O vanjskom suradniku
izv. prof. dr. sc. Alexander Buczynski
Zvanje:izvanredni profesor
Funkcija:vanjski suradnik
Telefon:4851721
E-mail: E-mail
Osobna stranica na Webu: http://hipsb.academia.edu/AlexanderBuczynski
URL službenih stranica na Webu: http://www.researchgate.net/profile/Alexander_Buczynski2
Odsjek : ODSJEK ZA POVIJEST
Godina diplomiranja:1988
Godina doktoriranja:1993
Na odjelu od:1997

Nastava

sveučilišni diplomski

Rezultati studentske ankete


 

Životopis

Alexander Buczynski je završio Studij povijesti na Sveučilištu u Utrechtu (Rijksuniversiteit Utrecht) 1988. godine. Godine 1986./87. i 1988./89. boravio je u Zagrebu kao gost student. Surađujući s Hrvatskim institutom za povijest (tada Institut za suvremenu povijest) od svog prvog dolaska u Zagreb, od 1. svibnja 1991. postaje stalnim suradnikom Instituta u okviru projekta “Vojna krajina – građa i studije”. Svoju disertaciju s naslovom: “Vojni komuniteti – središta građanstva u Hrvatskoj krajini. Povlašteni krajiški gradovi Bjelovar, Senj i Petrinja od 1787. do 1872. godine” obranio je 22. listopada 1993. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine postaje u okviru navedenog redovitog znanstveno-istraživačkog projekta voditeljem istraživačke teme “Gradovi Vojne krajine”. Od 1996. do 2002. obnašao je dužnost glavnog i odgovornog urednika časopisa Povijesni prilozi. Sredinom ožujka 2001. postao je članom Upravnog vijeća Hrvatskog insituta za povijest te mjesec dana kasnije predstojnikom Odjela za novovjekovnu povijest Instituta. Od 2002. do 2006. vodio je znanstveno-istraživački projekt “Hrvatski staleški sabor” (0019022). Kao predstavnik Instituta postao je tajnikom Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ) u veljači 1993. godine, a zamjenikom predsjednika 11. prosinca 1999. Godine 1999. bio je i predsjednik Organizacijskog odbora 1. kongresa hrvatskih povjesničara, koji se održao od 9. do 11. prosinca 1999. u Zagrebu. Od listopada 1997. kao predavač aktivno sudjeluje u nastavi na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Tako je od samog početka predavao obvezni kolegij Opća povijest ranomodernog doba, a od 1998. i izborni kolegij Povijest Austrije. U rujnu 2002. postao je članom Stručnog vijeća Hrvatskih studija i zamjenikom pročelnika Studija povijesti. Pokrenuo je tada inicijativu da se na Studiju povijesti u okviru bolonjskog procesa pokreće projekt uvođenja ECTS bodovnog sustava. Novi nastavni plan Studija povijesti s jednosemestralnim kolegijima počeo se primijenjivati akademske godine 2003./2004. U travnju 2004. imenovan je ECTS-koordinatorom Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a na početku akademske godine 2004./2005. pročelnikom Studija povijesti. U studenom 2004. imenovan je koordinatorom za humanističke znanosti Povjerenstva za preustroj i razvoj sveučilišnih studija Sveučilišta u Zagrebu, a u listopadu 2006. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Od siječnja do kraja travnja 2007. boravio je kao Research Fellow na Institute for Advanced Studies in the Humanities (IASH) Sveučilišta u Edinburghu radi arhivskoga istraživanja vezanoga za boravak škotskog mislioca Davida Humea i generala St Claira na Bečkomu dvoru tijekom 1748.

 

 

Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI. Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli u bazu podataka.
Za sve izmjene možete se obratiti na help@bib.irb.hr, a na istu adresu možete uputiti i sva vaša pitanja i sugestije vezana uz CROSBI.

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS