O vanjskom suradniku
prof. dr. sc. Tihomil Maštrović
Zvanje:redoviti profesor u trajnom zvanju
E-mail: E-mail
Odsjek : ODSJEK ZA KROATOLOGIJU

Nastava

sveučilišni preddiplomski

Životopis

Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju od 2003., redoviti sveučilišni profesor u trajnom zvanju od 2004. Zaposlen u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (od 1976.). Rođen 1952. u Zadru. Studij jugoslavenskih jezika i književnosti i filozofije diplomirao 1975. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. na kojem je 1988. doktorirao iz područja filologije. Od 1991. do 1994. predsjednik Hrvatskoga sabora kulture u Zagrebu. Od 1995. do 1999. upravitelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Godine 1998. predvodio je organizaciju multikulturnog projekta Nin – najstariji hrvatski kraljevski grad. Od 1997.- do 2003. predsjednik Stručnog vijeća (dekan) Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; svojim zalaganjem znatno doprinio postizanju pravnog statusa te najmlađe visokoškolske ustanove Sveučilišta u Zagrebu. Od 2007. do 2011. glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U tom razdoblju 2008. domaćin je godišnjoj konferenciji CENL-a u Zagrebu – najuglednijem knjižničarskom skupu dosad održanom u Hrvatskoj na kojoj su sudjelovali ravnatelji 45 europskih nacionalnih knjižnica; inicirao osnivanje Zbirke knjiga o Domovinskom ratu, te u okviru zbirke Croatica oblikovao podzbirku Inozemna Croatica unutar koje i Zbirku knjiga Gradišćanskih Hrvata; pokrenuo je prvi časopis u povijesti Knjižnice – Glas NSK, kojemu je prvi glavni i odgovorni urednik; nedvojbeno, najveća mu je zasluga što je hrvatski jezik od 2008. napokon postao međunarodno priznat; izravno je, sa svojim suradnicima, zaslužan za to prevažno postignuće, po mišljenju mnogih najveće poslije međunarodnog priznanja hrvatske države. Kao nastavnik sudjeluje u visokoškolskoj nastavi (diplomskom i doktorskom studiju); na Sveučilištu u Zadru od 1993. predavao kolegij Novija hrvatska književnost, a od 2006. Kolegije: Hrvatska drama XIX. st., Hrvatska drama XX. st., Stilistika teksta, Stilogenost jezičnog izraza, te izborne kolegije: Milan Begović, Ivo Vojnović, a sudjeluje i u nastavi poslijediplomskog studija sociologije; od akad. god 1997./1998. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje kolegije: Povijest hrvatske književnosti, Hrvatski narodni preporod, Hrvatska književnost od romantizma do moderne, Hrvatska književnost XX. st., Hrvatska moderna, Hrvatska književnost romantizma i realizma; nastavu drži i na interdisciplinarnom doktorskom studiju kroatologije, te na doktorskim studijima Filozofskog fakulteta DI u Zagrebu. Objavio je deset autorskih znanstvenih knjiga: Hrvatsko kazalište u Zadru (1985.), Drama i kazalište hrvatske moderne (1990.), Der kroatische Essay der achtziger Jahre (1991.), General Nikola Maštrović. Život i djelo jednog hrvatskog časnika (1996.), Pedeset godina Hrvatske kazališne kuće Zadar 1945.–1995. (1996.), Nad jabukama vile Hrvatice. Kroatističke studije (2001.), Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika (2011.), Neukrotivo svoji. Kroatističke rasprave i članci (2011.), Knjiga o „Kraljskom Dalmatinu“ (2011.), Croatica Mechitaristica (2011.), autor je i sedamdesetak znanstvenih rasprava s područja povijesti književnosti i kazališta, stotinjak stručnih članaka, te tridesetak eseja i književnih prikaza, objavljenih u brojnim znanstvenim i književnim časopisima i zbornicima, a objavio je i nekoliko stotina publicističkih članaka; priređivač je dvadesetak izdanja s područja književnosti i kulturne povijesti, među kojima i petosveščanog pretiska prvih novina na hrvatskom jeziku Kraljski Dalmatin/Il Regio Dalmata (2006. – 2009.) i pretiska preporodnog časopisa Zora dalmatinska u četiri knjige (1994.–1998.); priredio je trosveščano izdanje Pisma Iva Vojnovića, objavljeno 2009. Glavni je istraživač dva znanstveno-istraživačka projekata s potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske; od 1991. do 2001. znanstvenog projekta Sabranih djela Milana Begovića; kao glavni urednik kritičkog izdanja Sabranih djela Milana Begovića u dvadesetičetiri sveska (izdavači HAZU i Naklada Ljevak), do godine 2013. objavljeno je 20 svezaka; od 2002. glavni je istraživač znanstvenog projekta Hrvatski književni povjesničari, te glavni urednik niza znanstvenih zbornika što ih, pod naslovom Hrvatski književni povjesničari, izdaju Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu u suizdavaštvu s Filozofskim fakultetima u Zagrebu i Osijeku, Sveučilištima u Puli i Zadru, te Hrvatskim filološkim društvom, te je dosad uredio trinaest zbornika; Zbornik o Slavku Ježiću (1997.), Zbornik o Mihovilu Kombolu (2. izd. – 1997.), Zbornik o Franji Fancevu (1998.), Zbornik o Tomi Matiću (1998), Zbornik o Albertu Haleru (2000), Zbornik o Branku Vodniku (2001.), Zbornik o Ivanu Milčetiću (2002), Zbornik o Dragutinu Prohaski (2004.), Zbornik o Milanu Rešetaru (2005), dvotomni Zbornik o Jagiću (2007), Zbornik o Šimi Ljubiću (2009.), Zbornik o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom (2011.) te Zbornik o Ivi Frangešu (2013.); zbornicima knjižnog niza Hrvatski književni povjesničari prethodili su znanstveni skupovi, u pravilu međunarodni, u čijoj organizaciji je sudjelovao u svojstvu predsjednika organizacijskog odbora. Književna djela: knjiga pjesama u prozi: Riječi za prozu, (1967.), drama: Pjesnikova kob (1996.) – premijerno je izvedena na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci 9. studenoga 1996., te je u istom kazalištu u sezoni 1996.-1997. održano dvadesetak repriza. Priznanja: Zahvalnica Vlade Republike Hrvatske za aktivno sudjelovanje u organiziranju prikupljanja humanitarne pomoći prognanim Hrvatima u Mađarskoj (1992.), Povelja Vladimir Nazor (1998.), Povelja Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (2002.), Nagrada Zadarske županije (2002.), Nagrada Josip Juraj Strossmayer (za Sabrana djela Milana Begovića – “najbolje izdanje 2003. u Hrvatskoj na području humanističkih znanosti”), (2003.), Nagrada grada Zadra (2005.). Članstva: Matica hrvatska (1970.), Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa (1985), Društvo hrvatskih književnika (1990.), Hrvatski centar PEN-a (1991.), Hrvatsko filološko društvo (1997.)

 
 
Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI. Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli u bazu podataka.

Za sve izmjene možete se obratiti na help@bib.irb.hr, a na istu adresu možete uputiti i sva vaša pitanja i sugestije vezana uz CROSBI.

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2020. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS