| Hrvatska usmena književnost |
| Kratica: KROBO464
|
Opterećenje: 15(P)
+ 15(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Ljiljana Marks |
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Kolegij je s književnoteorijskim kolegijima te svim kolegijima koji tematiziraju hrvatsku književnost neophodan predmet za
čitav studij hrvatske kulture u najširem smislu..
Cilj je kolegija studente uputiti u teorijska, povijesna i terenska
usmenoknjiževna istraživanja, osposobiti za prepoznavanje usmenoknjiževnoga segmenta unutar književnih, etnoloških, antropoloških
istraživanja (ali i povijesnih i srodnih humanističkih i društvenih), pokazati im žanrovsku, tematsku i regionalnu raznolikost,
uputiti na njezinu dugovječnost i prepletenost s pisanom književnošću od njezinih početaka do danas, povezanost s običajima
(životnim i godišnjim) te utonulost u svakidašnji život. Prikazom pojedinih bitnih osoba, povijesnih razdoblja, znanstvenih
pravaca i metoda istraživanja prate se osnovne značajke usmene književnosti, ali i znanstvenoga rada.
Teorijski,
metodološki, stilistički, mitološki, kulturološki, antropološki, povijesni te žanrovski aspekti usmene književnosti analizirat
će se na izabranim tekstovima. Studenti bi na kraju kolegija morali i prepoznavati i analizirati temeljne usmenoknjiževne
oblike.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu
Nastavne metode: Riječ je o kolegiju koji izlaže povijesne, teorijske
i metodološke pristupe, kao i povijest struke, pa će okosnica kolegija biti izlaganja ex chatedra dopunjena projekcijama pomoću
računalnoga projektora (kartama, usmenoknjiževnim tekstovima zvučnim i videozapisima) te heurističkim dijalogom sa studentima.
Sadržaj:
Predmet uvodi studente u temelje jedne struke pa će se prije svega upoznati s temeljnim pojmovljem,
znanstvenim pristupima i pravcima te povijesti istraživanja.
Hrvatsku usmenu književnost čine različiti žanrovski oblici:
bajke, pripovijetke, predaje, legende i drugi prozni oblici; obredni i dramski dijalozi; epske i lirske pjesme te balade;
poslovice, zagonetke i ostali sitni oblici U njoj se dodiruju i prepleću različite tradicije, primjerice mediteranske, srednjoeuropske,
panonske, balkanske, te otuda izviru njezina distinktivna svojstva i posebnost. Samo i specifično hrvatskom je čini jezik
(sa svojim trima narječjima: čakavskim, kajkavskim i štokavskim) na kojemu su je pripovjedači ili pjevači slušali, čitali,
zapamtili i potom dalje prenosili. Žanrovski će se oblici obraditi na izabranim tekstovima iz antologijskih zbirki usmene
književnosti i pokazati videozapisi iz Dokumentacije Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Povijest usmene književnosti
moguće je tek djelomično rekonstruirati posredno, iz zapisa (u prepletanju s pisanom književnošću), jer se pjevanje, pripovijedanje
i predstavljanje ostvaruju u vremenu ne ostavljajući vidljive prostorne tragove. Odjeci usmene književnosti poznati su u hrvatskoj
pisanoj književnosti i historiografiji od davnina te će se uputiti na sve izvore.
Posebno će se obraditi usmenoknjiževni
oblici prepleteni s godišnjim i životnim običajima, povijest istraživanja te različiti teorijski i metodološki pristupi tom
specifičnom korpusu (u istraživanjima hrvatskih znanstvenika od 19. st. do danas kao i u svjetskoj folkloristici).
Uputit
će se na nevjerojatnu vitalnost i brzinu kojom današnji usmenoknjiževni oblici (primjerice, urbane priče, vicevi) prelaze
granice i jezika i kultura i odgovaraju strahovima suvremenoga čovjeka i prilagođavaju se novim medijima (internetu).
Raspored
predavanja:
1. Određenje predmeta, nazivlja u prošlosti i danas te temeljnih teorijskih pristupa usmenoj književnosti.
Lit.: Marks, Ljiljana (i I. Lozica): Usmena književnost, u: Hrvatska tradicijska kultura: na razmeđu svjetova i epoha,
ur. Zorica Vitez, Aleksandra Muraj, Barbat et al., str. 450- 457.
2. Škole, pravci, i metodologija terenskog i znanstvenog
istraživanja usmene književnosti (u Hrvatskoj i svjetskoj znanosti).
Lit.: Bošković-Stulli, Maja. 1978. "Usmena književnost".
U Povijest hrvatske književnosti u sedam knjiga 1. Usmena i pučka književnost. Zagreb, 7?67.
Bošković-Stulli, Maja.
Usmena književnost nekad i danas. Beograd 1983. (O pojmovima usmena i pučka književnost i njihovim nazivima
3.
Usmena lirika u odnosu prema pisanoj književnosti (stih, cezura); žanrovske osobitosti, problemi klasifikacije usmene lirike
(u znanstvenim raspravama te u antologijama hrvatskog usmenog pjesništva).
4. Usmena lirika kao izvedbeni dio u običajima
životnog i godišnjeg ciklusa; izabrani primjeri.
5. Ophodne pjesme (tekstovi vezani uz proljetne i zimske ophode:
filipovčice, jakobovčice, kraljice i sl. te koleda); pjesme vezane uz rad.
Lit.:
Perić-Polonijo, Tanja. 1996.
Tanahna galija. Antologija usmene lirike iz Dalmacije, Književni krug, Split.
Delorko, Olinko. 1963. Narodne lirske pjesme,
Priredio, Pet stoljeća hrvatske književnosti, sv. 23, Zagreb: Matica hrvatska-Zora.
Botica, Stipe. 1996. Usmene lirske
pjesme (Stoljeća hrvatske književnosti)
6. Balade, romace i bugarštice
Lit.:
Bošković-Stulli, Maja. 2005.
Od bugarštice do svakidašnjice. Konzor: Zagreb.
Delorko, Olinko. 1951. Hrvatske narodne balade i romance, Zagreb:Zora
Delorko,
Olinko. 1956 Zlatna jabuka: Hrvatske narodne balade i romance II, Zagreb:Zora.
Delić, Simona. 2001. Između klevete
i kletve.Tema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
7. Sitni (lirski)
oblici: basme, molitvice, zaklinjanja
Lit.:
Delorko, Olinko. 1963. Narodne lirske pjesme, Priredio, Pet stoljeća
hrvatske književnosti, sv. 23, Zagreb: Matica hrvatska-Zora.
Bonifačić Rožin, Nikola. 1963 Narodne drame, poslovice
i zagonetke. Priredio, Pet stoljeća hrvatske književnosti, sv. 27, Zagreb.
8. Tragovi usmene lirike u hrvatskoj
književnosti; Sustavna istraživanja u 19. st te temeljne zbirke usmene književnosti (Odbor za narodni život i običaje HAZU
? ONŽO te MH)
Lit.:
Bošković-Stulli, Maja. 1978. "Usmena književnost". U: Povijest hrvatske književnosti u
sedam knjiga 1. Usmena i pučka književnost. Zagreb.
9. Temeljne značajke hrvatske usmenoknjiževne epike s naglaskom
na život žanra u seoskoj (i gradskoj) sredini te izvedbenu sastavnicu (suvremene smotre folklora) i pisanu epiku (A. Kačić
Miošić)
Lit.:
Dukić, Davor. 2004. Usmene epske pjesme I. i II. (Stoljeća hrvatske književnosti)
10. Etnoteatrologija
između izvedbe i zapisa: Povijest i pristupi etnoteatrološkim istraživanjima.
Lit.: Lozica, Ivan. 1996. Folklorno kazalište.
(Stoljeća hrvatske književnosti)
11. Temeljne značajke proznih žanrova (bajka, svagdanjske priče, šaljive priče)
Lit.: Bošković-Stulli, Maja Usmena književnost nekad i danas. Beograd 1983. (Bajka, str. 5-133).
Bošković-Stulli,
Maja. 1997. Usmene pripovijetke i predaje. (Stoljeća hrvatske književnosti)
12. Usmena predaja između istine, vjerovanja,
fikcije i povijesti
Lit.: Marks, Ljiljana. 1994. (22000). Vekivečni Zagreb. Zagrebačke priče i predaje. Zagreb.
Marks,
Ljiljana. 1998. Hrvatske narodne pripovijetke, "Riječ", Vinkovci, 168. str.
13. Svakidašnja kazivanja, autobiografije,
memoari. Interpretacija izabranih proznih tekstova iz različitih hrvatskih krajeva i razdoblja
Lit.: Marks, Ljiljana.
2001. "Suvremena hrvatska usmena kazivanja i njihov europski kontekst". U: Drugi hrvatski slavistički kongres. Zbornik
radova II., Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, str. 227-235.
14. Poslovice, govornički oblici
Lit.: Kekez,
Josip. 1996. Poslovice, zagonetke i govornički oblici. (Stoljeća hrvatske književnosti)
15. Ponavljanje, komentari,
priprema za ispit, kolokvij
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 3. |
Usmene pripovijetke i predaje; Botica, Stipe. 1996. |
| 4. |
Usmene lirske pjesme; Kekez, Josip. 1996. Poslovice, zagonetke i govornički oblici; Lozica, Ivan. 1996. Folklorno kazalište.
Lozica, Ivan. 1990. Izvan teatra, Teatrologijska biblioteka, knjiga 34. 2002. Poganska baština, Golden marketing, Zagreb Marks,
Ljiljana. 1996. "Zagrebačka usmena tradicija između ljubavi i politike". Narodna umjetnost 33/2, 357-380. 2003. "Nadnaravno
žensko",
Zbornik Zagrebačke slavističke škole, Zagreb, str. 78-89.
|
| Preporučena literatura: |
| 1. |
Bošković-Stulli, Maja Usmena književnost nekad i danas. Beograd 1983. (O pojmovima usmena i pučka književnost i njihovim
nazivima; Bajka 5-133; Poslovice u zagrebačkom ?Vjesniku? 250-316).
Bošković-Stulli, Maja. 2005. Od bugarštice do svakidašnjice. Konzor: Zagreb.
Botica, Stipe. Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, ŠK, Zagreb 1995.
Delić, Simona. 2001. Između klevete i kletve.Tema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi.
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Delorko, Olinko. 1951. Hrvatske narodne balade i romance, Zagreb: Zora
Delorko, Olinko. 1956 Zlatna jabuka: Hrvatske narodne balade i romance II, Zagreb: Zora.
Marks, Ljiljana. 1994. (22000). Vekivečni Zagreb. Zagrebačke priče i predaje. Zagreb.
Marks, Ljiljana. 1998. Hrvatske narodne pripovijetke, "Riječ", Vinkovci, 168 str.
Marks, Ljiljana. 2001. "Suvremena hrvatska usmena kazivanja i njihov europski kontekst". U: Drugi hrvatski slavistički
kongres. Zbornik radova II., Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, str. 227-235.
|
| 2. |
Edicija Stoljeća hrvatske književnosti (MH, Zagreb): Bošković-Stulli, Maja. 1997. |
|