O nama

Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo tri desetljeća, od 1992. kao studij, a od 1993. kao sveučilišni dodiplomski studij. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.


Objavljeno: 29. 5. 2016. u 14:09
Pavel Gregorić

Četvrta radionica u ciklusu Propozicijski i nepropozicijski stavovi, u organizaciji Odjela za filozofiju Hrvatskih studija, održat će se u četvrtak 2. lipnja 2016. u 17.00h u dvorani "Gospić". Izlaganje će održati dr. sc. Ljudevit Hanžek s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu na temu "Predmetna teorija vjerovanja". 

Franz Brentano u svojem središnjem djelu, Psihologija s empirijskog stanovišta, tvrdi da su svi sudovi relacije subjekta i predmeta suda. U novije vrijeme Brentanovu tezu oživljava i suvremenom kontekstu prilagođava Uriah Kriegel, te opisuje predmetnu teoriju vjerovanja. Prema predmetnoj teoriji vjerovanja, vjerovanja nisu propozicijski stavovi, već predmetni – u potpunosti se daju svesti na psihološke relacije subjekta prema predmetu vjerovanja. Da bi ta redukcija bila uspješna, potrebno je pokazati da se svi sudovi daju prevesti na egzistencijalne sudove, te je potrebno pokazati da egzistencijalni unos u egzistencijalnom sudu nije dio sadržaja samog suda, već stava kojega subjekt zauzima prema sadržaju (tj. predmetu) suda. U predavanju ću pojasniti Kriegelovu argumentaciju, te istaknuti teškoće s kojima se suočava. Glavni su problemi za predmetnu teoriju vjerovanja: neplauzibilnost egzistencijalnih parafraza koje Kriegel nudi, tj. manjak ekspresivnosti takvog jezika; neuvjerljivost argumenata u prilog redukciji egzistencijalnog unosa na subjektov stav, a koje Kriegel pravda ontološkom parsimonijom; neadekvatnost predmetne teorije vjerovanja pri objašnjenju fenomena intenzionalnosti.

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS