Objavljeno: 3. 12. 2019. u 11:59
Administrator

U ponedjeljak 2. prosinca u 71. godini života u Zagrebu je umro prof. dr. sc. Pavao Knezović, istaknuti klasični filolog, dugogodišnji nastavnik Hrvatskih studija, autor studija hrvatskoga latiniteta, nositelj i izvođač kolegija na preddiplomskom studiju latinskoga jezika i diplomskom hrvatskoga latiniteta: Latinski jezik, Latinska patristika, Pregled latiniteta humanizma i renesanse, Rimska književnost, Vulgata, Hrvatsko latinističko nasljeđe.

Posljednji ispraćaj profesora Knezovića bit će na Mirogoju u četvrtak 5. prosinca u 12.30 sati.

 

Pavao Knezović rođen je 26. svibnja 1949. u Crnopodu (BiH). Godine 1975. završio je studij klasične filologije i arheologije na Filosofski fakultet Univerzitet vo Skopje (Makedonija). Magistrirao je 1983., a doktorirao 1989. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu temom Vergilijev utjecaj na latinsku poeziju dubrovačkih pjesnika 18. i prve polovice 19. stoljeća. Od 1977. do 1991. radio je kao asistent prof. Željku Puratiću, a kasnije kao docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Godine 1982. stipendist je talijanske vlade te boravi na usavršavanju u Rimu (Facoltà di letere e filosofia) gdje u Propagandi, bibliotekama i arhivima traga za tekstovima hrvatskih latinista. Od 1991. do 1993. godine radio je u Srednjoj školi za primalje i fizioterapeute, a potom od 1993. do 1998. u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Zagrebu. Od 1998. do 2005. znanstveni je suradnik u Hrvatskom institut za povijest u Zagrebu. Kao vanjski suradnik predaje kolegije iz rimske književnosti na Sveučilištu u Zadru i Mostaru. Od 1. listopada do umirovljenja 2016. godine radio je kao redoviti profesor na Odsjeku za hrvatski latinitet na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Pavao Knezović bio je voditeljem i suradnikom na brojnim projektima koji su tematizirali hrvatsku latinističku baštinu: Književnojezični latinizam u franjevačkoj baštini (MOZŠ), Kanonske vizitacije Senjske i Krbavske ili Modruške biskupije (MZOŠ), Percepcija Turaka u hrvatskoj latinističkoj historiografiji (MZOŠ), Hrvatska latinistička historiografija (MZOŠ). Prof. Knezović neumorno je istraživao zaboravljenu franjevačku književnu baštinu te je inicirao niz znanstvenih skupova pod nazivom Tihi pregaoci. Taj je projekt do danas iznjedrio 16 zbornika kojima je prof. Knezović bio glavnim urednikom a koji se na interdisciplinaran način bave franjevcima s prostora Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Godine 2011. pokrenuo je na Hrvatskim studijima diplomski studij hrvatskoga latiniteta.

Autor je sveučilišnoga udžbenika Latinski jezik 1-2 (sa Šimom Demom), gimnazijskih udžbenika Li La disco i Vestibulum linguae Latinae, Čerigajski anđeo (sa Šimom Demom), Blago knjižnice Kačićeva samostana u Zaostrogu (sa Šimom Jurićem), preveo je i bilješkom popratio djelo Sebastijana Slade Fasti litterario-Ragusini, uredio pretisak Gramatica Latino-Illyrica Lovre Šitovića. Autorom je preko 120 znanstvenih radova i brojnih prijevoda s latinskoga jezika.

Bio je članom upravnoga odbora Hrvatskoga društva klasičnih filologa, članom Hrvatskoga arheološkoga društva i Društva ljubitelja antike BiH.

Godine 2016. prilikom umirovljenja dodijeljena mu je spomen medalja Sveučilišta u Zagrebu.

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS