| Kratica: PSIBO204
|
Opterećenje: 30(P)
+ 0(S)
+ 0(A)
+ 30(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Doc. dr. sc. Iva Šverko
Romana Grđan
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: MJERENJE U PSIHOLOGIJI
PSIBO204
Predavanja ? doc.dr.sc. Iva Šverko, iva.sverko@pilar.hr
Vježbe ? Romana
Grđan, romana.grdan@gmail.com
Preddiplomski studij psihologije, obavezni kolegij, 3. semestar, predavanja i vježbe
(2+2), 5 ECTS boda
Ciljevi kolegija
Osnovni cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovama psihologijskog
mjerenja. Kolegij pokriva dva šira područja ? definiciju psihologijskog mjerenja i osnovnih koncepata, te kratke preglede
pojedinih psihologijskih konstrukata i načina na koje ih mjerimo.
Teme predavanja po nastavnim tjednima
1. Uvodno
predavanje
2. Povijest psihologijskog mjerenja
3. Psihologijski test
4. Zadaci u testu
5. Rezultat u
testu
6. Pet metrijskih karakteristika ? osjetljivost, pouzdanost, objektivnost
7. Pet metrijskih karakteristika
? valjanost, baždarenost
8. Kolokvij
9. Mjerenje ličnosti
10. Mjerenje interesa
11. Mjerenje vrijednosti
12. Mjerenje
inteligencije
13. Mjerenje kreativnosti
14. Mjerenje školskog i radnog postignuća
15. Kolokvij
Literatura
Anastasi,
A. (2003). Psychological testing (7. izdanje). New York: MacMillian.
Cohen, R.J. & Swerdlik, M.E. (2001). Psychological
Testing and Assessment. Boston: McGraw Hill.
Jackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Krković,
A. (1978). Elementi psihometrije I. Zagreb: Filozofski fakultet.
Literatura preporučena
Krković A, Momirović,
K. i Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Zagreb: Društvo psihologa hrvatske
i Republički zavod za zapošljavanje SRH.
Petz, B. (1981). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Zagreb: Društvo
psihologa hrvatske.
Vježbe
Vježbe prate predavanja, s ciljem da zorno prikažu ono o čemu se na
predavanjima govorilo. Dolasci na vježbe se boduju, a ponekad se nagrađuje i iznimno sudjelovanje studenata. Na vježbama se
zadaju i domaće zadaće, čija se izrada također boduje. Ukupan broj bodova koje student može prikupiti na sudjelovanjem na
vježbama i izradom domaćih zadaća iznosi 10 bodova.
Kolokvij
Pišu se dva kolokvija, a svaki donosi 20 bodova.
Ukoliko student kolokvira oba kolokvija, ne mora izaći na ispit. Za prolaz kolokvija potrebno je ostvariti barem 10 bodova.
Sustav
ocjenjivanja
Ocjena se formira na temelju dolazaka na nastavu i zadaća, te na temelju provjera znanja koje se odvijaju
putem kolokvija i/ili ispita.
- Dolasci na nastavu: od ukupno 11 regularnih predavanja, boduju se dolasci na najmanje
4 predavanja i to na slijedeći način: 4 i 5 dolazaka ? 1 bod, 6 i 7 dolazaka ? 2 boda, 8 i 9 dolazaka ? 3 boda, 10 i 11 dolazaka
? 4 boda.
- Domaće zadaće nose po 1 bod. Tijekom godine piše se 6 zadaća, pa je maksimalni broj bodova koje student može
ostvariti ukupno 6 bodova. Rokove za zadaće treba poštivati, jer se u protivnom ne dobivaju bodovi.
- Kolokviji donose
po 20 bodova, a kako ih je dva, maksimalni broj bodova koji student može ostvariti na temelju kolokvija iznosi 40 bodova.
Ukoliko student položi oba kolokvija sa 10 i više bodova, nije dužan izaći na ispit. Ukoliko student ne položi jedan od kolokvija,
treba polagati ispit. Ispravci oba kolokvija (bilo zbog negativne ocjene, bilo zbog želje za većom ocjenom) pisat će se na
posljednjem predavanju (moguće je pisati, prvi, drugi ili oba kolokvija zajedno).
- Pismeni ispit uključuje čitavo gradivo
i student koji izlazi na njega dužan je polagati sve, a ne samo cjeline koje nije kolokvirao. Ispit donosi 40 bodova. Ispit
je pismeni, no u iznimnim okolnostima postoji mogućnost da se održi i usmeni ispit.
Pravo na potpis i ocjenu
iz kolegija ostvario je svatko tko je skupio barem 2 boda iz dolazaka na nastavu, barem 3 boda iz domaćih zadaća, te barem
10 bodova iz svakog od dva kolokvija, odnosno barem 20 bodova iz pismenog ispita. U protivnom je potrebno kolegij pohađati
ponovo. Iz kolegija studenti mogu skupiti najviše 50 bodova, a ocjena se formira na sljedeći način: 45-50 bodova ? ocjena
5, 38-44 bodova ? ocjena 4, 31-37 bodova ? ocjena 3, 26-30 bodova ? ocjena 2. Stimulira se izlazak studenata na kolokvije,
time što se studentima, koji na temelju bodova prikupljenih kolokvijima, dolascima i zadaćama budu na gornjoj granici za višu
ocjenu, nudi mogućnost da napišu dodatnu domaću zadaću za taj jedan potrebni bod.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Literatura
Anastasi, A. (2003). Psychological testing (7. izdanje). New York: MacMillian.
Cohen, R.J. & Swerdlik, M.E. (2001). Psychological Testing and Assessment. Boston: McGraw Hill.
Jackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Krković, A. (1978). Elementi psihometrije I. Zagreb: Filozofski fakultet.
|
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Literatura preporučena
Krković A, Momirović, K. i Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Zagreb: Društvo
psihologa hrvatske i Republički zavod za zapošljavanje SRH.
Petz, B. (1981). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Zagreb: Društvo psihologa hrvatske.
|
|