentskog rada. Konačna ocjena iz kolegija sastoji se od pet sastavnica: redovito prisustvovanje
nastavi, ocjena iz dva kolokvija ili završnog ispita i ocjena iz seminarskih radova (individualnog i grupnog seminara). Student
može maksimalno postići 100 bodova na sljedeći način: 6 bodova za redovito prisustvovanje nastavi (predavanja i seminari),
10 bodova za individualni seminarski rad, 10 bodova za grupni seminarski rad i 74 boda za kolokvije ili završni ispit.
Ako
student na jednom kolokviju postigne 0 bodova (odnosno nije pristupio kolokviju) ili nije iz oba kolokvija zadovoljio prolaznost
(prolaznost oba kolokvija je ispod 50%) ili je ukupno prikupio manje od 60 bodova mora pristupiti pismenom ispitu. Na pismenom
ispitu student može maksimalno postići 74 boda. Bodovi koje je student postigao na pismenom ispitu zbrajaju s bodovima iz
seminarskih radova te bodovima koje je student prikupio za redovito pohađanje nastave, a taj zbroj bodova čine ukupan broj
bodova.
Zbroj bodova koje je student prikupio pretvara se u konačnu ocjenu iz kolegija.
Raspodjela ukupnog
broja bodova prema konačnoj ocjeni:
između 60 i 69 bodova konačna ocjena je dovoljan (2),
između 70 i 79 bodova
konačna ocjena je dobar (3),
između 80 i 89 bodova konačna ocjena je vrlo dobar (4),
između 90 i 100 bodova konačna
ocjena je izvrstan (5).
Konzultacije
Konzultacije se održavaju prema dogovoru sa studentima.
prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec ? Andreja.Brajsa.Zganec@pilar.hr; tel.: 01 4886 819
Marina Merkaš, dip.psih.
? Marina.Merkas@pilar.hr; tel.: 01 4886 829
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Literatura
Obavezna literatura
Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (poglavlja 1., od 13. do 19. poglavlja)
Lacković-Grgin, K. i Ćubela Adorić, V. (2006). Odabrane teme iz psihologije odraslih. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Schaie, K. W. i Willis, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (poglavlja 1., 2.
i 5.)
|
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Preporučena dodatna literatura
Despot Lučanin, J. (2003). Iskustvo starenja: Doprinos teoriji starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Santrock, J. W. (1995). Life-Span Development. Madison,WI: Brown & Benchmark.
|
|