O vanjskom suradniku
Alojz Jembrih, prof. dr. sc.
Zvanje:profesor emeritus
Telefon:245 7631
Telefon kućni:7631
E-mail: E-mail
Odsjek : ODSJEK ZA KROATOLOGIJU

Nastava

sveučilišni preddiplomski

sveučilišni diplomski

Životopis

Alojz Jembrih rođen je 11. lipnja 1947. u Varaždinu, a djetinjstvo proveo u Gregurovcu Veterničkom, kod Mihovljana gdje je završio osmogodišnje školovanje. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu. Na filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču završio je studij slavistike, povijest umjetnosti i filozofije. Na istom je Sveučilištu doktorirao (1977.)  iz slavenske filologije (starije hrvatske književnosti) o Antunu Vramcu (1538.–1588.) pod mentorstvom prof. dr. Josipa Hamma. Radio je u Staroslavenskom institutu u Zagrebu, Institutu za jezik (danas Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) u Zagrebu, potom na Oddelku za slovanske jezike in književnosti, na katedri za južnoslovanske jezike in književnosti Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani (1983. – 1996.). U tome je razdoblju bio stipendist zaklade Alexander von Humbold-Stiftung u Njemačkoj (1986. i 1991.). Održao je pozivna predavanja na Sveučilištima u: Tübingenu, Mannheimu, Regensburgu, Klagenfurtu (Celovec), Vidmu (Udine), Marburgu i Bambergu. Bio je nositelj dvaju znanstveno-istraživačkih projekata, u Ljubljani u Znanstvenom institutu Filozofske fakultete: Vprašenje jezikovnih odnosov Stipana Konzula in Primoža Trubarja ob delu Biblijskega zavoda v Urachu i kod Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu: Isusovačka školska drama u hrvatskim gimnazijama 17. i 18. stoljeća. Suradnik na projektima: Stvaralački potencijal u funkciji društvenoga razvoja sjeverozapadne Hrvatske (voditelj akademik Andre Mohorovičić, HAZU). Bio je jedan od organizatora epohalne izložbe Kajavaiana croatica u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu te urednik istoimenog kataloga (1996.).

Sveukupni znanstveno-istraživački rad A. Jembriha obuhvaća nekoliko područja: povijest hrvatske knjiženosti i jezika, leksikografije, dijalektologije, slavistike, hrvatske kulture, hrvatskoga školstva, kajkavske književnojezične baštine i gradišćanskohrvatske književnosti i jezika te hrvatske književnopovijesne protestantistike. Autor je sedamnaest zasebnih knjiga i 200 znanstvenih radova. Utemeljitelj je dviju znanstvenih edicija: Gradišćanskohrvatske studije u Znanstvenom instituta Gradišćanskih Hrvatov u Željeznom i Folio protestantica croatica na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu. Za tisak je priredio preko pedeset pretisaka i pogovore napisao hrvatskim knjigama (16. – 19. stoljeća), uredio dvadesetak znanstvenih zbornika, organizirao  preko trideset znanstvenih skupova, okruglih stolova i kolokvija. Radove objavljuje u domaćim časopisima i zbornicima te inozemnim publikacijama. Neki su mu radovi objavljeni na slovenskom, njemačkom i slovačkom jeziku. Bio je suradnik kod izradbe: Rječnika staroslavenskoga  jezika hrvatske redakcije (Staroslavenski institut), Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika (Zavod za jezik/Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje), Hrvatskoga biografskog leksikona (i dalje), Istarske enciklopedije, Hrvatske književne enciklopedije i Enciklopedije Hrvatskoga zagorja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu. Objavljene su mu knjige: Život i djelo Antuna Vramca (1981.), Hrvatski filološki aspekti (1990.), Grgur Pythiraeus Mekinić i njegove pjesmarice (1609. i 1611.) [1990.], Hrvatsko-slovenske književno-jezične veze (1991.), Pesme horvatske (1781.) Katarine Patačić (1991.) O Vramčevoj Kronici (1992.), Juraj Damšić i njegov „Nauk kršćanski“ (1994.), Kajkaviana croatica, gl. ur. (1996.), Na izvori gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti (1997.), Hrvatski filološki zapisi, MH (1997.) Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi (1997.), Grof Sermage u zrcalu svojih pisama (2000.), Kazimir Bedeković (1727. – 1782.) – teološki, filozofski i dramski pisac (2001.), Stipan Konzul i „Biblijski zavod“ u Urachu (2007.), Gregur Kapucin: Epska trilogija (2010.), Tragom turopoljske povijesti (2014.), Pavao Ritter Vitezović, Kronika aliti spomen vsega svieta vikov ... (2015.). Tragom života i rada Stjepana Moysesa u Zagrebu 1829. – 1851., Zagreb 2016.; Franjo Črnko, Nikola Zrinski branitelj Sigeta grada, pretisak priredio i pogovor napisao Alojz Jembrih, Hrvatsko književno društvo Sv. Jeronima, zagreb 2016. Petar Fodroczy, Vazetje Sigeta grada 1661., za pretisak priredio i pogovor napisao Alojz Jembrih, Sopron 2016. Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata, Zagreb 2017. Pavao Ritter Vitezović (1652 – 1713). Prigodom otkrivanja spomen-ploče u Beču, 27. VI. 2017., Zagreb 2017.; Kotoribski protokol 1724. – 1804., tekst transkribirao, glosarij sastavio i pogovor napisao. Alojz Jembrih, Kotoriba 2017.; Carica Marija Terezija u propovijedi Gregura Kapucina (1781.), Zagreb 2018.; Za tisak priredio, tekst transkribirao i pogovor napisao: Novi zakon na horvatski prenešen i na svetlo dan po Ivanu Rupertu Gusiču (2018.); Dragutin Domjanić u novom svjetlu (2019.); Pavo Štos i njegovo djelo (2019.); Štefan Zagrebec, Zadnja volja (2019.).

Alojz Jembrih je član: Društva hrvatskih književnika, Kajkavskoga spravišča, Kajkaviane, Matice hrvatske (Zagreb), Austrijskoga društva za istraživanje 18. stoljeća (Österreichische Gesellschaft zur Erforschung des 18. Jahrhundert, Wien/Beč)  Društva za istraživanje knjige u Austriji (Gesellschaft für Buchforschung in Österreich, Wien/Beč), Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov (Željezno/Trajštof), Društva za povjesnicu Zagrebačke Nadbiskupije „Tkalčić“ u Zagrebu, Hrvatskoga književnog društva Sv, Jeronima (njegov je aktualni dopredsjednik), Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Zagreb, Hrvatske Paneuropske unije, Zagreb i Austrijskoga društva za Kroatistiku u Beču.

Prof. dr. sc. Alojz Jembrih bio je redoviti profesor u trajnom zvanju hrvatske književnosti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, na Odjelu kroatologije. Sveučilište u Zagrebu dodijelilo mu je 15. svibnja 2018. počasni naslov professor emeritus.       

Više o A. Jembrihu vidi: Hrvatsko zagorje, časopis za kulturu, XXIV., br. 1-2, Krapine 2018., 5-104; Tema broja: 70. obljetnica prof. dr. sc. Alojza Jembriha – Izlaganja sa znanstvenoga skupa održanog 16. veljače 2018. u Muzeju Žitnica u Sv. Križ Začretju.

 

 

Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI. Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli u bazu podataka.

Za sve izmjene možete se obratiti na help@bib.irb.hr, a na istu adresu možete uputiti i sva vaša pitanja i sugestije vezana uz CROSBI.

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2020. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS