Niz Tihi pregaoci

Početak novog milenija označen je otkrivanjem i upoznavanjem franjevaca koji su predano i gotovo nečujno svojim prinosima polagali temelje novom dobu, dobu u kojem počinje ono što danas doživljavamo kao suvremenu Hrvatsku. Bili su to neumorni tihi pregaoci koji su danas poprilično zanemareni u našim povijesnim pregledima, a njihovi znatni doprinosi razvoju naše književnosti i znanosti gotovo da su sasvim zaboravljeni. I upravo da bi ih se otelo zaboravu i da bi ih se bolje upoznalo 2000. se počelo s organiziranjem znanstvenih skupova, kako bi se nešto bolje osvijetlio život i opus nekog hrvatskog franjevca kao i okolnosti u kojima je djelovao. Tako je u listopadu 2000. održan prvi znanstveni skup: „Pavao Posilović i šibensko-skradinski kraj u njegovo doba“, a radovi su objavljeni u Zborniku o Pavlu Posiloviću (2001.), u listopadu 2001. skup „Fra Toma Babić i njegovo vrijeme“, treći znanstveni skup Tihih pregalaca posvećen je Petru Kneževiću (2002.), četvrti Josipu Banovcu (2003.), peti Jeronimu Filipoviću (2004.), šesti Luki Vladmiroviću (2005.), sedmi Petru Krstitelju Baćiću (2006.), osmi Stjepanu Zlatoviću (2007.) deveti Lovri Šitoviću (svibanj 2008.), deseti Rafaelu Levakoviću (2009.), jedanaesti Ivanu Ančiću (2010), dvanaesti Mati Zoričiću (2011.), trinaesti Petru Bakuli (2012.), četrnaesti Emeriku Paviću (2013), petnaesti Stipanu Margitiću (2014.) i šesnaesti Sebastijanu Sladi (2015.).. Radovi sa skupova Tihih pregalaca redovito su objavljivani u zborniku o tom tihom pregaocu tako je do danas tiskano 14 zbornika u kojima je svjetlo dana ugledalo 227 radova otisnutih na 5094 stranice na kojima se nalazi i 30 manjih djela i/ili dijelova prvotiska (editio princeps) koji zaprema 672 stranice. U nekim zbornicima umjesto prvotiska donose se veći odlomci iz raritetnih djela franjevca kojem je posvećen zbornik. Objavom djela iz ostavštine franjevca kojemu je publikacija posvećena i široj se akademskoj javnosti omogućava da i sama stekne jasniji uvid u originalnost misli, bogatstvo ideja i inovativnost sadržaja u djelima hrvatskih članova franjevačkoga reda. Radovi u zborniku redovito ocrtavaju stanje suvremenog, današnjeg razumijevanja i tumačenja djela pojedinih hrvatskih franjevaca i obuhvaćaju razne aspekte njihova djelovanja: književnopovijesni, jezikoslovni, povijesni, teološki, filozofski, sociološki, pedagoški, folkloristički, književnorecepcijski i niz drugih. Pritom se također redovito, interdisciplinarno i multidisciplinarno, razmatra uključenost naših franjevaca u trendove koji su obilježili razvoj zapadne civilizacije (ekumenizam, posttridentska katolička obnova, razvoj školstva itd.) i njihovu ulogu u prijenosu suvremenih ideja među hrvatskim pukom. Objavljeni su zbornici:

Zborniku o Pavlu Posiloviću (2001.)

Zbornik o Tomi Babiću (2002.)

Zbornik o Petru Kneževiću (2003.)

Zbornik o Josipu Banovcu (2004.)

Zbornik o Jeronimu Filipoviću (2005.)

Zbornik o Luki Vladmiroviću (2006.)

Zbornik o Petru Krstitelju Baćiću (2007.)

Zbornik o Stjepanu Zlatoviću (2008.)

Zbornik o Lovri Šitoviću (2009.)

Zbornik o Rafaelu Levakoviću (2010.)

Zbornik o Ivanu Ančiću (2011.)

Zbornik o Mati Zoričiću (2012.)

Zbornik o Petru Bakuli (2013.)

Zbornik o Emeriku Paviću (2014.)

Zbornik o Stipanu Margitiću (2015.)


Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS