Prijava| izv. prof. dr. sc. Šime Demo | |||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|
|
||||||||||||||||||||
| Nastava |
|
sveučilišni preddiplomski
sveučilišni diplomski
|
| Životopis |
Rođen 1979. u Rijeci. Diplomirao na studiju latinskog jezika i rimske književnosti i grčkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao 2008. na istom fakultetu u znanstvenom području humanističkih znanosti, polje filologija, grana klasična filologija, s temom ”Valentnost glagolâ u hrvatskim gramatikama latinskoga” (mentor: prof. dr. Ivo Pranjković, sumentor: prof. dr. Mate Križman). Od 2004. do 2010. zaposlen na Hrvatskom institutu za povijest kao znanstveni novak, a od 2010. kao nastavnik na Hrvatskim studijima. U dva mandata (2010-2012, 2014-2016) pročelnik Odjela za hrvatski latinitet. Od 2002. na Hrvatskim studijima predavao predmete Latinski jezik, Hrvatski latinitet (seminar), Rimska književnost, Pristup latinskom tekstu, Latinski jezik 3 i Latinski jezik 4, Žanrovi latiniteta humanizma i renesanse, Žanrovi poslijerenesansnog latiniteta, Rimska proza (Zlatni vijek), Rimska proza (Srebrni vijek), Rimska poezija 1 i Rimska metrika. Istraživački interesi: latinska (osobito novolatinska) lingvistika, makaronski latinski, digitalna humanistika. |
| Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI) |
|
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt
Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI.
Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli
u bazu podataka.
|
| Izabrane publikacije |
Odsjeci
Studiji
Bitno
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.
