Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@hrstud.hr
O djelatniku
izv. prof. dr. sc. Šime Demo
Zvanje:izvanredni profesor
Konzultacije:

Mondays 10-11

E-mail: E-mail
URL službenih stranica na Webu: https://www.hrstud.unizg.hr/djelatnik/sime.demo
Odsjek : ODSJEK ZA HRVATSKI LATINITET
Godina diplomiranja:2002.
Godina doktoriranja:2008.

Nastava

sveučilišni preddiplomski

sveučilišni diplomski

Životopis

Rođen 1979. u Rijeci. Diplomirao na studiju latinskog jezika i rimske književnosti i grčkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao 2008. na istom fakultetu u znanstvenom području humanističkih znanosti, polje filologija, grana klasična filologija, s temom ”Valentnost glagolâ u hrvatskim gramatikama latinskoga” (mentor: prof. dr. Ivo Pranjković, sumentor: prof. dr. Mate Križman).

Od 2004. do 2010. zaposlen na Hrvatskom institutu za povijest kao znanstveni novak, a od 2010. kao nastavnik na Fakultetu hrvatskih studija. U dva mandata (2010-2012, 2014-2016) pročelnik Odjela za hrvatski latinitet.

Od 2002. na Fakultetu hrvatskih studija predavao predmete Latinski jezik, Hrvatski latinitet (seminar), Rimska književnost, Pristup latinskom tekstu, Latinski jezik 3 i Latinski jezik 4, Žanrovi latiniteta humanizma i renesanse, Žanrovi poslijerenesansnog latiniteta, Žanrovi hrvatskoga latiniteta, Rimska proza (Zlatni vijek), Rimska proza (Srebrni vijek), Rimska poezija 1 i Rimska metrika.

Istraživački interesi: latinska (osobito novolatinska) lingvistika, makaronski latinski, digitalna humanistika.

Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI. Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli u bazu podataka.
Za sve izmjene možete se obratiti na help@bib.irb.hr, a na istu adresu možete uputiti i sva vaša pitanja i sugestije vezana uz CROSBI.
Izabrane publikacije
  •  
  • Autorske knjige
  1. Macaronica Croatica, Split: Književni krug 2019.
  2. (s Pavlom Knezovićem) Latinski jezik 1–2, Zagreb: Hrvatski studiji 2015. (udžbenik Sveučilišta u Zagrebu)
  3. Kanonske vizitacije Senjske i Modruške (Krbavske) biskupije. Personalne vizitacije župe Senj (18. stoljeće), Zagreb: Hrvatski institut za povijest 2007.
  • Uredničke knjige
  1. (s Mislavom Greglom, Majom Rupnik-Matasović, Tamarom Tvrtković i Milanom Vrbanusom) Zapisnik franjevačkog samostana u Našicama. Knjiga 3 (1788.–1820.), Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje; Našice: Zavičajni muzej Našice, Franjevački samostan sv. Antuna Padovanskog, Grad Našice; Zagreb: Hrvatski institut za povijest 2017.
  2. Časopis Kroatologija, poseban broj: "Hrvatski latinisti": 7 (2016): 1.
  3. (s Mislavom Greglom, Majom Rupnik-Matasović, Tamarom Tvrtković i Milanom Vrbanusom) Zapisnik franjevačkog samostana u Našicama. Knjiga 2 (1788.–1820.), Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje; Našice: Zavičajni muzej Našice, Franjevački samostan sv. Antuna Padovanskog, Grad Našice; Zagreb: Hrvatski institut za povijest 2012.
  4. (s Majom Rupnik-Matasović, Tamarom Tvrtković i Milanom Vrbanusom) Zapisnik franjevačkog samostana u Našicama. Knjiga 1 (1739.–1787.), Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje; Našice: Zavičajni muzej Našice, Franjevački samostan sv. Antuna Padovanskog, Grad Našice; Zagreb: Hrvatski institut za povijest 2010, 413 pp. (R: Ana Zujić, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 28 (2010), 257–259.)
  5. Antun Vrančić, Tri spisa, Šibenik: Gradska knjižnica Juraj Šižgorić 2004, 95 pp. (R: Ivan Botica, Povijesni prilozi 27 (2004), 200–201.)
  • Članci
  1. "Getting help from a daughter. Linguistic methodology and early modern philology", prihvaćeno u: Philology Then and Now: History, Role and New Directions (ed. Trine Arlund Hass, Marianne Pade), Rome: Det Danske Institut i Rom 2020.
    1.  
  2. "Artificial fusion: The curious case of Macaronic Latin", International Journal of Bilingualism 2020 (online first); prihvaćeno u: poseban broj: From Language Mixing to Fused Lects: Processes and Outcomes (ed. Peter Auer, Nikolay Hakimov)
  3. "Stubborn persistence at the outskirts of the West: Latin in nineteenth-century Croatia", Le latin et la littérature néo-latine au XIXe siècle: Pratiques et représentations (ed. Christophe Bertiau, Dirk Sacré), Turnhout: Brepols 2020, 115–132.
  4. (with Nathalie Tassotti) "Verb conjugation selection in macaronic Latin: a corpus-based analysis", Lemmata linguistica Latina. Part I: Words and Sounds (ed. Nigel Holmes, Marijke Ottink, Josine Schrickx, Maria Selig), Berlin; Boston: De Gruyter 2019, 329–348.
  5. "Macaronic Latin. When a language goes wild", Cursor 14 (2018), 34–37.
  6. "Rukopisna latinska gramatika Šime Starčevića. Prvo čitanje", Od dvojbe do razdvojbe. Zbornik radova u čast profesorici Branki Tafri (ur. Petra Košutar, Mislav Kovačić), Zagreb: Ibis grafka 2018, 299–315.
  7. "Structure of the vocabulary in macaronic Latin: A digital approach", Acta Conventus Neo-Latini Vindobonensis (ed. Astrid Steiner-Weber, Franz Römer), Leiden: Brill 2018, 226–237.
  8. "Mining macaronics", Multilingual Practices in Language History: English and Beyond (ed. Päivi Pahta, Janne Skaffari, Laura Wright), Boston; Berlin: De Gruyter Mouton 2018, 199–222.
  9. "Social context and extreme linguistic forms: The case of neo-Latin macaronics", Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanoga od 24. do 26. travnja 2015. godine u Zadru (ur. Sanda Lucija Udier, Kristina Cergol Kovačević), Zagreb: Srednja Europa; HDPL 2016, 49–61.
  10. "Painting the new reality: Colours in Neo-Latin", Arctos 49 (2015), 33-55.
  • Prikazi
  1. "Hrvatska filozofija od 12. do 19. stoljeća. Izbor djelâ na latinskome, sv. I-III, (ur. Erna Banić-Pajnić, Mihaela Girardi-Karšulin, Filip Grgić, Ivana Skuhala Karasman), Zagreb: Institut za filozofiju 2015, XI+497+XI+535+XI+465 str., 150+150+150 kn.", Kroatologija 7(2016): 1, 97-100.
  2. "Gerd V. M. Haverling (ed.), Latin Linguistics in the Early 21st Century: Acts of the 16th International Colloquium on Latin Linguistic, Uppsala, June 6th–11th, 2011. Acta Universitatis Upsaliensis. Studia Latina Upsaliensia, 35. Uppsala: Uppsala Universitet, 2015. Pp. 652. ISBN 9789155492717. SEK 478 (pb).", Bryn Mawr Classical Review 2016.04.21.
  3. "Concepción Cabrillana, Christian Lehmann (ed.), Acta XIV Colloquii Internationalis Linguisticae Latinae. Bibliotheca Linguae Latinae, 5. Madrid: Ediciones Clásicas, 2014. Pp. 463.", Bryn Mawr Classical Review 2015.11.05.
  • Nastavni materijali
  1. (with Pavao Knezović) Latinski jezik 1–2. Priručnik za studente (photocopy), 2008, 280 pp.
  2. (with Pavao Knezović) Latinski jezik: Scylla. Priručnik za studente, Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu 2005, 191 pp.
  3. Latinski jezik 3 - skripta
  4. Latinski jezik 4 - skripta
Profesionalni interesi i članstva
  • Članstva:
  • Hrvatsko filološko društvo
  • Hrvatsko društvo klasičnih filologa: Član Upravnog odbora (2010–), Predstavnik u Euroclassici (2010–)
  • International Association for Neo-Latin Studies
  • Renaissance Society of America
  • Gruppo di Studio internazionale sul macaronico
  • Associazione Amici Merlin Cocai
  • Ostale stručne aktivnosti:
  • Časopis Systasis: Član uredništva (2010–)
  • Časopis Kroatologija: Član uredništva (2009–2019)
  • Konferencija On the soul (Skopje, Makedonija, 2016): Član programskog odbora
  • Conference on Juraj Rattkay (Zagreb, 2016): Član organizacijskog odbora
  • Druga kroatološka konferencija (Zagreb, 2011): Član organizacijskog odbora
  • Fakultet hrvatskih studija: Član Povjerenstva za izdavačku djelatnost (2011–2018), Član Povjerenstva za osiguranje kvalitete (2010–2012)
  • Euroclassica European Latin and Greek Exams: Koordinator za Hrvatsku (2012–)
  • Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske: Član Povjerenstva za natjecanja iz klasičnih jezika (2013–), Član povjerenstva za prosudbu (2013–)
Izabrani projekti
  •  
  • 2016, 2017: Klasicizam i antiklasicizam u renesansnom latinitetu [Classicism and anticlassicisam in renaissance Latinism] (Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb); 2018 – Voditelj
  • 2015: Crkva i latinski u Hrvatskoj i BiH: jezik, žanrovi, povijest [Church and Latin in Croatia and B-H: language, genres, history] (Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb) – Voditelj
  • 2014: Dvojezični računalni grčko-hrvatski i latinsko-hrvatski korpus (GHLH korpus Sveučilišta u Zagrebu) [Bilingual computerised Greek-Croatian and Latin-Croatian corpus (University of Zagreb GHLH Corpus)] (Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb)
  • 2014–2018: Textual networks of early modern Croatia (Hrvatska zaklada za znanost / Croatian Science Foundation)
  • 2014–: Hrvatska pisana baština od 17. do 19. stoljeća [Croatian Written Heritage from the 17th to the 19th century] (Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka)
  • 2007–13: Civilna Hrvatska ranog novovjekovlja : društveno-kulturno-politički odnosi [Civilian Croatia in the Early Modern Period: Social, Cultural and Political Relations] (Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske  Croatian Ministry of Science)
  • 2005–06: Percepcija Turaka u hrvatskoj latinističkoj historiografiji 16. i 17. st. [Perception of Turks in Croatian Latinist Historiography] (Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske / Croatian Ministry of Science)
  • 2004–05: Kanonske vizitacije Senjske i Modruške ili Krbavske biskupije [Canonical Visitations of the Diocese of Senj and Modruš/Krbava] (Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske / Croatian Ministry of Science)

 

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2020. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS