| Kratica: PSIBO201
|
Opterećenje: 30(P)
+ 0(S)
+ 0(A)
+ 30(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Doc. dr. sc. Mislav Stjepan Žebec
Petar Fabijanić
Ivana Hanzec
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Svrha i sadržaj kolegija.
Svrha kolegija je usvajanje znanja i vještina koje će studentima omogućiti valjano prepoznavanje
vrste podataka dobivenih nekim stručnim, ili znanstvenim opažanjem/mjerenjem, njihov valjani opis, statističko izražavanje
položaja pojedinog rezultata u skupini kao i međusobnog odnosa dva i više promatranih obilježja. Bitan dio svrhe kolegija
je usvajanje i osnovnih pojmova vjerojatnostnog poimanja društvenih pojava (psihologijska obilježja kao slučajne varijable)
iz kojih proizlazi i tumaćenje testovnih statistika (z, t, χ², F) i pripadnih teorijskih raspodjela u svim inferencijalnim
statističkim postupcima. Uspješno svladavanje ovog kolegija preduvjet je složenijim statističkim kolegijima u daljenjm tijeku
studija poput Inferencijalna statistika, Modeli analize varijance, Regresijska analiza, Faktorska analiza i Multivarijatno
razlikovanje grupa.
Da bi se postigla navedena svrha u sklopu ovog kolegija studenta se uvodi u definiciju statistike
i osnovnih pojmova mjerenja (entitet, uzorak, populacija, obilježje, mjerne skale) te varijabli, obrađuju se različite vrste
tabličnog i grafičkog prikaza rezultata i sustavno se izlažu sve mjere centralne tendencije i varijabiliteta s preduvjetima
za njihovo korištenje (D, C, M, TR, M.A.D.,q, V, SD ? kod izvornih i grupiranih rezultata). Studenta se potom upoznaje s elementarnim
pojmovima kombinatorike (permutacije i kombinacije) i teorije vjerojatnosti, svojstvima i osnovnim zakonima vjerojatnosti
te njihovim odnosom s psihologijskim obilježjima. U okviru teorije vjerojatnosti studentima se dodatno izlažu osnovna svojstva
diskretnih slučajnih varijabli i pripadne teorijske raspodjele (binomna, multinomna i hipergeometrijska), kao i svojstva kontinuiranih
slučajnih varijabli i njima pripadne raspodjele (pravokutna, t-, χ²-, F-raspodjela), s time da se izdvojeno obrađuje
normalna raspodjela. Uz normalnu raspodjelu izravno se vežu z-vrijednosti kao mjere položaja rezultata u skupini, koje se
upotpunjuju percentilima i decilima. Drugo veliko područje Deskriptivne statistike su odnosi između dvije, ili više varijabli
u kojem se studenta upoznaje sa statističkom definicijom povezanosti, Pearsonovim r i problemima njegovog tumačenja, te nizom
drugih mjera povezanosti (point-biserijalni i biserijalni koeficijent, Spearman rs, Kendal т, Freeman θ, Kendal
W). Obrađivanjem jednostavne i višestruke linearne regresije studenta se nastoji upoznati s osnovnim načinima statističkog
predviđanja, a parcijalnom korelacijom nastoji se poučiti ga izdvajanju utjecaja jedne, ili više varijabli iz odnosa dvije
varijable.
Sve teme obrađene na predavanjima u operativno se znanje prevode rješavanjem pripadnih numeričkih problema
(zadataka) na vježbama ovog kolegija.
Satnica kolegija i broj ECTS bodova
Satnica kolegija: 2 sata predavanja
i 2 sata vježbi. Ukupno 60 sati (30 predavanja i 30 vježbi)
Broj pripadnih ECTS bodova je 4.
Uvjeti
za pristupanje ispitu
Uvjet za pristupanje ispitu iz Deskriptivne statistike jest potpis nastavnika kojim se potvrđuje
da je student izvršio sve predviđene obveze, odnosno da je redovito prisustvovao predavanjima i vježbama te prikupio minimalan
broj bodova iz studentskih obveza prije ispita.
Student tijekom semestra smije maksimalno izostati 3 puta s predavanja
i 3 puta s vježbi, s time da se svaki neopravdani izostanak odražava u gubitku 0,5 boda od 100 kolegijskih bodova (ili %).
Minimalan
broj bodova iz studentskih obveza prije ispita je 38 (maksimalan je 76, od 100).
Raspodjela kolegijskih bodova
po studentskim obvezama je slijedeća:
Pohađanje nastave → od 6 do 9 bodova (svaki neopravdani izostanak -0,5 boda)
Rasprava
tijekom nastave → do 5 bodova
Kratke provjere znanja na početku vježbi → do 9 bodova
Parcijalne pismene
provjere znanja (kolokviji) → do 30 bodova (2x15)
Cjelovita pismena provjera znanja → do 23 boda
Ispit
(usmeni) → do 24 boda (3 pitanja x do 8 bodova)
Kratke provjere znanja na početku svakog termina vježbi te
pismene provjere znanja (parcijalne i cjelovita) nakon obrađenih većih cjelina kolegija provode se u vidu rješavanja dominantno
numeričkih problema (zadataka) iz pojedine teme kolegija. Niti jedna od tih provjera se ne ponavlja!
Kratke provjere
znanja sastoje se od rješavanja 1 zadatka u 10-15 minuta, parcijalne pismene provjere znanja (kolokviji) sastoje se od 5 zadataka
i pišu se u 80-90 minuta, dok se cjelovita pismena provjera znanja sastoji od 9 zadataka i piše se 170-180 minuta.
Ispit
Ispit
(usmeni) sastoji se od slučajnog izvlačenja 3 pitanja (iz tri različita područja gradiva), eventualnog kratkog pisanja koncepta
odgovora i izlaganja odgovora pripadnih pitanjima. Pitanja se odnose na teorijski dio gradiva izložen na predavanjima, a mogu
uključiti i problemska podpitanja. Usmeni ispit može se ponavljati 3 puta, a četvrti je pred povjerenstvom.
Konačna
ocjena odražava ukupan zbroj bodova po svim studentskim obvezama i određuje se (s eventualnim manjim bodovnim korekcijama)
na slijedeći način:
Ocjena dovoljan (2) = 51 do 61 postignuti bod
Ocjena dobar (3) = 62 do 72 postignuta boda
Ocjena
vrlo dobar (4) = 73 do 83 postignuta boda
Ocjena izvrstan (5) = 84 do 100 postignutih bodova
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Howell, D.C. (1997). Statistical methods for psychology. Belmont, CA: Duxbury Press.
Petz, B. (1997). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.
|
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Pavlić, I. (1970). Statistička teorija i primjena. Zagreb: Tehnička knjiga.
Grimm, L.G. (1993). Statistical Applications for the Behavioral Sciences. New York: John Wiley & Sons, Inc.
Bilješke s predavanja.
|
|