Objavljeno: 16. 5. 2019. u 16:13
Administrator

U sklopu Kliofesta 2019., u petak, 17. svibnja 2019. od 12 do 13,30 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dodjeljuju se sljedeće nagrade:

Prenosimo životopis sa stranice Kliofesta:

"Mirjana Matijević-Sokol rođena je 1. lipnja 1952. u Splitu. Osnovnu školu završila je u Solinu, klasičnu gimnaziju u Splitu, a Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studij arheologije i latinskog jezika i književnosti 1976. godine. Dvadeset je godina radila kao stručnjakinja za srednjovjekovnu građu u Akademijinu Zavodu za povijesne znanosti u Zagrebu. Od 1997. do prije dva tjedna radila je na Filozofskom fakultetu, a od početka svibnja redovita je profesorica Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Mirjana Matijević-Sokol istaknula se svojim prinosom istraživanju hrvatske srednjovjekovne povijesti. Njezina istraživanja obuhvaćaju različita područja hrvatske povijesti: od pomoćnih povijesnih znanosti i njezinih glavnih disciplina, preko istraživanja biografije Tome Arhiđakona i njegove Salonitanske povijesti, koja je jedno od temeljnih vrela za hrvatsku srednjovjekovnu povijest, pa do različitih priloga i istraživanja usmjerenih prema širim temama hrvatskoga srednjovjekovlja. Salonitanska povijest, jedno od najvažnijih pisanih vrela hrvatskoga srednjovjekovlja, predmet je dugoročnih istraživanja Mirjane Matijević-Sokol. Dugogodišnji rad na tom vrelu kroz brojne znanstvene radove, monografiju o Tomi Arhiđakonu i kritičko izdanje samoga vrela, koje je izišlo u hrvatskom i engleskom prijevodu, promaknuo je Mirjanu Matijević-Sokol u jednu od vodećih hrvatskih medievistkinja. Proniknuvši duboko u svijet istaknutoga intelektualca 13. stoljeća kakav je bio Toma Arhiđakon te u širu okolinu njegova življenja i djelovanja, otvorila je nove putove istraživanja i shvaćanja hrvatskoga i srednjoeuropskoga srednjovjekovlja.

Kao profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mirjana Matijević-Sokol kroz svoju je redovnu nastavu predavala latinski jezik i pomoćne povijesne znanosti te je naraštaje studenata i budućih povjesničara upućivala u povjesničarski zanat. Studentima je omogućavala susretanje s raznovrsnim srednjovjekovnim vrelima, učeći ih kritici izvora i osnovnim načelima struke. Njezini studenti nisu stjecali samo vještine za holističko čitanje srednjovjekovnih vrela, nego su stečena znanja i vještine kroz predavanja i seminare pomoćnih povijesnih znanosti često bila presudna za učinkovit pristup i vrelima svih drugih razdoblja. U više je navrata profesorica Matijević-Sokol organizirala kraće ili dulje terenske nastave, ukazujući na taj način studentima na važnost terenskih istraživanja i demonstrirajući primjenu naučenih pristupa, tehnika i metoda. Brojni su diplomski i magistarski radovi te doktorske disertacije kojima je bila mentor."

 

  • nagrada "Mirjana Gross" za najbolju knjigu iz povijesti 2018. - dr. sc. Ivana Horbec za knjigu "Prema modernoj državi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća"
  • nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti - dr. sc. Josipu Mihaljeviću, znanstvenom suradniku Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, za radijsku emisiju Povijesne kontroverze, kao i dr. sc. Vlatki Dugački i dr. sc. Krešimiru Reganu, znanstvenicima i leksikografima iz Leksikografskog instituta Miroslav Krleža, za Hrvatski povijesni atlas
  • nagrada „Ferdo Šišić“ za diplomski rad - Lucija Bakšić, mag. hist. i Marko Vodopija, mag. hist.
  • nagrada „Jaroslav Šidak“ inozemnom povjesničaru - prof. dr. sc. Dinko Šokčević
Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS