| Kratica: PSIBO107
|
Opterećenje: 30(P)
+ 15(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Boris Mlačić
Igor Mikloušić
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Cilj
Cilj kolegija je upoznati studente s teorijama i osnovnim zakonitostima ljudskog učenja, uz usporedbu s učenjem
životinja i strojeva. Naglasak kolegija je na integraciji glavnih nalaza o učenju u kontekstu tri glavna pristupa ili metateorija
učenja i pamćenja: biheviorizma, kognitivizma i konekcionizma kao i na defragmentaciju proučavanja učenja i pamćenja, naglašavanjem
povezanosti i međuzavisnosti tih procesa. Dodatni cilj je i razvijanje općih i specifičnih kompetencija te stjecanje znanja
o osnovnim zakonitostima učenja ljudi uz usporedbu s učenjem životinja i strojeva. Naglasak je na međupovezanosti kognitivnih
procesa.
Teme koje se obrađuju na predavanjima su sljedeće:
Važnost učenja, definicije, jednostavne
vrste učenja kod životinja i ljudi (neasocijativne vrste učenja)
Klasično uvjetovanje - povijesna pozadina, ekscitacija,
Pavlovljevi i Watsonovi eksperimenti, striktni kontigvitet, gašenje i protuuvjetovanje
Klasično uvjetovanje - inhibicija,
odnos inhibicije i ekscitacije, važnost signala (UP i BP), selektivno uvjetovanje pomoću kombinacije podražaja
Instrumentalno
uvjetovanje - povijesna pozadina, uloga nagrada (objašnjenja efekata nagrada), uvjetovanje putem S-R kontigviteta (Guthrie),
operantno uvjetovanje (Skinner)
Instrumentalno uvjetovanje - struktura operantnog ponašanja, što čini potkrepljivač
potkrepljivačem, kazna
Instrumentalno uvjetovanje - generalizacija i diskriminacija (mjerenje i teorije)
Teorije
socijalnog učenja (Albert Bandura) - vrste učenja po modelu
Kognitivne teorije učenja - kognitivna revolucija u
psihologiji (Tolman), pristup ljudske obrade informacija, kognitivni pogled na nagrade, učenje mjesta (kognitivne mape), učenje
uvidom (iznenadno rješavanje problema)
Učenje u prirodnom kontekstu- ponašanje specifično za vrstu (etologija),
učenje kod životinja
Utjecaj inteligencije i kognitivnih stilova na učenje i pamćenje - opća inteligencija ili
puno nepovezanih sposobnosti, učinci IQ na učenje, kognitivni stilovi i učenje
Učenje strojeva - simboličko i
konekcionističko, neuralne mreže, primjene u tehnici i primjene u psihologiji
Mnemotehnike - kognitivni procesi
koje služe zadržavanju materijala koji bi se inače zaboravio - verbalne, predodžbene (vizualne), mješovite
Načini
učenja - kako organizirati vlastito učenje, metamemorija - znanje ili spoznaja o vlastitom pamćenju
Ukupno
je na kolegiju moguće sakupiti 100 bodova i to na sljedeći način:
Obaveza
Mogući broj bodova
Savjesno pohađanje predavanja 5
Savjesno pohađanje seminara
5
Pisanje seminarskog rada 10
Prvi kolokvij
20
Drugi kolokvij 20
Završni pismeni ispit
30
Završni usmeni ispit 10
(obavezno za sve studente osim za one koji
do usmenog
sakupe 88 bodova koliko je potrebno za ocjenu Izvrstan)
Pohađanje predavanja honorira se bodovima,
ovisno o broju dolazaka:
Broj dolazaka Broj bodova:
10 ili više puta 5
7 - 9
4
5 -6 3
4 2
1 - 3
1
0 0
Ocjenjivanje
Završna ocjena odgovara ukupnom broju sakupljenih bodova,
na sljedeći način:
Broj bodova Ocjena:
52 Dovoljan (2)
64 Dobar (3)
76 Vrlo dobar (4)
88 Izvrstan
(5)
Kolokviji i ispit
Izlazak na kolokvije nije obavezan, no bez njih je teško skupiti bodove za bolju
ocjenu. Kolokviji se polažu samo jednom, no ukoliko netko iz opravdanih razloga nije u mogućnosti pristupiti kolokviju, može
se javiti asistentu najkasnije 24 sata nakon termina održavanja kolokvija kako bi se eventualno dogovorilo naknadno polaganje.
Izlazak na pismeni ispit je obavezan, kao i izlazak na usmeni, osim u slučaju kada student nakon pismenog ispita sakupi 88
bodova koliko je dovoljno za ocjenu Izvrstan.
Kolokviji se sastoje od 20 pitanja (višestruki izbor i nadopunjavanje rečenica).
Broj bodova koje student može dobiti na kolokviju odgovara broju točno odgovorenih pitanja.
Pismeni ispit sastoji se
od 30 pitanja istog tipa kao i pitanja na kolokvijima. Broj bodova ponovno odgovara broju točno odgovorenih pitanja, uz zaštitnu
klauzulu da student mora riješiti preko 50%, da bi položio ispit, tj. mora imati 16 bodova.
Usmeni ispit sastoji se od
jednog pitanja iz cijelog korpusa gradiva.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Zarevski, P. (1997, 2001). Psihologija pamćenja i učenja. (str. 115-188) Jastrebarsko: Naklada Slap. |
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Wilhite, S.C: i Payne, D.E. (1992). Learning and memory: The basis of behavior (str. 23-173, 311-350)
Howard, R.W. (1995). Learning and memory: Major ideas, issues and applications. (str 1-211), Westport, Connecticut: Praeger.
|
|