O djelatniku
izv. prof. dr. sc. Davor Piskač
Zvanje:izvanredni profesor
Konzultacije:

srijeda od 13 do 14:15

Telefon:245-7653
Telefon kućni:7653
E-mail: E-mail
Odsjek : ODSJEK ZA KROATOLOGIJU

Nastava

sveučilišni preddiplomski

sveučilišni diplomski

Životopis

Davor Piskač rođen 12. veljače 1968. u Zagrebu. Završio Matematičko-informatičku gimnaziju (danas XV. gimnazija) u Zagrebu, diplomirao 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (naslov diplomske radnje: Vrijeme u književnom djelu). Studirao na Filozofsko teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Magistrirao je 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (naslov magistarske radnje: Vrijeme u putopisu). Doktorirao 2004., također na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s područja teorije književnosti, pod mentorstvom profesora Ante Stamaća i profesora Milivoja Solara, obranivši doktorsku disertaciju  naslova Književnoteorijski pogledi praškog strukturalizma.

Godine 1994., u statusu apsolventa, zaposlio se u Srednjoj školi Sesvete kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti, a godine 1995. dobiva posao u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti kao tajnik i lektor Akademijinog časopisa za književnost «FORUM». U Akademiji se počeo baviti publicističkim i znanstvenim radom.

Godine 1996. otišao je na lektorat u Republici Mađarskoj gdje je četiri godine obavljao posao lektora za hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji u Baji. Organizirao je cijeli niz natjecanja iz poznavanja hrvatskoga jezika, književnosti i kulture za što je pri povratku u Hrvatsku dobio sam vrlo visoke pohvale tadašnjeg Ministarstva znanosti i tehnologije RH.

Nakon povratka u Hrvatsku, u srpanj 2001. godine,  na određeno je vrijeme radio u Drugoj privatnoj gimnaziji te uskoro dobio posao kao profesor hrvatskoga jezika na neodređeno vrijeme u XVI. gimnaziji.

Od 2002. godine bio je zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Puli kao vanjski suradnik.

U proljeće 2003. otišao je na lektorat na Karlovom sveučilištu u Pragu gdje je uz posao lektora za hrvatski jezik radio i na svome doktoratu. Nakon povratka iz Praga, u listopadu 2004., na Filozofskom fakultetu u Puli je dobio posao na neodređeno vrijeme. Iste je godine i biran u zvanje višeg asistenta, 15. rujna 2004.

Od listopada 2008. je zaposlen na Hrvatskim studijima gdje predaje kolegije:

Pregled povijesti hrvatske književnosti,

Pregled povijesti svjetske književnosti,

Svjetska književnost,

Hrvatska književnost baroka i prosvjetiteljstva,

Teorija književnosti,

Hrvatski kulturni narativ, 

Interpretacija književnog teksta,

Metodika nastave hrvatskoga jezika,

Biblioterapija u nastavi književnosti

History of Croatian  Culture (na engleskom jeziku).

U studenom 2009. godine biran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a reizabran u lipnju 2015.

Akademske godine 2012./2013. osmislio je i započeo je projekt nastave hrvatske kulture i hrvatske književnosti na Odjelu za slavenske jezike i književnosti Sveučilišta u Torontu. Nastavu je u Torontu pohađalo više od 300 studenata u sveukupno pet semestra od ak. god  2012/2013 do ak. god. 2016/2017.

Na Sveučilištu u Torontu predavao je predmete:

History of Croatian Culture

Croatian Literature

Croatian Mediterranean Cities

Advanced Croatian

Od 2018. pa do 2023. voditelj je projekta cjeloživotnog obrazovanja Edukacija i primjena literarne biblipoterapije.

Objavio je tri knjige, dvije znanstvene i jednu stručnu, više od 24 znanstvena rada te nekoliko stotina članaka, prikaza i književnih kritika u Hrvatskoj i inozemstvu.

Sudjelovao je na više od 30 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Organizirao je i koordinirao tri znanstvena skupa

Vodio je dva znanstvena projekta.

Višegodišnji je član uredništva znanstvenog časopisa Kroatologija, a bio je i više od tri godine član uredništva časopis Kulturni kontekst u Skopju.

Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI. Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli u bazu podataka.

Za sve izmjene možete se obratiti na help@bib.irb.hr, a na istu adresu možete uputiti i sva vaša pitanja i sugestije vezana uz CROSBI.
Izabrane publikacije

 

 

Popis autorskih knjiga

 

1. O književnosti i životu. Hrvatski studiji, Zagreb: 2018. ISBN 978-953-7823-76-4

2. Literarna biblioterapija u nastavi književnosti: Priručnik za nastavnike. Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2018. (Knjiga je objavljena u koautorstvu s Ronom Bušljeta.)

3. Kako napisati esej na državnoj maturi. Alfa, Zagreb, 2010.

 

Popis znanstvenih radova:

 

  1. Estetska funkcija u usmenoj književnosti, Narodna umjetnost, 44 (2007) 1, str. 1-189, Zagreb. (izvorni znanstveni rad)
  2. Teorija invokacije: Tipovi literarne invokacije, Spektar, 25 (2007) 49, str. 109-125, Skopje. (izvorni znanstveni rad)
  3. Znanstveni putopis: Po Makedoniji: putničke slike i dojmovi, Spektar, 25 (2007) 50, str. 35-51, Skopje. (izvorni znanstveni rad)
  4. Praški književnoznanstveni strukturalizam: povijest i perspektive, Umjetnost riječi, 52 (2008) 1-2, str. 93-117, Zagreb. (prethodno priopćenje)
  5. Tipologija biblijskih invokacija na primjerima psalama i Pjesme nad pjesmama, Narodna umjetnost, 45 (2008) 1, str. 67-89, Zagreb. (pregledni rad)
  6. Funkcija invokacije u hrvatskoj usmenoj književnosti, Riječ, 13 (2007) 3, 151-164,  Rijeka. (izvorni znanstveni rad)
  7. Struktura vremena i prostora u Šegedinovim Staromodnim zapisima iz Brugesa, Riječ, 13 (2007) 3,165-184,  Rijeka. (izvorni znanstveni rad)
  8. Glagoljska apokrifne priče i legende u novom obzorju promišljanja, Riječ, 13 (2007) 3, 185–199. Rijeka. (izvorni znanstveni rad)
  9. O raspravi „Južnoslavenska narodna epika u prošlosti“ Vatroslava Jagića, Kaj, 41 (2008) 12, 103-117, Zagreb. (izvorni znanstveni rad)
  10. Verizam u Pirici Petre M. Andreevskog, Hrvatsko-makedonske književne i kulturne veze 2006. Rijeka-Skopje, FFRI 2008., knjiga 1 (izvorni znanstveni rad)
  11. Odnos prema magičnom realizmu Živka Činga i Gorana Tribusona, Makedonsko-hrvatske kulturne i književne veze 2007. Skopje-Rijeka, FFRI 2008., knjiga 2 (izvorni znanstveni rad)
  12. „Supstitucija motiva biblijske etičnosti motivima junaštva u hrvatskoj usmenoj književnosti.“ Religija i tolerancija, 7 (2009) 12, Novi Sad, 275-292.
  13. „Sudjelovanje komunikacije u nastajanju suvremenih mitova.“ Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 48 (2011) 2,  Zagreb, 51-61.
  14. „Podkulturalni kodovi zbirke pjesama Jačke Mate Meršića Miloradića.“ Context: Review for Comparative Literature and Cultural Research (2011) 9, 259-271.
  15. „Hrvatski nacionalni identitet i Europska unija.“ Slavia Meridionalis, (2012) 12, Varšava, 159-170.  (Rad u koautorstvu s Andrejom Sršen.)
  16. „Literarni doprinosi inkluziji.“ Revija za rehabilitacijska istraživanja, (2013) 49, 173-183. (Rad u koautorstvu s Vjekoslavom Jurdana.) (UDK 376.1)
  17. „Interkulturalni kontekst putopisa Po Makedoniji Frana Tućana.“ Međunarodni makedonski skup 2008, 2010, Filozofski fakultet „Blaže Koneski“,  Skopje; 669-683.
  18. „Metatekstualna struktura Matoševog putopisa Ferije.“ Zbornik s međunarodne konferencije Dani mađarske kulture, Eötvös József Főiskola, Baja, 2010., 269-279. ISSN 1586-9873
  19. „Mikrostrukturalne funkcije na primjerima motiva životinja u hrvatskome pjesništvu.“ U: Marjanić, Suzana; Zaradija Kiš, Antonija (ur.): Književna životinja. Kulturni bestijarij II. dio, Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2012, 1071-1089.
  20. „Pavao Ritter Vitezović i njegov doprinos u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta.“ Zbornik s Treće kroatološke konferencije "Pavao Ritter Vitezović i njegovo doba"Hrvatski studiji, Zagreb, 2013, 207-225. (Rad u koautorstvu s Andrejom Sršen) (UDK 94 (497.5)-05)
  21. „Pripovjedne prakse i multikulturalizam.“ Tabula: časopis Filozofskog fakulteta, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 13 (2015) 1, 216-226. (Rad u koautorstvu s Andrejom Sršen.) (UDK 82.09:316.72; 82.09:316.61)
  22. „Biblioterapija i psihoanalitička kritika u kontekstu teorije sustava.“ Kroatologija, 7 (2016) 2, 60-81. UDK 028.85:615.85
  23. „Filozofski diskurs u pjesništvu Mate Meršića Miloradića.“ Kroatologija, 8 (2017) 1-2, 269-296.  UDK: 821.163.42 (091)
  24. „Boja u pjesništvu hrvatskog ekspresionizma.“ Kroatologija 3 (2012) 1, 129-152. (Rad u koautorstvu s Tihanom Pšenko). UDK 821.163.42 (091)
  25. „National Identifiers of Croatian Immigrants in Toronto.“ Toronto Slavic Quaterly, (2015)55. Online izdanje. (Rad u koautorstvu s Andrejom Sršen.)

 

 

 

Izabrani projekti

Od 2018. pa do 2023. voditelj je projekta cjeloživotnog obrazovanja Edukacija i primjena literarne biblipoterapije.

Povijest zaposlenja

Srednja škola Sesvete - profesor hrvatskoga jezika i književnosti

Elektrostrojarska i obrtnička škola u Zagrebu - profesor hrvatskoga jezika i književnosti

Lektor i tajnik časopis Forum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Lektor na Učiteljskoj akademiji Eötvös József u Baji u Republici Mađarskoj

XVI gimnazijiau Zagrebu - profesor hrvatskoga jezika i književnosti

Lektor na Odsjeku za slavistiku Karlovog sveučilišta u Pragu

Viši asistent na Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli

Docent na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za kroatologiju i Naobrazbu nastavnika

Gostujući profesor na University of Toronto

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2020. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS