O nama

Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.


Objavljeno: 3. 4. 2019. u 14:17
Administrator

pred Gradskom vijećnicom

Broj hrvatskih iseljenika u glavnom gradu Bavarske Münchenu ubrzano se povećava. Početkom 2019. u tom je gradu samo unutar Hrvatske katoličke župe registrirano približno 70 tisuća naših sunarodnjaka. Od ove školske godine jedna od učiteljica dopunske nastave hrvatskoga jezika u osnovnim školama u Münchenu i okolici jest Mateja Kocijan, mag. croatol., koja je studirala i diplomirala kroatologiju i filozofiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Nakon što je već provela jedan učiteljski mandat u Njemačkoj, prijavila se i 2018. polazila Ljetnu školu hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike hrvatskoga jezika iz dijaspore, u organizaciji Hrvatskih studija, u okviru projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori.

Uspješna suradnja nastavljena je prošloga tjedna, kada je praktični dio nastave iz izbornoga predmeta Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori na diplomskom studiju kroatologije održan u Hrvatskoj dopunskoj školi u Münchenu. Prof. dr. sc. Sanja Vulić ovoga je puta povela dvojicu studenata. Bili su to Filip Mesarić i Petar Ćosić. Studenti su se izvrsno snašli i nastavu prilagodili učenicima različite dobi i predznanja.

Voditelj Akademskoga kruga Hrvatske katoličke župe mag. Ante Moro pozvao je prof. Vulić da u Krugu održi znanstveno-popularno predavanje „Hrvatski dijalekti – blagoslovljena baština i kamen smutnje“. Predavanje je bilo iznimno dobro posjećeno i praćeno s velikim zanimanjem, što je potvrdila i živa rasprava poslije predavanja jer su svi željeli još ponešto saznati vezano uz izazovnu temu predavanja. Zanimljiv razgovor, u srdačnom ozračju, nastavljen je i na prigodnom domjenku, koji je za goste iz Zagreba priredio Akademski krug.

 

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS