Tanja Baran govorila je o tome kako je znanstveni skup iniciran iz Križevaca, nakon što su u Udruzi „Dr. Stjepan Kranjčić“ pronašli i objavili poeziju, prozu i teološke meditacije župnika na glasu svetosti Stjepana Kranjčića. Bavljanje suvremenim kršćanskim stvaralaštvom ove udruge rezultiralo je idejom o organizaciji znanstvenoga skupa na kojem bi se vrednovala nedovoljno poznata hrvatskoga književnost kršćanskoga nadahnuća. U organizaciju znanstvenoga skupa uključio se Glas Koncila koji u svojih više od 50 godina postojanja promiče duhovnu književnost, posebice pjesme i priče, te Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.

Vladimir Lončarević je istaknuo je da se znanstveni skup održava bijenalno, svake dvije godine, da je prije dvije godine bio široko postavljen i posvećen prošlosti i suvremenosti, a da će ove godine biti posvećen razdoblju komunizma. Uputio je na određene stvaratelje i oblikovatelje katoličke misli koji su, poput Ljubomira Marakovića, bili iznimno važni u kulturnoj i književnoj javnosti, ali su zbog kršćanskoga određenja bili zanemareni.

Marinko Šišak je detaljno govorio o sadržaju samoga časopisa Kroatologija. Rekao je da je na znanstvenom skupu u Križevcima izloženo 26 referata, od kojih je za objavu u Kroatologiji priređeno njih 17. Radovi otvaraju širok raspon predmeta, stilskih razdoblja i literarnih vrsta. Većim su dijelom, kako je kao urednik napisao i u predgovoru knjige, izlaganja bila okrenuta prošlosti, kako najstarijoj, tako i nedavnoj. Tako se mogu čitati izlaganja o utjecaju sv. Jeronima na povijest hrvatske pismenosti, o pitanju stvaranja hrvatskih pisaca u dijaspori, o prisutnosti kršćanskog nadahnuća u usmenoj književnosti na primjeru križevačkoga kraja ili o katoličkoj kritici Miroslava Krleže.

Urednik je posebno istaknuo rad Sudbina knjiga kršćanske tematike u Gradskoj knjižnici u Zagrebu u doba komunizma te rad o manje poznatoj književnici s. Bernardini Horvat. Tematski blok u Kroatologiji je prolegomena u predmet kojim se valja baviti na duži rok, s interdisciplinarnim znanstvenim instrumentarijem i snagama, kako bi se mogla dati nova, objektivnija slika cjeline, istražiti nepoznanice te ispraviti pogrješne interpretacije onog dijela hrvatske književnosti vezanog uz kršćansko nadahnuće, zaključio je urednik časopisa Marinko Šišak.