Objavljeno: 24. 4. 2018. u 12:15
Administrator

Općinski radni sud u Zagrebu („Sud“) 19. travnja 2018. presudio je da je Nezavisni sindikat znanosti i visokoga obrazovanja („Sindikat“) kriv za nanošenje štete Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu štrajkom, koji nije organiziran i poduzet u skladu s odredbama zakona. Sud je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev Hrvatskih studija. Sindikat u roku od osam dana mora platiti 15 tisuća kuna odštete Hrvatskim studijima i devet i pol tisuća kuna parničnih troškova. Presuda broj Pr-1031/17 je nepravomoćna. Gubitnik se ima pravo žaliti u roku od osam dana.

U obrazloženju presude Sud ističe kako je štrajk na Hrvatskim studijima od 3. do 10. travnja 2017. već pravomoćno utvrđen nezakonitim i to presudama Županijskoga suda u Zagrebu od 10. travnja 2017. i Vrhovnoga suda Republike Hrvatske od 27. travnja 2017. i da su Vilim Ribić i Tomislav Janović u nizu javnih istupa, kao predstavnici Sindikata u njegovo ime povrijedili pravo na ugled, dobar glas, čast i ime Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a da se Sindikat nikad nije ogradio od takvih njihovih izjava.

Ti su sindikalni predstavnici u medijskim istupima okarakterizirali djelovanje i rad Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu nezakonitim, nemoralnim i nasilnim. Sud je utvrdio kako njihove izjave o narušavanju akademskih sloboda i autonomije sveučilišta, vršenju odmazde i provođenja institucionalnoga nasilja, bez dokaza u prilog tomu, izravno vrijeđaju ugled Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, negativno mijenjaju percepciju javnosti o visokom učilištu, posebno u odnosu na poštovanje i očuvanje temeljnih načela i vrijednosti radi kojih je osnovano. I tvrdnje Sindikata o nezakonitosti rada i djelovanja Hrvatskih studija nisu potkrijepljene ni jednim dokazom pa i one izravno vrijeđaju ugled Sveučilišta. Sud smatra da je Sindikat imao pravo pokrenuti odgovarajuće postupke i u javnosti kritički preispitivati odluke Sveučilišta. Međutim, kada je, bez pravorijeka ili odluka nadležnih institucija, u javnosti kategorički i višekratno za cijelo razdoblje organiziranja i poduzimanja štrajka tvrdio da sveučilišne odluke nisu zakonite, izravno je povrijedio ugled, dobar glas i ime Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, zaključio je Sud.

U presudi se ističe da isprave i iskazi u parnici suglasno i uvjerljivo potvrđuju kako su spornim izjavama Nezavisnoga sindikata narušeni ugled, dobar glas i ime Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskih studija.

Sud je ustanovio i da Sindikat u postupku nije dokazao da bi izjave koje je za vrijeme organiziranja i poduzimanja štrajka iznosio u javnosti bile točne. Stoga je Sud zaključio da Sindikat nije imao nakanu javnosti plasirati točne, potpune i istinite izjave, nego diskreditirati Hrvatske studije u očima javnosti. Zbog toga su ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu, jer je onaj tko drugomu prouzroči štetu, dužan ju je nadoknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

Svoju presudu Sud temelji na činjenici da je pričinjena šteta u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s istupima Sindikata u medijima prilikom organiziranja i poduzimanja štrajka.

U odnosu na tvrdnje Sindikata kako javnost i mediji imaju pravo znati i izvješćivati o događanjima na bilo kojem javnom visokom učilištu, Sud ističe da ostvarivanje prava na slobodu izražavanja obuhvaća dužnosti i odgovornosti i može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koje su u demokratskom društvu nužne, između ostaloga, i radi zaštite ugleda ili prava drugih. Stoga sloboda izražavanja misli nema značenje apsolutne slobode, nego je podložna ograničenjima propisanima Ustavom i zakonom.

Kad sindikat kao udruga radnika progovara u javnosti, dužan je služiti se pravom na slobodu izražavanja misli tako da bezrazložno ne napada ugled drugih. Sud je mišljenja da se iznošenjem neistinitih izjava u medijima, kojima je nakana bila prikazati Sveučilište u Zagrebu kao pravnu osobu koja djeluje nezakonito, Sindikat nedobronamjerno, neodgovorno i nesavjesno služio pravom na slobodu izražavanja misli, a u svojim izjavama nije ukazao ni na jedan konkretan gospodarski ili socijalni interes radnika, koji Hrvatski studiji možebitno ugrožavaju, a zbog zaštite kojih prava upravo sindikat ima pravo organizirati i provoditi zakoniti štrajk. Borba za socijalna i gospodarska prava radnika prihvatljiva je ako se vodi dopuštenim i zakonitim pravnim sredstvima, a višekratne i kategoričke tvrdnje o nezakonitom djelovanju i radu Hrvatskih studija, bez odluka nadležnih institucija koje takve tvrdnje potvrđuju, tijekom cijeloga vremena trajanja štrajka ne predstavljaju dopuštena sredstva.

Za povrjedu ugleda Sud je, procijenivši da težina povrjede i okolnosti slučaja to opravdavaju, dosudio pravičnu novčanu naknadu. Težina povrjede ogleda se u samom zakonskom pravu poslodavca da mu se naknadi šteta u slučaju nezakonitoga štrajka i činjenici da su sporne izjave Sindikata u javnosti prikazale Sveučilište kao nezakonitu i neakademsku instituciju, tako da čitatelji nisu mogli posumnjati u njihovu autentičnost. Sveučilište u Zagrebu institucija je osnovana 1669., broji oko 70 tisuća studenata, ima oko sedam tisuća djelatnika, najveće je i najuspješnije sveučilište u Hrvatskoj; sporne izjave Sindikata davane su višekratno i intenzivno u razdoblju od 20. ožujka 2017. do 15. travnja 2017., a Sveučilište i Hrvatski studiji zbog količine i brzine plasiranja izjava Sindikata nisu mogli otkloniti njihov negativan učinak.

Odlučujući o visini tužbenoga zahtjeva, Sud je imao u vidu da je riječ o izrazito uvrjedljivim i nedokazanim izjavama Sindikata o Sveučilištu i Hrvatskim studijima, koje su podobne povrijediti ugled, dobar glas i ime ustanove, koja je osnovana radi obavljanja djelatnosti visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti i zadužena za rad sa studentima. Sud ističe kako su osobito neprimjerene tvrdnje o nezakonitosti rada Hrvatskih studija i nepoštovanju autonomije i akademskih sloboda. Imajući u vidu da su takve tvrdnje iznesene višekratno, ne samo u tiskanim medijima u Republici Hrvatskoj, nego i preko internetskih stranica, čime je omogućena dostupnost informacije u svakom trenutku i cijelom svijetu, te da Sindikat ni u jednom trenutku nije osporio svoje izjave, Sud je utvrdio osnovu za naknadu štete zbog povrjede prava osobnosti na ugled, dobar glas i ime Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Iako je riječ o ustaljenom zakonskom jamstvu (članak 215. Zakona o radu iz 1995., članak 281. iz 2009., članak 217. iz 2014.), ovo je prva presuda donesena u Republici Hrvatskoj prema kojoj je neki sindikat dužan naknaditi štetu zbog nezakonitoga štrajka.

Cijelu presudu može se vidjeti ovdje.

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2018. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS