O vanjskom suradniku
prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak
Zvanje:redoviti profesor u trajnom zvanju
E-mail: E-mail
Odsjek : ODSJEK ZA KROATOLOGIJU

Nastava

sveučilišni diplomski

Životopis

Diplomirao je komparativnu književnost 1973. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je magistrirao 1976. i doktorirao 1978. Radio je kao novinar Vjesnika u srijedu (1973.-1974.). Godine 1977. asistent je, zatim docent te redoviti profesor (1988.) na Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U razdoblju od 1981.-1984. predaje i u Institutu za slavensku filologiju Sveučilišta u Rimu, a od 1990. do 1992.  pomoćnik je ministra prosvjete, kulture i športa Republike Hrvatske. Godine 1990.-1992. bio je predsjednik Vijeća Dubrovačkih ljetnih igara, a 2000. i njihov ravnatelj.Predavao slavenske književnosti na Sveučilištu Yale u New Havenu (SAD) od 2001-2007. Bio je pokretačem i glavnim urednikom novina Matice hrvatske “Vijenac”, časopisa “Lettre internationale” i magazina “Cicero”. Niz godina uređivao je časopis hrvatskih književnika “Most/ The Bridge” i istoimenu biblioteku. Bio je dugogodišnji predsjednik Hrvatskog PEN-a (od 1990. do 2000.) pa je sa suradnicima 1993. u Dubrovniku organizirao 59. svjetski kongres PEN-a. Godine 1998. osnovao je Mediteranski institut Grga Novak na Hvaru. Bio profesor hrvatske književnosti na Sveučilištu u Splitu i predavač na tamošnjim odsjecima talijanistike i anglistike od 2005-2010. Od 2010. profesor je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti gdje predaje hrvatsku i svjetsku književnost te izborne kolegije o starijoj dramskoj književnosti. Suradnik je na diplomskom i poslijediplomskom studiju na Odjelu za kroatologiju Hrvatskih studija. Priredio je brojna izdanja hrvatskih pisaca, autor je niza sveučilišnih i školskih hrestomatija, a ostvario je i niz multimedijalnih projekata, među kojima su najvažnije kazališne predstave “Ecce homo” i “Kako bratja prodaše Jozefa” na Dubrovačkim ljetnim igrama 1985. i 1990.,te velika izložba “Gundulićev san” 1989. u Muzejskom prostoru u Zagrebu. Među mnogobrojnim objavljenim knjigama izdvajamo: “Dubrovački eseji i zapisi”, 1975.; “Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića”, 1977.; Vučistrah i dubrovačka tragikomedija”, 1979.; “Komparatističke zagonetke”, 1979.; “Zašto se Euridika osvrnula”, 1981.; “Planeta Držić”, 1984.; “Dubrovnik iznova”, 1987.; “Kad su đavli voljeli hrvatski”, 1988.; “Hrvatski pluskvamperfekt”, 1991.; “Figure straha”, 1994.; “Povijest hrvatske književnosti” (tri sveska), 1996., 1997., 1999.; “Kratka povijest avanturizma”, 2001.; “Zlatno doba”, 2002.;  “Povijest hrvatske književnosti” 2004. (četiri sveska), “101 Dalmatinac i poneki Vlaj”, 2005., “Hrvatske renesansne tragedije” 2006., “Hvar: mjesta,ljudi, sudbine” 2006., Predavanja iz hrvatske renesansne književnosti na Sveučilištu Yale, 2008. “Leksikon Marina Držića” ur. 2009.,” Slaveni u renesansi”, 2009., “Pričaj mi o Europi”, 2010., “Zločesti tekstovi”, 2011., “101 Dalmatinka”, 2010., “Boka kotorska od kampanila do kampanila”, 2012.

 
 
Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI. Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli u bazu podataka.

Za sve izmjene možete se obratiti na help@bib.irb.hr, a na istu adresu možete uputiti i sva vaša pitanja i sugestije vezana uz CROSBI.

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Služba za informatičke i računalne poslove
QuiltCMS