Objavljeno: 15. 10. 2019. u 08:41
Administrator

Odzivom mladih uglavnom iz Dalmacije, Slavonije i Zagreba novi je studij nadmašio očekivanja. Brucoši u reportaži koju je Večernji list objavio 14. listopada 2019. govore zašto su ga upisali i čemu se nadaju. Reportažu prenosimo u cijelosti.

Piše: Dijana Jurasić

Na mladima svijet ostaje i žalosti me što mladi već sa 16 godina počinju govoriti da će otići van. Imamo puno pametnih mladih ljudi koji ne razmišljaju o ostanku u Hrvatskoj i to je veliki gubitak za sve nas. Dosta mladih iz moje generacije želi otići u inozemstvo, znam da nije bajno stanje u zemlji, ali vjerujem da će se stvari popraviti. Mladi odlaze i zato što su stalno izloženi negativnim stvarima u javnosti pa zaključe da nema smisla ostati. Kamo god da odemo, treba raditi, u inozemstvu vjerojatno jesu bolji uvjeti, ali mislim da se i ovdje može dobro živjeti – govori Drago Tolić (19) iz Zagreba, student demografije i komunikologije na Hrvatskim studijima. Studij demografije i hrvatskog iseljeništva novi je dvopredmetni studij odobren ove jeseni, koji studenti studiraju u paru s još nekim drugim studijem na Hrvatskim studijima. Protivno svim očekivanjima, novi studij demografije i hrvatskog iseljeništva, iako odobren tek u jesenskom roku, upisalo je čak 37 studenata.

Predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima demograf Stjepan Šterc ističe da su se obradovali velikom odzivu studenata, koji uglavnom dolaze iz Slavonije, Dalmacije, Zagreba i okolice Zagreba, ali ima ih iz Rijeke i Istre. Studij demografije studenti su, kaže, najčešće birali u kombinaciji sa sociologijom, komunikologijom, poviješću... Inače, odobrena je kvota za studij demografije za 35 studenata iz Hrvatske te deset njih iz inozemstva, koji će ga tek od sljedeće godine moći u praksi i upisati jer se zbog prijave za studentske domove i druge procedure trebaju prijaviti u ljetnom roku. Mladog Tolića demografija je zanimala još u Športskoj gimnaziji gdje ju je, kaže, imao prigodu nešto malo učiti na satovima geografije. Tolić smatra problemom naš zastarjeli sustav školstva, koji mladima u gimnaziji nudi samo „štrebanje“ činjenica koje brzo zaborave, a ne priprema ih za stvarni život. – Dobar dio nas maturanata već je bio punoljetan u 4. gimnazije, bili smo već glasači, a mnogi nisu znali ništa o stanju u zemlji i političkim zbivanjima, ni što znači lijevo ili desno – govori Tolić.

Ivan Brdarić (18) iz Đakova student je demografije i povijesti, koji je upisom na ovaj studij odustao od odlaska u Njemačku. – Posljednjih godina mladi iz Đakova odlaze većinom u Njemačku, odlaze cijele obitelji zbog loše socijalne situacije. Razmišljao sam i ja u srednjoj školi o odlasku u Njemačku, jer znam njemački jezik, ali odustao sam kad sam se upisao na fakultet. Sad se više ne vidim vani – kaže Brdarić.

Maja Elez (20) studira demografiju u kombinaciji sa sociologijom. – Mladi odlaze zbog boljeg obrazovanja, boljih plaća i jer ne žele pristati na podcjenjivanje u ovoj zemlji kad znaju koliko vrijede i da vani mogu zaraditi više i živjeti bolje – kaže Elez. Vjeruje da će, ako se demografski i drugi ključni problemi počnu rješavati, kad završi studij i u Hrvatskoj biti puno bolje.

Nikola Bujanović (21) iz Dugog Sela studira demografiju i kroatologiju. – Žao mi je što ljudi napuštaju zemlju zbog lošega financijskog stanja, korupcije, osobito na političkoj razini, i jer im je ovdje teško zasnovati obitelj i pristojno živjeti. Ali ja volim ovaj grad i ovu državu i ne bih mogao zamisliti da živim igdje drugdje. Ako svi odemo, tko će ovdje živjeti? Želim poručiti mladima da se bore za budućnost svoje zemlje i ostanu – kaže Bujanović.

 

Ne žele odustati

 

Karla Varga (19) studira demografiju jer je zanima izraženi problem iseljavanja i kako tome stati na kraj te filozofiju. Da nije upisala studij, vjerojatno bi, kaže, i ona otišla van, ali sada joj je drago što je ostala. – Želim biti dio promjene za bolje sutra u ovoj zemlji, ostati ovdje i boriti se za bolju budućnost. Ne želim tek tako odustati – kaže Varga.

Šterc kao voditelj studija i profesor ovim mladim ljudima zadovoljan je što je demografija koja po znanstvenoj sistematizaciji spada u područje društvenih znanosti napokon uzdignuta na razinu studija jer je dosad bila svedena samo na koji kolegij, odnosno Katedru za demografiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu iako je riječ, kaže, o prevažnoj problematici za ovu zemlju.

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS