O nama

Studij komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine i to prvo kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz komunikologije, novinarstva, povijesti medija i odnosa s javnošću. Studenti tijekom studija stječu znanje o metodama istraživanja masovne komunikacije i obrade podataka te o povijesnom razvoju novinarstva i masovne komunikacije u svijetu i Hrvatskoj. Studenti komunikologije dobivaju temeljna znanja o medijima i osobitostima izvještavanja za njih, usmjeravaju se za rad na početnim poslovima u nekom od medija ili tvrtkama, tj. odjelima za odnose s javnošću. Zapošljavanje nije nužno ograničeno na područje medija i komunikologije. Studenti komunikologije Hrvatskih studija okupljeni su oko Udruge studenata komunikologije i novinarstva Komuna, koja je osnovana 2008. godine i svake godine organiziraju studentski simpozij "Mediji na drukčiji način".


Objavljeno: 12. 9. 2019. u 09:12
Administrator

 

Održan Međunarodni kongres dječje književnosti u Stockholmu (14. ‒ 18. kolovoza 2019.)

 

U Stockholmu je od 14. do 18. kolovoza 2019. održan Međunarodni kongres IRSCL-a. Međunarodno društvo za istraživanje dječje književnosti (IRSCL) međunarodna je znanstvena organizacija osnovana za podršku i promicanje istraživanja u području dječje književnosti. Uključuje članove iz više od četrdeset zemalja širom svijeta. Glavni organizator kongresa bio je Švedski institut za dječju knjigu u Stockholmu u suradnji s Odjelom za kulturu, jezike i medije na Sveučilištu u Malmöu, potom Odjelom za kulturu i estetiku Sveučilišta u Stockholmu te Fakultetom umjetnosti, psihologije i teologije Sveučilišta Åbo Akademi iz Turkua u Finskoj. Organizacijski odbor ovogodišnjega kongresa sačinjavali su: Åsa Warnqvist, direktorica Švedskoga instituta za dječju knjigu, potom Elina Druker, profesorica na Odsjeku za kulturu i estetiku na Sveučilištu u Stockholmu, Björn Sundmark, profesor engleske književnosti na Sveučilištu u Malmöu te Mia Österlund, docentica komparativne književnosti Sveučilišta Åbo Akademi u Finskoj.

Kongres se održava svake druge godine, a dosad je održan u Frankfurtu, Parizu, Quebecu, Torontu, Brisbaneu, Maastrichtu, Kyotu, Klein-Karibi (Južna Afika), Salamanci, Geelongu i drugim gradovima. Tema ovogodišnjega, 24. kongresa, bila je Silence and silencing in children’s literature (Tišina i utišavanje u dječjoj književnosti). Najbrojniji dosad, kongres je u monumentalnome Gradskom konferencijskom centru (CCC) ugostio 450 izlagača i suautora iz cijeloga svijeta, a više od 420 izlaganja i panela podijeljeno je na sedam sekcija, a potom po temama i sesijama kako bi se usustavilo njihovo mnoštvo. Docentica Odsjeka za komunikologiju dr. sc. Vladimira Rezo sudjelovala je na kongresu izlaganjem Conception, pregnancy and birth in recent Croatian children’s literature (Začeće, trudnoća i porod u suvremenoj hrvatskoj dječjoj književnosti). Popratna rasprava nakon izlaganja ticala se suvremenih hrvatskih autora dječje književnosti, ali i situacije na hrvatskome izdavačkom tržištu te pretpostavljenim budućim pravcima dječje književnosti u Hrvatskoj. Dio slušateljstva iz država s nekoliko kontinenata prvi je put čuo za autore poput Nade Mihoković-Kumrić, Nade Mihelčić, Marija Šarića, Zorana Pongrašića, Sonje Smolec, Sanje Pilić, Silvije Šesto ili Mirjane Mrkela.

U okviru kongresa održano je i predstavljanje časopisa za dječju književnost: Barnboken, Children’s Literature in Education, Bookbird, Barnelitterært Forskningstidsskrift, International Research in Children’s Literature, The Lion and the Unicorn, Children’s Literature in English Language Education, Research on Diversity in Youth Literature te Filoteknos. Tom je prigodom Vladimira Rezo predstavila Libri & Liberi: časopis za istraživanje dječje književnosti i kulture, A1 znanstveni časopis u području humanističkih znanosti u Hrvatskoj i Italiji.
Organizacijski je odbor sudionicima kongresa priredio i nekoliko zanimljivih popratnih događaja. Ljubaznošću društva Astrid Lindgren sudionicima su ponuđena četiri termina posjete stana ove svjetski poznate švedske autorice uz stručno vodstvo koje je posjetiteljima tijekom obilaska u trajanju od sat vremena predočilo mnoštvo zanimljivih detalja iz njezina života i rada. U večernjim satima 14. kolovoza izlagači su bili u prilici posjetiti Švedski institut za dječju knjigu i saznati više o radu instituta i knjižničnim zbirkama. Na raskošnom večernjem domjenku 15. kolovoza u Gradskoj je vijećnici poslužen tradicionalni švedski buffet (Smorgåsbord), a sudionici su čuli i najznačajnije podatke o Plavoj i Zlatnoj dvorani ove impresivne građevine. U petak, 16. kolovoza, organizirana je Tematska noć o nordijskoj dječjoj književnosti u Junibackenu. Junibacken je dječji kulturni centar koji se fokusira na dječju književnost, nazvan po farmi na kojoj je živjela djevojčica Madicken (Mardie) autorice Astrid Lindgren. Nakon zanimljivih intervjua s autorima i ilustratorima nordijskih knjižnih uspješnica, posjetiteljima je priređen i živopisni domjenak, a na raspolaganju je bio i vlak kojim su se vozili kroz prizore iz knjiga Astrid Lindgren. Također, tijekom pauze za ručak u četvrtak, 15. kolovoza, diplomski su studenti i mlađi stipendisti imali priliku sastati se s etabliranim znanstvenicima kako bi izgradili mrežne odnose u znanstvenoj zajednici te dobili savjet o izlaganjima na skupovima, objavljivanju radova, dobivanju stipendija i drugim važnim temama.

Iznimno uspješan kongres završen je najavom sljedećega, 25. kongresa, koji će se održati od 27. do 31. srpnja 2021. godine u čileanskome Santiagu, pod nazivom Aesthetic and Pedagogic Entanglements (Estetski i pedagoški zapleti).

 

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS