| Teorijski sustavi i modeli u psihologiji ličnosti |
| Kratica: PSIBO117
|
Opterećenje: 30(P)
+ 15(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Boris Mlačić
Igor Mikloušić
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Cilj kolegija jest upoznati studente s glavnim teorijama (kako klasičnim, tako i suvremenim), modelima i istraživanjima u
psihologiji ličnosti. Naglasak kolegija je na povezivanju nalaza iz različitih teorija i istraživanja te na objašnjavanju
čovjeka u cjelini, na razvijanju općih i specifičnih kompetencija te stjecanju znanja o osnovnim teorijama i modelima u psihologiji
ličnosti, kao i objašnjavanju čovjeka u cjelini.
Teme koje se obrađuju na predavanjima su sljedeće:
Definicije
ličnosti i značaj psihologije ličnosti za cjelokupnu psihologiju, obilježja teorija ličnosti, odnos teorija ličnosti prema
ostalim disciplinama psihologije, metodologija istraživanja ličnosti.
TEORETSKI SUSTAVI U PSIHOLOGIJI LIČNOSTI
:
NAGLASAK NA PSIHODINAMICI (PSIHOANALITIČKI PRISTUP):
Freudova psihodinamička teorija ličnosti: struktura
ličnosti - id, ego, superego, dinamika ličnosti, razvoj ličnosti, obrambeni mehanizmi, slobodne asocijacije, analize snova,
studije slučaja
Jungova analitička teorija: struktura ličnosti - ego, osobno nesvjesno, kolektivno nesvjesno, stavovi,
interakcija sustava ličnosti, razvoj ličnosti, Jungova tipologija
Socijalnopsihologijske psihoanalitičke teorije: Adler
(želja za superiornosti, kompleks manje vrijednosti, kompleks veće vrijednosti, stil života, redoslijed rođenja i ličnost),
Fromm (psihoanaliza i marksizam), Horney (anksioznost, neurotske potrebe) i Sullivan (interpersonalna teorija psihijatrije,
tenzije, transformacija energije)
Eriksonova suvremena psihoanalitička teorija (Eriksonova psihosocijalna teorija razvoja,
osam stupnjeva čovjeka, psihohistorija)
NAGLASAK NA PERCIPIRANOJ STVARNOSTI (KOGNITIVNO-HUMANISTIČKI PRISTUP):
Lewinova topološka teorija ličnosti (životni prostor, regije životnog prostora, valencije, vektori, lokomocija)
Kognitivne
teorije ličnosti:
Kellyeva teorija ličnosti - osobni konstrukti, osnovni postulat i njegovi izvodi, kontinuum
kognitivne svjesnosti
Kognitivno-iskustvena teorija pojma o sebi (Epstein - priroda teorija ličnosti koje naglašavaju
stvarnost, sustav iskustva, maladaptivne sheme, konstruktivno mišljenje)
Humanističke teorije ličnosti:
Maslowljeva
humanistička teorija ličnosti - pretpostavke o ljudskoj prirodi, hijerarhija potreba, samoaktualizacija, čovjek -integrirano
i stvaralačko biće)
Rogersova fenomenološka teorija - važnost pojma o sebi (self), tendencija aktualizaciji, svijet iskustva,
potpuno funkcionirajuća osoba, terapija usredotočena na klijenta)
NAGLASAK NA UČENJU:
Biheviorističke
teorije ličnosti:
Skinnerovo operantno uvjetovanje (zakoni ponašanja, klasično i instrumentalno uvjetovanje, praznovjerno
ponašanje, socijalno ponašanje, abnormalno ponašanje)
Miller-Dollardova S-R teorija (urođene dispozicije za ponašanje,
proces učenja, viši mentalni procesi, socijalni kontekst, kako se uče neuroze, psihoterapija)
Teorije socijalne
kognicije
Bandura i teorije socijalnog učenja - načela opservacijskog učenja, procesi zadržavanja, produkcije
i motivacijski procesi, recipročni determinizam, self-sustav, samoefikasnost
Mischel ova teorija - kognitivne varijable
ličnosti, važnost situacije, kognitivno-afektivna teorija ličnosti
Rotter - primarni i širi koncepti socijalnog učenja,
psihološke potrebe, lokus kontrole, međuljudsko povjerenje
NAGLASAK NA STRUKTURI LIČNOSTI (OSOBINSKI PRISTUP):
Strukturalno-dispozicijski
pristup:
Allportova personološka teorija ličnosti - ličnost, karakter i temperament, koncept osobine ličnosti,
dispozicije, proprij, funkcionalna autonomija, mjerenje ličnosti, studije ekspresivnog ponašanja, idiografski pristup
Cattellova
faktorsko-analitička teorija osobina ličnosti - faktorska analiza, osobine ličnosti, - površinske i izvorne, dinamičke osobine,
ergovi i sentimenti, L, Q i T podaci, faktorska analiza pojedinca
Eysenckova dimenzionalno-biološka tipologija ličnosti
- ekstraverzija, neuroticizam i psihoticizam, deskripcija i kauzacija u objašnjenju ličnosti, biološke osnove ličnosti
Peterofaktorski
model:
Velepetori model - dimenzije ličnosti u prirodnom jeziku - psiholeksički pristup, taksonomije deskriptora
osobina ličnosti u različitim jezicima, stvaranje paradigme ličnosti, međukulturalne usporedbe taksonomija
Peterofaktorski
model (Costa i McCrae) - dimenzije ličnosti u upitnicima
Bodovanje
Ukupno je na kolegiju moguće
sakupiti 100 bodova i to na sljedeći način:
Obaveza Mogući broj bodova
Savjesno pohađanje predavanja 5
Savjesno pohađanje seminara 5
Pisanje
seminarskog rada (individualno) 10
Prvi kolokvij 20
Drugi kolokvij
20
Završni pismeni ispit 30
Završni usmeni ispit
10
(obavezno za sve studente osim za one koji do usmenog
sakupe 88 bodova koliko je potrebno za ocjenu Izvrstan)
Pohađanje
predavanja honorira se bodovima, ovisno o broju dolazaka:
Broj dolazaka Broj bodova:
10 ili više puta
5
7 -98 4
5 - 6 3
4 2
1
- 3 1
0 0
Ocjenjivanje
Završna ocjena
odgovara ukupnom broju sakupljenih bodova, na sljedeći način:
Broj bodova Ocjena:
52 Dovoljan (2)
64 Dobar
(3)
76 Vrlo dobar (4)
88 Izvrstan (5)
Kolokviji i ispit
Izlazak na kolokvije nije obavezan,
no bez njih je teško skupiti bodove za bolju ocjenu. Kolokviji se polažu samo jednom, no ukoliko netko iz opravdanih razloga
nije u mogućnosti pristupiti kolokviju, može se javiti asistentu najkasnije 24 sata nakon termina održavanja kolokvija kako
bi se eventualno dogovorilo naknadno polaganje. Izlazak na pismeni ispit je obavezan, kao i izlazak na usmeni, osim u slučaju
kada student nakon pismenog ispita sakupi 88 bodova koliko je dovoljno za ocjenu Izvrstan.
Kolokviji se sastoje od 20
pitanja (višestruki izbor i nadopunjavanje rečenica). Broj bodova koje student može dobiti na kolokviju odgovara broju točno
odgovorenih pitanja.
Pismeni ispit sastoji se od 30 pitanja istog tipa kao i pitanja na kolokvijima. Broj bodova ponovno
odgovara broju točno odgovorenih pitanja, uz zaštitnu klauzulu da student mora riješiti preko 50%, da bi položio ispit, tj.
mora imati 16 bodova.
Usmeni ispit sastoji se od jednog pitanja iz cijelog korpusa gradiva.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Pervin, Cervone i John (2008). Psihologija ličnosti ? teorije i istraživanja (str. 29-565). Zagreb: Školska knjiga. |
| Preporučena literatura: - - - |
|