O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


Objavljeno: 18. 4. 2018. u 11:31
Lidija Bogović
terenska nastava iz Hrvatske dijalektologije
Sudionici terenske nastave u Novigradu.

 

Kao i svake akademske godine, i ove je godine sredinom travnja održana terenska nastava iz predmeta Hrvatska dijalektologija za koju je program sastavila, organizirala je i vodila izv. prof. dr. sc. Sanja Vulić. terenska nastava 2 Terenska je nastava počela posjetom Obrežu Vivodinskom gdje nas je srdačno dočekala i ugostila mag. Sanja Benković. U njezinu smo domu susreli izvorne govornike obreškoga kajkavskoga govora Lovru Benkovića i Biserku Belavić. Slušajući njihov govor studenti su učili o običajima i životu Obreža Vivodinskoga. Također su rado sudjelovali u razgovoru s izvornim govornicima. Slijedio je posjet dvama pavlinskim samostanima: Sveticama kraj Ozlja i Kamenskom u blizini Karlovca. U Sveticama smo se sjetili ozaljskoga književnoga kruga te posebice našega leksikografa Ivana Belostenca. U samostanu Kamensko, koji je 1404. osnovala grofica Katarina Frankopan, dočekao nas je pater Mario Škrtić te održao vrlo opsežno i informacijama bogato predavanje o pavlinskom redu i povijesti samostana. Putem prema moru prisjećali smo se starih frankopanskih gradova mimo kojih smo prolazili. Put nas je dalje vodio do Novigrada kraj Zadra, povijesnoga gradića smještenoga na južnoj obali Novigradskoga mora, izgrađenoga na ostatcima tvrđave iz 13. stoljeća.

terenska nastava 3Edukativni dio prvoga dana završen je izlaganjem doktorandice Lidije Bogović, mag. croat. o povijesti Novigrada te kvizom poznavanja dijalekatnih riječi koji je osmislila profesorica Vulić. Kviz je održan u vedroj atmosferi, a studenti su se rado natjecali u znanju dijalektalizama. Drugoga dana terenska je nastava započela razgovorom s mjesnim ribarom Žarkom. Taj nam je razgovor potvrdio da stariji naraštaj Novljana još uvijek dobro čuva čakavske značajke svoga govora za razliku od djece u Osnovnoj školi Novigrad kroz koju nas je provela ravnateljica Branka Maroja. Po odlasku iz  Novigrada, posjetili smo Škabrnju i poslušali potresno predavanje gospodina Marka Miljanića, ratnoga zapovjednika Škabrnje, o ratnim stradanjima te doznali o svećeniku Tomislavu Sikiriću koji je u Domovinskom ratu spasio šezdesetak civila. Putem prema Karinskom moru posjetili smo utvrdu Kličevica iz 15. stoljeća. Unutar zidina Kličevice, koja se smjestila iznad istoimene rječice, kraće izlaganje o povijesti utvrde i njezinim graditeljima, knezovima Kurjakovićima, održala je doktorandica Lidija Bogović. Terenska je nastava završena posjetom franjevačkom samostanu u Karinu u kojem nas je ljubazno dočekao fra Petar Klarić te upoznao s razaranjem samostana u Domovinskom ratu i njegovom obnovom. Na putu prema Zagrebu, studenti su iskazali svoje zadovoljstvo viđenim i naučenim u protekla dva dana.

Slika 4.

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS