Što je
Biološka psihologija? (vise o tome)
Zašto mi radimo ono što radimo i zašto smo ono što jesmo?
|
|
Ako Vas ovo pitanje doista zanima,
Vi ste zasigurno psiholog u duši, jer upravo su profesionalni psiholozi oni
koji grade svoju karijeru pokušavajući odgovoriti u različitim situacijama na
ova pitanja. Biološki psiholozi su pak oni koji pokušavaju proniknuti koliko
biologija može pomoći u davanju odgovora na ova pitanja. Npr., kao psiholog Vi
ćete željeti saznati ponešto o ljudskom ponašanju kao što su agresija i
nasilje, te saznati nešto o crtama
ljudske osobnosti kao što su plahost ili povućenost/komunikativnost. Možete si
postaviti pitanja kao "koji čimbenici dovode do agresije?",
"dali gledanje nasilja na televizijskom programu ima utjecaja na agresiju
u djece?", "dali su crte osobnosti stabilne tijekom života?",
itd. Kao biološki psiholog Vi ćete se usredotočiti na pitanja kao "koja su područja mozga aktivna tijekom
emocija kao što su bijes i ponašanja koja su nasilna?", "jesu li
pojedine kemikalije ili neurotransmitori uključeni u agresivnost?",
"jesu li primjećene spolne razlike
u sklonosti nasilju uzrokovane hormonima ili razlikama u građi
mozga?", te možda i najvažnije pitanje "postoje li razlike u građi
mozga između djece koja imaju određene poremećaje ponašanja i one koja su dobro
socijalizirana i edukacijski uspješna, te jesu li te razlike uzrokom razlika u
ponašanju?".
Ako bismo željeli pružiti
neku strogu definiciju, onda bi se moglo kazati da je biološka psihologija
grana psihologije koja se bavi proučavanjem (neuro)biološke podloge ponašanja.
To uključuje izučavanje neuroanatomije i fiziologije, utjecaja različitih hormona
i drugih kemikalija (endogenih ili egzogenih), te genetike i nasljedstva na
ponašanje. U znanstvenoj podjeli, biološka psihologija je grana znanosti o
mozgu nazvane neuroznanost (prema posljednjoj klasifikaciji znanosti
neuroznanost predstavlja posebno polje znanosti ravnopravno sa npr. društvenim
znanostima, medicinom, biologijom itd). Neuroznanstvenici su istraživači koji
su uključeni u različite projekte kojima se pokušava otkriti
strukturno-kemijska organizacija mozga, dok su biološki psiholozi specifično
zainteresirani za biologiju ponašanja (tzv. neurobiologija).
Tri su bazična problema
koja je potrebno integrirati kako bi se odgovorilo na pitanja kojima ćemo
razumjeti sami sebe:
1. Odnos uma i tijela: Što
je um i može li ga se lokalizirati? Kakakv je odnos uma i mozga? Što je svijest? Da li je ona specifična čovjeku? Što je
strukturno-kemijska podloga različitih mentalnih stanja?
2. Pitanje odnosa prirode
naspram iskustva (biološko-okolinsko, unutarnje-vanjsko, genetsko-okruženje,
nasljeđeno-stečeno, urođeno-naučeno...). Kako dolazi do ekspresije gena i kako to utječe na ponašanje? Kakvo je
muđusobno djelovanje gena i određenog okruženja? U kojem opsegu geni utječu na
osobnost, inteligenciju, temperament i različita psihološka stanja?
3. Pitanje posebnosti
čovjeka prema kontinuitetu filogenetskog razvoja? U kojoj se mjeri ljudski
mozak može uspoređivati sa mozgom ostalih živih bića? Može li se odnos
mozak-ponašanje generalizirati na osnovi razumjevanja adaptivnih aspekata
genetski razlika između različitih vrsta? Koje se funkcionalne promjene
prisutne u moždanim strukturama koje su zajedniček svim vrstama (npr. amigdala,
hipotalamus ili frontalni korteks)? Koje su promjene u mozgu omogućile
stvaranje ljudske posebnosti u obliku inteligencije i adaptivnog ponašanja,
jezika, emocija i psihopatologije? Jesu li zajedničke crte u psihologiji između
čovjeka i njegovih (filogenetski) najbližih srodnika antropoidnih primata odraz
nadogradnje zajedničke psihologije ili sličnosti između dvije različite psihologije?
Da li se elementi ljudske psihologije koji su posebno dobro (specifično?)
razvijeni obrađuju kroz posebno usložnjene neuralne sustave koji postoje već i
kod drugih primata, ili se radi o potpuno novim neuralnim sustavima? Npr. da li
je prefrontalni korteks kod resus majmuna već preteća ljudskog prefrontalnog
korteksa, ili su promjene kod čovjeka toliko dramatične da se zapravo radi o
dvije različite strukture istog naziva?
Ovo su samo neka od pitanja
na koja ćemo poušati razjasniti ili barem bolje razumijeti na kolegiju Biološke
psihologije. Glavna pitanja postavljati će se na temu biologije ljudskog
ponašanja, te će se izbjegavati svi životinjski modeli koji nisu dobar
pokazatelj i za razumijevanje ljudske psihologije.
Ljudsko ponašanje je
rezultat složenog međudjelovanja između "prirode" (gena i fizioloških
mehanizama), te "vanjskih snaga" (okolinskih čimbenika i učenja).
Uloga ovog kolegija je da Vas prvenstveno uputi u to kolika je uloga "prirode",
tj. biologije u ovoj interakciji.
|
Zavirite u
casopis "Biological psychology" |
Ako Vas zanima jos - kliknite i trazite (STISNITE SEARCH NAKON
OTVARANJA STRANICE!!!)