Pozitivna psihologija
Šifra: 76069
ECTS: 3.0
Nositelji:
Izvođači: Maja Tadić Vujčić - Predavanja
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,1,0

U dogovoru sa studentima upisanim na predmetu, nastavnik će osigurati što veći broj elemenata nastave na engleskom jeziku, odnosno istovremeno i na engleskom i na hrvatskom za mješovite grupe (dvojezični nastavni materijali i dvojezični ispiti). Razina 2 također uključuje dodatni individualni rad sa stranim studentima (slično kao i razina 1) za nastavne elemente koji se drže na hrvatskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Pozitivna psihologija je znanstveno proučavanje optimalnog ljudskog funkcioniranja: pozitivnih iskustava i doživljaja; pozitivnih osobina i institucija, kao i strategija i procesa koji potiču njihov razvoj i održavanje. Unutar ovoga kolegija razmotrit ćemo i kritički se osvrnuti na povijest i definiciju pozitivne psihologije, na dosadašnje teorijske pristupe i znanstveno utemeljene spoznaje, kao i na kontroverzna pitanja i postojeće metodološke probleme. Osim toga, osvrnuti ćemo se na različite aspekte primjene spoznaja iz pozitivne psihologije u praksi. Konkretno, teme koje će se obuhvatiti jesu:

1. Uvod u pozitivnu psihologiju
2. Subjektivna dobrobit
3. Pozitivne emocije
4. Metodologija istraživanja sreće
5. Dispozicijski pristupi istraživanju sreće
6. Individualne razlike u sreći-Tko su sretni ljudi?
7. Pozitivni odnosi
8. Pozitivne osobine
9. Pozitivna motivacija
10. Međukulturalna istraživanja sreće
11. Primjenjena pozitivna psihologija-Pozitivne intervencije
12. Primjenjena pozitivna psihologija-Pozitivno organizacijsko ponašanje


- razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Stjecanje znanja iz pozitivne psihologije. Praktično upoznavanje s oblicima pozitivnog mišljenja. Stjecanje znanja i vještina o primijeni spoznaju u svakodnevnom osobnom i profesionalnom životu.

- oblici provođenja nastave i način provjere znanja:

2 sata predavanja, aktivna uključenost studenata kroz grupne prezentacije i individualne seminare, kontinuirano vrednovanje studentskog rada
Literatura:
  1. Obavezna literatura
  2. Diener, E. (2012). New findings and future directions for subjective well-being research. American Psychologist, 67(8), 590-597. doi: 10.1037/a0029541

    Diener, E. (2013). The Remarkable Changes in the Science of Subjective Well-Being. Perspectives on Psychological Science, 8(6), 663-666. doi: 10.1177/1745691613507583

    Fredrickson, B. L. (2001). The role of positive emotions in positive psychology: The broaden-and-build theory of positive emotions. American Psychologist, 56(3), 218-226. doi: 10.1037/0003-066X.56.3.218

    Kahneman, D., & Krueger, A. B. (2006). Developments in the Measurement of Subjective Well-Being. The Journal of Economic Perspectives, 20(1), 3-24. doi: 10.1257/089533006776526030

    Huppert, F. A. (2014). The state of wellbeing science: Concepts, Measures, Interventions, and Policies. In F. A. Huppert & C. L. Cooper (Eds.), Wellbeing: A Complete Reference Guide (Vol. 6, pp. 1-49). Oxford, UK: John Wiley and Sons, Inc.

    Lyubomirsky, S., King, L., & Diener, E. (2005). The benefits of frequent positive affect: does happiness lead to success? Psychological bulletin, 131(6), 803-855. doi: 10.1037/0033-2909.131.6.803

    Rijavec, M. , Miljković D. i Brdar, I. (2009). Pozitivna psihologija (Znanstveno istraživanje ljudskih snaga i sreće). Zagreb: IEP.

    Tadić, M. (2010). Pregled nekih istraživanja u kontekstu subjektivne dobrobiti. Društvena istraživanja-Časopis za opća društvena pitanja(1-2), 117-136.

    Tadić, M. (2011). Methodological challenges in happiness measurement: What do we really measure when we measure happiness? Društvena istraživanja-Časopis za opća društvena pitanja(2), 317-336.
1. semestar Ne predaje se
PSI (1860) - Izborni kolegiji - Redovni studij - Psihologija

2. semestar
PSI (1860) - Izborni kolegiji - Redovni studij - Psihologija

3. semestar Ne predaje se
PSI (1860) - Izborni kolegiji - Redovni studij - Psihologija

4. semestar
PSI (1860) - Izborni kolegiji - Redovni studij - Psihologija
Termini konzultacija:
Obavijesti

Informacije

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu pokrenuti su i ustrojeni 16. studenoga 1992., isprva samo kao dvosemestralni Sveučilišni komparativni studij hrvatske filozofije i društva. Taj je program potom preoblikovan u program redovitog četverogodišnjeg studija.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2017. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS