Objavljeno: 18. 5. 2018. u 15:24
Administrator

Na temelju provedenoga postupka reakreditacije (2013.–2018.) Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) donijela je 4. svibnja 2018. pozitivnu Akreditacijsku preporuku, koja sadržava ocjenu kvalitete visokoga učilišta i znanstvene organizacije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te preporuke za unaprjeđenje kvalitete.

Tom je preporukom, nakon što je utvrdio da su uočeni nedostatci uklonjeni, sukladno članku 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, AZVO preporučio ministru znanosti da Hrvatskim studijima izda potvrdu o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti znanosti i visokoga obrazovanja.

Preporuka je donesena temeljem odgovora na Pismo očekivanja ministra Mornara od 12. prosinca 2014., koji su Hrvatski studiji podnijeli 5. siječnja 2018. s dopunom od 1. veljače 2018., i uvida u modul za visoka učilišta informacijskoga sustava za potporu postupku vrjednovanja studijskih programa.

Akreditacijski je savjet razmotrio odgovor i popratnu dokumentaciju na sjednici održanoj 24. travnja 2018. te je donio mišljenje da su Hrvatski studiji ispunili uvjete tražene u Pismu očekivanja.

Stručno vijeće AZVO-a utvrdilo je:

  1. da Hrvatski studiji zadovoljavaju propisane uvjete potrebnoga omjera između ukupnoga broja stalno zaposlenih nastavnika i ukupnoga broja upisanih studenata;
     
  2. da svi studijski programi, koji se izvode na Hrvatskim studijima, ispunjavaju propisani uvjet da više od polovice norma-sati izvode zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima;
     
  3. da Hrvatski studiji imaju usvojen strateški program znanstvenih istraživanja za razdoblje od najmanje pet godina;
     
  4. da su se Sveučilište u Zagrebu i Hrvatski studiji detaljno očitovali po svakom mjerilu svakoga od sedam standarda navodeći što je sve napravljeno u razdoblju određenom Pismom očekivanja, pokazujući postignuti napredak i slijedeći preporuke za poboljšanje sadržane u Izvješću stručnoga povjerenstva iz travnja 2014.;
     
  5. da su uz očitovanje Sveučilište u Zagrebu i Hrvatski studiji za svako od navedenih poboljšanja dostavili i dokaze;
     
  6. da je Senat Sveučilišta u Zagreba 17. siječnja 2017. promijenio status Hrvatskih studija iz sveučilišnoga centra u sveučilišni odjel, dao suglasnost na imenovanje privremenih tijela radi upravljanja visokim učilištem, provedbe promjene statusa i predlaganja akata sveučilišnoga odjela te je usvojio preporuke sa smjernicama za stvaranje prepoznatljivoga i jedinstvenoga profila Hrvatskih studija kroz izmjene postojećih i izradu novih studijskih programa;
     
  7. da su Hrvatski studiji 4. prosinca 2017. prihvatili novi profil i promjenu naziva studija filozofije, usredotočujući se na kulturni identitet općenito i na nacionalni kulturni identitet, filozofsku antropologiju i filozofiju kulture, a uvođenjem studija filozofije i kulture s inovativnim profilom (kulturološki usmjerene filozofije i filozofski usmjerene kulturologije) otklanja se preklapanje sa studijskim programima drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu;
     
  8. da su Hrvatski studiji u skladu s propisanom procedurom reformirali sve postojeće preddiplomske i diplomske sveučilišne studijske programe u smjeru usredotočenja na hrvatski kulturni identitet te da dalje nastavljaju raditi na navedenoj reformi;
     
  9. da su osnovali Znanstveni zavod, unutar kojega se razvija i prati znanstvena djelatnost, i Ured za projekte i znanstvenu suradnju;
     
  10. da se priprema uvođenje novih studijskih programa i modula čime se pridonosi koherentnosti institucije i konvergenciji studijskih programa (studij filozofije i kulture, studij hrvatskoga iseljeništva, studij kultura u Bosni i Hercegovini);
     
  11. da je visoko učilište utvrdilo glavne smjerove istraživanja, koji proistječu iz osnovnoga tematskoga područja istraživanja Hrvatskih studija – interdisciplinarno proučavanje društva, kulture i jezika i to u općem segmentu (kulturološkom) i u njegovu užem obliku (kroatološkom), čime se na razini znanstveno-istraživačke djelatnosti stvara jedinstveni i koherentni kulturološko-kroatološki profil institucije, a samim time i veća integracija sa studijskim programima te da se konvergencija studijskih programa sa znanstvenim istraživanjima kao i njihova međusobna integracija očituje i kroz interdisciplinarni pristup u glavnim smjerovima istraživanja;
     
  12. da Hrvatski studiji u svrhu internacionalizacije nude kolegije na svjetskim jezicima, da su sklopili brojne sporazume koji pridonose uspostavi međunarodnih mreža i razmjeni studenata, nastavnika i osoblja;
     
  13. da su osnovali Savjetovalište Hrvatskih studija, čija je zadaća, između ostaloga, pružati besplatnu savjetodavnu pomoć i potporu studentima i zaposlenicima Hrvatskih studija u nošenju s osobnim i profesionalnim poteškoćama;
     
  14. da njeguju izbore mentora i demonstratora radi uključivanja u istraživačke pothvate i profesionalno usmjeravanje studenata radi olakšavanja procesa izlaska na tržište rada;
     
  15. da je povećanjem broja zaposlenika došlo do smanjenja nastavnoga opterećenja stalno zaposlenih nastavnika;
     
  16. da su od 2014. do 2017. Hrvatski studiji ostvarili 123 odlazne mobilnosti nastavnika i 73 dolazne mobilnosti gostujućih predavača i organizirali ili suorganizirali 65 konferencija i sudjelovali u 63 projekta.

Akreditacijski savjet i AZVO stoga su zaključili kako ne postoji niti jedna zaprjeka za izdavanje potvrde o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti.

Akreditacijski savjet je svjestan da je cjelokupan proces bio opterećen raznovrsnim sukobima, ali smatra da ti prijepori, ni u jednom dijelu, nisu relevantni za odlučivanje u ovom postupku.

Akreditacijski savjet napominje da su Hrvatski studiji u reakreditacijskom postupku zapravo ocijenjeni relativno dobrim ocjenama, a preporuke sadržane u Pismu očekivanja odnosile su se na nedostatke u nekim točno određenim pitanjima.

Pozivajući se na načelo da se visoko obrazovanje temelji na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta, Akreditacijski savjet je posebno uzeo u obzir zakonske odredbe prema kojoj je uređenje unutarnjega ustroja dio autonomije sveučilišta i to u nadležnosti senata.

AZVO je kao pravna osoba s javnim ovlastima samostalno i neovisno, poštujući europske standarde i smjernice te međunarodnu praksu na području osiguravanja kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju vrjednovao Hrvatske studije te je zbog svega navedenoga preporučio ministru nadležnom za znanost i visoko obrazovanje da Sveučilištu u Zagrebu izda potvrdu o ispunjavanju uvjeta Hrvatskih studija za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti te da se obje djelatnosti naknadno prate kroz Akcijski plan unaprjeđenja kvalitete Hrvatskih studija i godišnje izvješćivanje Agencije o provedbi toga plana.

Prilog: Akreditacijska preporuka za Hrvatske studije od 4. svibnja 2018.

Popis obavijesti

Informacije

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu pokrenuti su i ustrojeni 16. studenoga 1992., isprva samo kao dvosemestralni Sveučilišni komparativni studij hrvatske filozofije i društva. Taj je program potom preoblikovan u program redovitog četverogodišnjeg studija.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2018. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS