Prijava
| Ivana Hanzec Marković, dr. sc. | ||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||||||||||||||
| Nastava |
|
sveučilišni preddiplomski
sveučilišni diplomski
|
| Životopis |
Rođena 1985. godine u Zagrebu. Studirala psihologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2009. i diplomirala (tema rada: Socijalni razvoj djece predškolske dobi: povezanost dimenzija temperamenta i nekih roditeljskih karakteristika s ponašanjem djeteta). Od 2010. godine zaposlena na Hrvatskim studijima kao znanstvena novakinja i asistentica. Iste godine upisuje Poslijediplomski doktorski studij iz psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu doktorira 2016. godine (tema rada: Odrednice rane socijalne i akademske prilagodbe djece na školu). Sudjelovala na stručnim i znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu, u programu stručnog usavršavanja Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi (u organizaciji Foruma za slobodu odgoja) te objavila nekoliko znanstvenih radova. Trenutno u psihoterapijskoj edukaciji iz bihevioralno-kognitivnih terapija (2. stupanj, u organizaciji Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije). Članica Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije i European Network for Social and Emotional Competence. Područja znanstvenog interesa: razvojna psihologija i psihologija obrazovanja. |
| Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI) |
|
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt
Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI.
Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli
u bazu podataka.
|
Odsjeci
Studiji
Bitno
Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.
