| Kratica: SOCBO257
|
Opterećenje: 30(P)
+ 30(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Doc. dr. sc. Renato Matić
Anita Dremel
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Opis predmeta
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Renato Matić 1.6. Godina studija 1.
godina preddiplomskog studija, ljetni semestar
1.2. Naziv predmeta Sustavna sociologija I 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 7
1.3. Suradnici Anita
Dremel, prof. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 2+0+2
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski,
integrirani) Preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu Oko 60
1.5. Status predmeta Obvezatni 1.10. Razina
primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi
predmeta Cilj je kolegija upoznati studente s klasičnom sociološkom teorijom s naglaskom na suvremenost klasičnih teoretika
te osigurati kod studenata usvojenost znanja, vještina i kompetencija kako bi mogli analitički i kritički ovladati klasičnim
konceptima i temeljnim sociološkim pojmovima i teorijskim paradigmama do razine operativne primjene, što podrazumijeva i pripremu
studenata za studij socioloških teorija (klasičnih i suvremenih) ostalih posebnih sociologija na višim godinama studija, kao
i izradu pisanog rada koji odgovara stupnju prikaza knjige.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne
za predmet Opći. Uspješno položen dovoljan broj kolegija iz prvog semestra studija.
2.3. Ishodi učenja na razini programa
kojima predmet pridonosi Nakon završenog preddiplomskog studija sociologije student će biti u stanju:
? čitati i interpretirati
klasične sociološke tekstove u svjetlu filozofskih utjecaja na njih,
? pravilno interpretirati osnovne pojmove struke,
? diferencirati,
klasificirati i uspoređivati različite teorije društva,
? argumentirati prednosti i nedostatke različitih racionala
u pozadini teorijsko-metodoloških paradigmi/programa,
? analizirati primjerenost suvremene misli o društvu aktualnoj
empirijskoj situaciji i konkretnim društvenim i kulturnim uvjetima,
? pravilno interpretirati važnost nastave klasične
sociološke teorije u njezinoj općenitosti i specifičnosti,
? analizirati dijakronijski razvoj misli o društvu,
? interpretirati
filozofske i kritičke osnove discipline,
? primijeniti naučeno na analizu znanstveno-istraživačkih dostignuća,
? sintetizirati
naučeno kroz pokušaje vlastitog doprinosa putem izrade pisanog rada, usmene prezentacije i postavljanja kritičkih pitanja.
2.4. Očekivani
ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Nakon položenog ispita iz kolegija Sustavna sociologija I, student
će biti u stanju:
? pravilno interpretirati najširi raspon klasičnih teorijskih perspektiva u sociologiji uz svijest
o njihovim filozofskim korijenima,
? argumentirati važnost razvijanja kritičke (samo)svijesti te interdisciplinarnosti,
? sumirati
dijalektičku prožetost i međuovisnost teorije i prakse,
? analizirati i opisati društveno-povijesni kontekst nastanka
i razvoja sociologijske teorije,
? pravilno tumačiti važnost Francuske revolucije, političkih revolucija i industrijske
revolucije u kontekstu nastanka nove društvene znanosti,
? definirati i razlikovati osnovne sociološke koncepte Henri
de Saint-Simona i Augustea Comtea, definirati i analizirati pojmove socijalizma utopizma, industrijalizma, pozitivizma, socijalne
statike i dinamike, vrijednosnog konsenzusa, jedinstva, kooperacije i integracije,
? pravilno tumačiti organicizam i
osnovne sociološke pojmove Herberta Spencera, evolucionizam u sociologiji, socijalni darvinizam i teorije nastanka države,
? definirati
osnovne pojmove i opisati i tumačiti glavne doprinose formalne njemačke i američke sociologije (čikaške škole),
? definirati
i analizirati osnovne pojmove strukturalizma,
? definirati osnovne postavke i pojmove funkcionalizma u sociologiji, analizirati
i pravilno tumačiti njegove političke i metodološke implikacije,
? definirati osnovne postavke i pojmove marksizma u
sociologiji, analizirati i pravilno tumačiti njegove političke i metodološke implikacije,
? pravilno interpretirati kognitivne,
afektivne i praktične aspekte znanja vezanih uz struku,
? demonstrirati impuls za inovativno i kreativno razvijanje znanja
o klasičnoj sociološkoj teoriji te svijest o njezinoj suvremenoj upotrebi i vezi sa širim društvenim kontekstom.
2.5. Sadržaj
predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Predmetni sadržaj će se nuditi studentima kroz Power Point prezentacije
praćene različitim oblicima animacija kao i neposrednu raspravu s nastavnikom i seminarske rasprave. Razrada sadržaja prema
satnici:
? Uvod u kolegij, upoznavanje s temama, načinom rada, studentskim pravima i dužnostima te evidencija studenata.
? Upoznavanje s društveno-povijesnim kontekstom nastanka i razvoja sociologije.
? Henri de Saint Simon
? Auguste
Comte
? Herbert Spencer
? Ferdinand Toennies, Georg Simmel
? Američki formalizam, čikaška škola
? Strukturalizam,
Claude Levi-Strauss
? Funkcionalizam u sociologiji: Emile Durkheim, Talcott Parsons, Robert King Merton (3 susreta)
? Karl
Marx ? rani i kasni (3 susreta).
2.6. Vrste izvođenja nastave: 1 predavanja
1 seminari i radionice
0 vježbe
0 on line u cijelosti
0 mješovito e-učenje
0 terenska nastava
1 samostalni zadaci
0 multimedija
i mreža
0 laboratorij
1 mentorski rad
0 (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost
tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): Pohađanje nastave 1, sa seminara nije opravdano izostajati,
zajedno s aktivnim sudjelovanjem u raspravama Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat 1, usmeno seminarsko izlaganje (Ostalo upisati)
Esej
Seminarski rad 1
(Ostalo upisati)
Kolokviji 3 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)
Pismeni ispit (3)
(ukoliko student nije uspio kolokvijima zadovoljiti) Projekt
(Ostalo upisati)
2.10. Ocjenjivanje
i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Svaka se nazočnost na predavanjima i seminarima prati
i evidentira, te zajedno s aktivnim sudjelovanjem u raspravama donosi 10%ocjene. Osobno usmeno prezentiranje unaprijed dogovorene
seminarske teme i izrada pisanog seminarskog rada nose po 10% konačne ocjene. Pristupanje kolokvijima ili pismenom ispitu
te završni usmeni ispit nose maksimalno 70% (odličan).
2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih
medija) Naslov Broj primjeraka u knjižnici Dostupnost putem ostalih medija
Cvjetičanin, V. i Supek, R. (2003) Émile
Durkheim i francuska sociološka škola, Sociološka hrestomatija, Zagreb, Ljevak.
Fiamengo, A.
(1987) Saint-Simon i Auguste Comte, Sociološka hrestomatija, Zagreb, Naprijed.
Korać, V. (1987)
Marksovo shvatanje čoveka istorije i društva, Zagreb, Naprijed.
Kuvačić, Ivan (1990) Funkcionalizam
u sociologiji, Zagreb, Naprijed.
Lukić, R. D. (1987) Formalizam u sociologiji, Sociološka hrestomatija,
Zagreb, Naprijed.
Ritzer, G. (1997) Suvremena sociologijska teorija, Globus, Zagreb.
Supek, R. (1987) Herbert Spencer i biologizam u sociologiji, Sociološka hrestomatija, Zagreb, Naprijed.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga
programa) C.W. Mills: ?Sociološka imaginacija?, u I. Kuvačić (2004), Uvod u sociologiju, Zagreb: Golden marketing, , str.
251-254
R. Supek: ?Priroda društvenih pojava i njihov determinizam?, poglavlje u knjizi Zanat sociologa, Zagreb, 1983,
str. 20-32
Wright Mills, C. (1964) Elita vlasti, Beograd, Kultura.
Marcuse, H. (1989) Čovjek jedne dimenzije, Sarajevo,
Veseslin Masleša.
Berger, P., Luckmann, T. (1992) Socijalna konstrukcija zbilje, Zagreb, Naprijed.
Ritzer, G. (1999)
McDonaldizacija društva, Zagreb: Jesenski i Turk.
Klein, N. (2002) No logo, Zagreb, Tridvajedan.
Klein, N. (2003)
Ograde i prozori, Zagreb, Tridvajedan.
Castells, M. (2000) Uspon umreženog društva, Zagreb, Golden marketing i Castells,
M. (2002) Moć identiteta, Zagreb, Golden Marketing.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje
izlaznih kompetencija U svim etapama kroz koje prolazi student unutar ovog kolegija provjeravaju se izlazna znanja sukcesivno
i prema stupnju njegove osposobljenosti. To uključuje motivaciju za sadržaj, predznanja o njemu i dvojbe koje raspravlja s
nastavnikom i kolegama, kao i vlastito izlaganje o nekoj temi. Na drugom stupnju student se opredjeljuje individualno za istraživanje
pojedinog teorijskog problema, obrađuje ga i piše rad o tome. Na trećem stupnju vrednuje se studentovo sustavno poznavanje
teorijskih sadržaja kroz polaganje kolokvija/pismenog ispita iz obvezatne literature.
2.14. Ostalo (prema mišljenju
predlagatelja)
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Cvjetičanin, V. i Supek, R. (2003) Émile Durkheim i francuska sociološka škola, Sociološka hrestomatija, Zagreb, Ljevak.
Fiamengo, A. (1987) Saint-Simon i Auguste Comte, Sociološka hrestomatija, Zagreb, Naprijed.
Korać, V. (1987) Marksovo shvatanje čoveka istorije i društva, Zagreb, Naprijed.
Kuvačić, Ivan (1990) Funkcionalizam u sociologiji, Zagreb, Naprijed.
Lukić, R. D. (1987) Formalizam u sociologiji, Sociološka hrestomatija, Zagreb, Naprijed.
Ritzer, G. (1997) Suvremena sociologijska teorija, Globus, Zagreb.
Supek, R. (1987) Herbert Spencer i biologizam u sociologiji, Sociološka hrestomatija, Zagreb, Naprijed.
Supek, R. (1983) Zanat sociologa: strukturalna analiza, Zagreb, Školska knjiga
Weber, M. (1999) Vlast i Politika, Zagreb Jesenski i Turk.
Weber, M. (1989) Protestantska etika i duh kapitalizma, Sarajevo, Veselin Masleša.
Weber, M. Metodologija društvenih nauka, Zagreb, Globus.
Durkheim, E. (1999) Pravila sociološke metode, Zagreb, Jesenski i Turk.
Merton, R. K. (1979) O teorijskoj sociologiji, Zagreb, CDD.
Marx, K. Engels, F. (1978) Rani radovi, Zagreb, Naprijed.
|
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Berger, P., Luckmann, T. (1992) Socijalna konstrukcija zbilje, Zagreb, Naprijed.
Berger, P., Luckmann, T. (1992) Socijalna konstrukcija zbilje, Zagreb, Naprijed.
Castells, M. (2000) Uspon umreženog društva, Zagreb, Golden marketing i Castells, M. (2002) Moć identiteta, Zagreb, Golden
Marketing.
Castells, M. (2000) Uspon umreženog društva, Zagreb, Golden marketing i Castells, M. (2002) Moć identiteta, Zagreb, Golden
Marketing.
Klein, N. (2002) No logo, Zagreb, Tridvajedan.
Klein, N. (2002) No logo, Zagreb, Tridvajedan.
Klein, N. (2003) Ograde i prozori, Zagreb, Tridvajedan.
Klein, N. (2003) Ograde i prozori, Zagreb, Tridvajedan.
Marcuse, H. (1989) Čovjek jedne dimenzije, Sarajevo, Veseslin Masleša.
Marcuse, H. (1989) Čovjek jedne dimenzije, Sarajevo, Veseslin Masleša.
R. Supek: ?Priroda društvenih pojava i njihov determinizam?, poglavlje u knjizi Zanat sociologa, Zagreb, 1983, str. 20-32
Ritzer, G. (1999) McDonaldizacija društva, Zagreb: Jesenski i Turk.
Ritzer, G. (1999) McDonaldizacija društva, Zagreb: Jesenski i Turk.
Wright Mills, C. (1964) Elita vlasti, Beograd, Kultura.
Wright Mills, C. (1964) Elita vlasti, Beograd, Kultura.
Wright Mills, C. ?Sociološka imaginacija?, u I. Kuvačić (2004), Uvod u sociologiju, Zagreb: Golden marketing, , str. 251-254
|
|