O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


Objavljeno: 7. 12. 2017. u 11:41
Darko Čokor

I ove je jeseni, u okviru svoga predmeta Jezik Hrvata u dijaspori na znanstvenom smjeru Odsjeka za kroatologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Sanja Vulić organizirala terensku nastavu. Nastava se odvijala od 1. do 3. prosinca na području austrijskoga Gradišća i zapadne Mađarske. Zahvaljujući gostoprimstvu načelnika Vince Hergovića, odsjeli suu Plajgoru u zapadnoj Mađarskoj kao njegovi gosti. Prvoga su dana posjetili i nedaleki Hrvatski Židan.

Jutro drugoga dana bilo je rezervirano za glasovitu benediktinsku opatiju Pannonhalmu u sjeverozapadnoj Mađarskoj, u kojoj ima i značajnih hrvatskih tragova. Poslijepodne je u Cogrštofu u austrijskom Gradišću u okviru terenske nastave održan Okrugli stol o hrvatskoj književnici Ani Šoretić.

Pozdravnu riječ u ime organizatora Okrugloga stola održala je prof. Vulić, a zatim su slijedila četiri izlaganja. Studentica Dajana Taradi govorila je o igrokazima Ane Šoretić. Drugo izlaganje, koje je održao student Lucijan Borić, bilo je posvećeno Kazališnoj grupi Cogrštof koju je vodila Ana Šoretić. Treći referat o narodnoj književnosti u djelu Ane Šotretić održala je bivša studentica Hrvatskih studija Nina Turić. Posljednja je izlagala prof. Vulić o poemi Zamotana duša Ane Šoretić, a zatim je riječ preuzela književnica Ana Šoretić, koja je bila dirnuta što je u okviru terenske nastave organiziran okrugli stol o njezinu djelu.

Posljednji dan terenske nastave počeo je u Plajgoru nedjeljnom misom na gradišćanskohrvatskom idiomu, pa je na tom idiomu student Zvonimir Mikulić čitao poslanicu, a bivša studentica Nina Turić molitvu vjernika. Plajgorski župnik vlč. Štefan Dumović istinski se razveselio gostima iz Hrvatske. Slijedio je odlazak u grad Kiseg u zapadnoj Mađarskoj, gdje su sudionici terenske nastave također pratili hrvatske tragove, posebice one Mate Meršića Miloradića i Senjanina Nikole Jurišića, branitelja toga grada od Turaka. Nakon toga su posjetili Pinkovac u južnom Gradišću u Austriji.

Prvo odredište u tom mjestu bio je Panonski institut, gdje je predstojnik te ustanove dr. Robert Hajszan održao kratko izlaganje o nakladničkoj djelatnosti Instituta te darovao različite publikacije studentima osobno, a također i za Knjižnicu Hrvatskih studija.

Terenska nastava završila je posjetom pinkovskoj obitelji Schwarz-Jandrišić, koja izvrsno čuva izvorni pinkovski govor, različit od ostalih govora u polutisućljetnoj dijaspori. Studenti i bivši studenti imali su tako priliku osobno susresti Hrvate iz polutisućljetne dijaspore, posjetiti njihova mjesta i čuti govore o kojima su do tada slušali samo u studentskim klupama.

Terenska nastava ujedno je i dio projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori, koji je na Hrvatskim studijima pokrenut 28. rujna 2017.

Nina Turić

 

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS