Prijava
| izv. prof. dr. sc. Šime Demo | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|
|
||||||||||||||
| Nastava |
|
sveučilišni preddiplomski
sveučilišni diplomski
|
| Životopis |
Rođen 1979. u Rijeci. Diplomirao na studiju latinskog jezika i rimske književnosti i grčkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao 2008. na istom fakultetu u znanstvenom području humanističkih znanosti, polje filologija, grana klasična filologija, s temom ”Valentnost glagolâ u hrvatskim gramatikama latinskoga” (mentor: prof. dr. Ivo Pranjković, sumentor: prof. dr. Mate Križman). Od 2004. do 2010. zaposlen na Hrvatskom institutu za povijest kao znanstveni novak, a od 2010. kao nastavnik na Hrvatskim studijima. U dva mandata (2010-2012, 2014-2016) pročelnik Odjela za hrvatski latinitet. Od 2002. na Hrvatskim studijima predavao predmete Latinski jezik, Hrvatski latinitet (seminar), Rimska književnost, Pristup latinskom tekstu, Latinski jezik 3 i Latinski jezik 4, Žanrovi latiniteta humanizma i renesanse, Žanrovi poslijerenesansnog latiniteta, Rimska proza (Zlatni vijek), Rimska proza (Srebrni vijek), Rimska poezija 1 i Rimska metrika. Istraživački interesi: latinska (osobito novolatinska) lingvistika, makaronski latinski, digitalna humanistika. |
| Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI) |
|
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt
Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI.
Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli
u bazu podataka.
|
| Izabrane publikacije |
Odsjeci
Studiji
Bitno
Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.
