| Praktikum iz istraživačkih metoda |
| Kratica: PSIBO208
|
Opterećenje: 0(P)
+ 0(S)
+ 60(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Doc. dr. sc. Mislav Stjepan Žebec
Ivana Hanzec
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Svrha kolegija
Svrha ovog kolegija je višestruka: (1) ovladavanje praktičnim znanjima i vještinama provedbe niza kvantitativnih
istraživačkih metoda koje se koriste u psihologiji i drugim društvenim znanostima, ali i upoznavanje svih prednosti, ograničenja
i slabosti istih; (2) usvajanje temeljnih oblika znanstvenog i stručnog izvještavanja o rezultatima provedenog kvantitativnog
istraživanja; (3) integriranje znanja i vještina iz niza metodoloških i statističkih kolegija koji su odslušani u prethodnim
semestrima preddiplomskog studija. Iz tih razloga uspješno pohađanje ovog kolegija podrazumijeva usvojena znanja iz kolegija
Deskriptivna statistika, Inferencijalna statistika, Modeli analize varijance, Uvod u znanstveno-istraživački rad, Eksperimentalne
metode, Neeksperimentalne metode te Mjerenje u psihologiji. S druge strane, uspješno pohađanje ovog kolegija predstavlja osnovu
za znanstveno i stručno provođenje istraživanja i izvještavanje pripadnih nalaza u okviru svih kolegija diplomskog studija
psihologije, za izradu diplomskog rada, kao i za kasniji stručni i znanstveni rad diplomiranih psihologa.
Sadržaj
kolegija i način provedbe
Da bi se postigla navedena svrha u sklopu ovog kolegija student, kroz provođenje konkretnog
istraživanja i pisanje studentskog izvještaja o njemu, usvaja znanja i vještine iz deset metodoloških tema svojstvenih različitim
istraživačkim metodama: anketno istraživanje, istraživanje znanstvenim opažanjem, korelacijsko istraživanje (2 teme), kvazi-eksperiment,
slučajno raspoređivanje i izbor sudionika u uzorak, jednostavni eksperimentalni nacrt s kontrolnom skupinom, jednostavni eksperimentalni
nacrt unutar ispitanika, složeni eksperimentalni nacrt između skupina, te složeni eksperimentalni nacrt unutar ispitanika.
Kolegij
se provodi u dva bloka nastave tjedno. U prvom bloku provodi se istraživanje za tekuću istraživačku temu (provedba stvarnih
psihologijskih istraživanja na studentima, ili na drugim ispitanicima), daju se naputci za pripremanje pisanja izvještaja
iz provedenog istraživanja, te se na uvid daju ispravljeni izvještaji iz predzadnje istraživačke teme, uz analizu komentara
korektora. U drugom bloku nastave piše se izvještaj iz prethodno provedenog istraživanja, to jest iz zadnje provedene istraživačke
teme (izvještaji najvećim dijelom imaju oblik znanstvenog izvještaja). Dvije od deset tema uključuju terensko istraživanje
(metoda opažanja i anketnog istraživanja), dok se osam tema ostvaruje provedbom istraživanja na studentima.
Vrednovanje
studentskog uspjeha
Pohađanje nastave je obvezno. Student smije maksimalno izostati 3 puta s pisanja izvještaja (opravdano,
ili neopravdano), pri čemu opravdani izostanci ne utječu na prosjek, a kod neopravdanog izostanka student iz pripadnog izvještaja
dobiva ocjenu 0. Opravdani izostanak s provođenja istraživanja (u prvom bloku nastave) ne utječe na prosjek, dok neopravdani
izostanak dovodi do smanjenja ocjene za 1 u izvještaju koji se temelji na tom istraživanju.
Izvještaji s provedenih
istraživanja predstavljaju pismenu provjeru znanja iz područja pripadne metodološke teme te ? izuzev jedne situacije ? u potpunosti
određuju uspjeh na kolegiju jer se konačna ocjena računa kao prosjek ocjena iz svih izvještaja. Ponovljeno pisanje izvještaja
nije moguće. Prosječna ocjena svih izvještaja kojom student stječe pravo na potpis i koja formira njegovu konačnu prolaznu
ocjenu na kolegiju mora biti veća ili jednaka 2,00.
Jedina situacija u kojoj i usmena provjera znanja određuje uspjeh
na kolegiju jest granična situacija u kojoj student na izvještajima postiže prosjek nešto manji od prolaznog - odnosno u intervalu
od 1,85 do 1,99 - te mu se omogućava da malu razliku do prolaznog uspjeha iskaže na usmenoj provjeri. U tom slučaju student
usmeno polaže gradivo iz svih obrađenih metodoloških tema. Cjelovitoj usmenoj provjeri znanja student s prosjekom ocjena iz
izvještaja od 1,85 do 1,99 ima pravo pristupiti 4 puta, pri čemu se četvrto usmeno polaganje gradiva odvija pred povjerenstvom.
Student
koji je izvještajima postigao prosjek manji od 1,85, ili je postigao prosjek u intervalu od 1,85 do 1,99, a na četiri usmene
provjere gradiva nije uspio ostvariti prosjek veći od 2,00, nema pravo na potpis te mora ponovno pohađati kolegij. Pravo na
potpis nema ni student koji je izostao s više od 3 pisanja izvještaja.
Konačna prolazna ocjena određuje se (s eventualnim
manjim korekcijama) na sljedeći način:
Ocjena dovoljan (2) = prosjek ocjena izvještaja od 2,00 do 2,74
Ocjena dobar
(3) = prosjek ocjena izvještaja od 2,75 do 3,49
Ocjena vrlo dobar (4) = prosjek ocjena izvještaja od 3,50 do 4,24
Ocjena
izvrstan (5) = prosjek ocjena izvještaja od 4,25 do 5,00
Satnica kolegija i ECTS bodovi
Satnica kolegija
je 4 sata seminara tjedno, odnosno ukupno 60 sati semestralno. Broj pripadnih ECTS bodova je 4.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. |
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Cozby, P.C. (1985). Methods in Behavioral Research (Third Edition). Palo Alto: Mayfield Publishing Company.
Underwood, B.J. and Shaughnessy, J.J. (1975). Experimentation in Psychology. New York: John Wiley & Sons, Inc.
|
|