Objavljeno: 21. 11. 2018. u 12:12
Administrator

Na proslavi Dana Hrvatskih studija 16. studenoga 2018. rektor zagrebačkoga sveučilišta Damir Boras istaknuo je da hrvatsko društvo treba jake Hrvatske studije s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom te izrazio zadovoljstvo što se uspješno provodi proces transformacije i povratka ustanove izvornoj zamisli i poslanju. Izrazio je nadu da će Hrvatski studiji postati fakultetom već u sklopu obilježavanja 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu te zaželio da studenti Hrvatskih studija i dalje budu kvalitetni te da prednjače u angažmanu za vrjednote koje nam u Europi trebaju.

 

Govor rektora prof. dr. sc. Damira Borasa na Danu Hrvatskih studija, 16. studenoga 2018.

Poštovani gospodine pročelniče Hrvatskih studija, poštovani i dragi kolegice i kolege, nastavnici i studenti, sve vas srdačno pozdravljam!

Pozdravljam svojega kolegu rektora Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta profesora Željka Tanjića, rektora Sveučilišta u Zagrebu u prethodnim mandatima našega dragoga profesora Branka Jerena, pomoćnicu ministrice Ivanu Franić, koja je bila moja prodekanica, bivšega ministra Pavu Barišića i sadašnjega prorektora Antu Čovića, koji je, uz svoj prorektorski posao, od danas profesor Hrvatskih studija, tako da će još više pridonijeti njihovu unaprjeđenju svojom bioetikom i filozofijom, jednako kao i našega akademika Mislava Ježića, koji je sa mnom od četvrtoga razreda osnovne škole.

Danas, prvi puta kao možda budućega člana ovoga Sveučilišta, pozdravljam i dekana Visoke policijske škole dr. Krunoslava Borovca. Upravo pregovaramo o tomu da se ta škola priključi Sveučilištu i da time pridonesemo kvaliteti naše policije i naših policijskih službenika. Drago mi je da je danas ovdje.

Pozdravljam i sve vas koji ste danas došli.

Dragi kolegice i kolege dekani i dekanice, studenti i studentice, 
dvadeset i šest godina je puno. Uvijek je bilo želje i potrebe da se Hrvatski studiji unaprijede, a što se tiče studenata, nije bilo nikakvih poteškoća, uvijek je vladao veliki interes. A pogotovo to vidimo sada kada su se Hrvatski studiji vratili svojemu izvornomu opredjeljenju, dakle da budu hrvatski studiji, i s hrvatskim programom, hrvatskim sadržajima i hrvatskim identitetom i da – moramo biti potpuno otvoreni – ne budu kopija Filozofskoga fakulteta, što se htjelo učiniti. Mi imamo dobar Filozofski fakultet, prema tome sasvim je dobro da imamo odlične Hrvatske studije. Te se sastavnice nadopunjuju, a ne preklapaju.

Već sam prije ljeta najavio da pokrećemo postupak da se Hrvatski studiji, sveučilišni odjel koji sad imamo, pretvore u fakultet. Na Hrvatskim je studijima u proteklom razdoblju napravljeno jako mnogo, ustanova je kadrovski i programski osvježena i osnažena i sada je na pravom putu da postane sastavnica ovoga Sveučilišta u statusu fakulteta. Prema tome mislim da idu u pravom smjeru. A dobit će na tom putu punu potporu Sveučilišta, a vjerujem i državne politike. Bitno je da više nema posebnih problema, iako možda ima onih koji nisu sretni time da Hrvatski studiji budu hrvatski studiji, pa se pišu različita otvorena pisma. Ja im mogu samo poručiti da mjesto gdje se o tome raspravlja jest Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija. Preko sveučilišnih instanci dolazi do prihvaćanja programa – Senat odlučuje o tome – i prema tome to je mjesto i put kako se mijenjaju i unaprjeđuju pojedini studiji.

Imamo ovdje prorektoricu za izvrsnost Mirjanu Hruškar; ona dobro zna koliko smo truda uložili u to da ti programi zadovolje sve kriterije, koji su danas potrebni, a vidimo da imamo i potporu Akreditacijskoga savjeta, koji je pozitivno vrjednovao programe i promjene, i Agencije za znanost i visoko obrazovanje. To su sve koraci koje smo prošli i svi oni pokazuju da će Hrvatski studiji s novim profesorima, novim nastavnicima i novim programima moći nastaviti u tom smjeru.

Dvadeset i šest godina zapravo je brzo prošlo. Nadam se da će se Hrvatski studiji u dogledno vrijeme, a možda čak i tijekom ove 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, moći pretvoriti u fakultet. Bilo bi lijepo i svakako mislim da je to ostvarivo ove ili sljedeće akademske godine.

Ovo je velika obljetnica i dobro se uklapa u 350. obljetnicu Sveučilišta u Zagrebu. Već smo 3. studenoga održali svečano obilježavanje početka 350. akademske godine u Hrvatskome narodnom kazalištu, a veliku proslavu imat ćemo u Lisinskom 3. studenoga 2019., na godišnjicu ustanovljenja i izdavanja dekreta kralja Leopolda I., koji je uspostavio Sveučilište u Zagrebu, i koje ima kontinuitet od tada. Svi smo pozvani sudjelovati u tom obilježavanju. Na svakom fakultetu ćemo obilježiti dane tih fakulteta, izložbe, tiskat ćemo monografiju. 

Grad je opremio jedan tramvaj bojom i grbom Sveučilišta „Sveučilišni grad Zagreb – 350 godina Sveučilišta“, on će kao takav prometovati do kraja sljedeće godine. Sveučilišni Grad Zagreb jako puno pomaže Sveučilištu tamo gdje država ne dospije ili ne želi, kao što sad imamo slučajeve, ali mi se s tim zajedno borimo.

Rektorski zbor je opet jedinstven i postavili smo zahtjeve da se pokriju svi materijalni troškovi Sveučilišta. Upravo sam došao iz Hrvatskoga sabora, gdje se raspravljao prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu. Ministarstvo financija je obećalo da će ispuniti dogovor, ako se on postigne s premijerom, da se 200 milijuna kuna doda za materijalne troškove, od čega će otprilike 100 milijuna kuna ići Sveučilištu u Zagrebu. Situacija dakle nije tako loša, iako je to daleko od onoga što smo mi, kao sveučilišta i kao Europljani, očekivali od naše države koja kroči putom Europe, da izdvaja barem u onolikom postotku iz bruto društvenoga proizvoda, kao i druge zemlje, a tu zaostajemo više od dva puta. Hrvatska ovoga časa izdvaja 0,8 % bruto društvenoga proizvoda za istraživanje, znanost i visoko obrazovanje, a projekcije govore da će 2020. godine izdvajati samo 0,6 %. To je gotovo dva i pola puta manje od 1,4–1,5 %, koliko inače Europljani u prosjeku izdvajaju za visoko obrazovanje i znanost. To otprilike dođe 80 eura po stanovniku godišnje u Hrvatskoj, naprema 400 eura po stanovniku u Njemačkoj.

Mi se borimo za Sveučilište. Naša je misija da čuvamo izvrsnost i da pomažemo malim sveučilištima da postanu samostalni i održe kvalitetu. Naime, bez profesora sa Sveučilišta u Zagrebu ni jedno javno sveučilište ne bi moglo do kraja izvršiti svoje programe i nastavu.

Po kvaliteti edukacije na Šangajskoj listi Sveučilište u Zagrebu je tristoto na svijetu. U znanosti je oko 540. mjesta; to svaki puta ovisi o tom koliko smo radova uspjeli objaviti u časopisima Nature i Science. Bitno je da smo fantastični u odnosu na onoliko koliko nas financiraju. Problem je što ne možemo dovoljno objaviti, jer za to nema novaca. Iako nas se često kritizira da su ti rezultati nezadovoljavajući – uvjeravam vas – radimo iznad svojih mogućnosti, jer po financiranosti nismo ni među dvije tisuće svjetskih sveučilišta!

Oštro se protivimo smanjenju financiranja i nekim stvarima koje se pojavljuju kroz Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koje pokušava etatizirati sveučilište i smanjiti mu autonomiju. Opet smo dobili dvije ustavne tužbe u međuvremenu, od prošle godine. Na žalost, rekao sam i pred predsjednikom Ustavnoga suda: „Lijepo je da nam Ustavni sud daje potporu, ali tužno je da se stalno moramo boriti i stalno stavljati na Ustavni sud neke stvari, koje se u civiliziranoj zemlji uopće ne bi trebale događati, da se smanjuje autonomija sveučilišta i da se sveučilištima smanjuje financiranje.“

Jako puno su se zloupotrebljavale različite takozvane akademske slobode i na žalost prenosile netočne informacije i pri tom nitko nije odgovarao za to što se tako prenose i što se bez kriterija blati Sveučilište. Mi se silno moramo boriti protiv toga. Naravno da ima problema koji puta s različitim događajima i da činimo što je moguće da se takvi događaji izbjegnu, ali javno govoriti da je Sveučilište u Zagrebu loše i da su sveučilišta loša, ili da je upravljanje sveučilištima katastrofalno, kad je očito da uz financiranje, koje imamo, imamo fantastično upravljanje, fantastične znanstvenike, još bolje nastavnike. To je činjenica, koju trebamo svi nastojati da se točno i istinito plasira, i da ne dopustimo pogrješne interpretacije. Samo ako se pogleda koliko mi stvarno radimo, koliko kvalitetnih studenata, koliko smo do sada osigurali diploma: od 1874. godine na Sveučilištu u Zagrebu diplomirala su točno 533.382 studenta. Toliko smo diploma podijelili. To je fantastičan rezultat.

Hrvatski studiji imali su krizu. Preživjeli su tu krizu. Uspjeli smo odlučnošću i nepopuštanjem pred pritiscima preokrenuti trend pretvaranja Hrvatskih studija u nešto drugo. Hrvatski studiji imaju svoje mjesto u hrvatskome visokom obrazovanju. Ima ga, naravno, i Filozofski fakultet, i drugi fakulteti iz društvenih i humanističkih znanosti, ali Hrvatski studiji kao takvi trebaju imati svoje mjesto. Mora se osigurati da Hrvatska kao mala europska zemlja može reći: „Mi imamo svoje obrazovanje, svoju povijest, svoj europski put, svoj identitet i svoj jezik.“ To je ono što ne smijemo zaboraviti. U tom smislu uvjeren sam da će se Hrvatski studiji uspješno razvijati i nakon mandata moje uprave, da će dobiti dobro financiranje; za to ćemo se svi boriti. Želim vam da naši studenti Hrvatskih studija i dalje budu tako kvalitetni kao i do sada i da prednjače u angažmanu za vrijednosti koje nam u Europi trebaju.

prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu
na svečanoj sjednici Znanstveno-nastavnoga vijeća Hrvatskih studija
u dvorani Zagreb na Kampusu Borongaj 16. studenoga 2018.

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2018. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS