O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


Objavljeno: 22. 10. 2018. u 09:56
Administrator

Znanstvenici s Hrvatskih studija, Križevci 2018.

U organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ u Križevcima je u subotu 20. listopada 2018. održan treći znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća u razdoblju komunizma (II)“. Na znanstvenom je skupu sudjelovalo dvadesetak znanstvenika iz cijele Hrvatske. Cilj je bio potaknuti istraživanje nedovoljno poznatoga te u povijestima hrvatske književnosti, znanosti i nastavi zanemarenoga dijela hrvatske književnosti sa željom premošćivanja umjetno stvorenih diskontinuiteta u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito. 

Mario Grčević i Tanja Baran, Križevci 2018.
    Pročelnik Hrvatskih studija Mario Grčević i predsjednica Udruge Stjepan Kranjčić Tanja Baran

Svečanost otvorenja započela je pozdravnim govorom predsjednice Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ dr. Tanje Baran koja je okupljenima predstavila Križevce kao iznimno snažno vjersko središte još iz davnina te je ispripovijedala da su u Udruzi „Dr. Stjepan Kranjčić“ na ideju o održavanju znanstvenoga skupa došli nakon što su objavili knjigu književnih radova križevačkoga župnika na glasu svetosti dr. Kranjčića „Zašto me pozvao Gospod?“ te nakon što već više godina redovito organiziraju dva natječaja za kršćansku književnost koji su na nacionalnoj razini Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Književni Kranjčić“) i Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Dječji Kranjčić“). Okupljene su ime domaćina pozdravili i križevački dogradonačelnik Mario Martinčević, koprivničko-križevački župan Darko Koren te križevački župnik Stjepan Soviček. Suorganizatorske poruke u ime Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu izrekao je pročelnik prof. dr. Mario Grčević, a govorio je i zamjenik glavnog urednika Glasa Koncila Branimir Stanić. Sudjelovao je i saborski zastupnik Branko Hrg. Glazbeni obol svečanosti otvorenja dale su članica Vokalnog sastava „Allegro“. Tom je prigodom okupljenima podijeljen časopis „Kroatologija“ Hrvatskih studija u kojem su objavljeni radovi s drugoga znanstvenog skupa „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća“ održanog u Križevcima prije dvije godine.

Program je bio podijeljen u tri sesije. Uvodno je predavanje „Religiozno kazalište u Hrvatskoj 1945. - 1990. ili kako su rubovi očuvali svjetlo“ održala Sanja Nikčević. Tema Lucije Ljubić bila je Vojmil Rabadan o kazalištu u „Maruliću“, Ivan Čulo predstavio je personalizam u „Maruliću“. Zatim je Zdravko Gavran osvijetlio egzistencijalne teme u katoličkoj vizuri: spoja kratke priče i novinske reportaže o susretima u prozama Smiljane Rendić pa je Vladimira Rezo predstavila prozni opus Mare Švel-Gamiršek, a Vlatko Smiljanić spisateljsku djelatnost Mare Matočec 1945. – 1967. Jasna Šego govorila je o Kupareovu doprinosu marijanskoj lirici – srži hrvatskoga religioznog pjesništva. Ružica Bešlić-Grbešić i Iva Ćalić predstavile su ostavštinu Vinka Kosa u doba komunizma, a Miljenko Buljac pjesništvo s. Marije od Presvetoga Srca – Anke Petričević. O kršćanskim motivima u pjesništvu muslimanskih pjesnika hrvatskoga identiteta 1945. – 1990. izlagao je Vladimir Lončarević. Zatim je Božidar Petrač predstavio uspomene Luke Perinića, Željko Vegh radove književnika Dubravka Horvatića u časopisu „Marulić“ u doba komunizma, Dean Slavić Horvatićevu novelu „Vruća listopadska noć“. Sonja Tomić približila je semantičku dosljednost i poetičnost sedam prijevoda Isusovih oproštajnih govora, a Stjepan Tomić psalam 22 (21) kao molitvenu paradigmu s posebnim osvrtom na neke hrvatske prijevode. Slavko Nedić govorio je o kršćanskim mjuziklima u vrijeme komunizma: K. Tičić, M. Nardeli, Š. Šito Ćorić, a Krešimir Tičić o mjuziklima kršćanske inspiracije uz primjere s videoprezentacijom.

Znanstveni skup održan je uz potporu Grada Križevaca, Koprivničko-križevačke županije i poduzeća „Radnik“ d. d., a radovi će biti recenzirani i tiskani u časopisu „Kroatologija“ Hrvatskih studija tijekom 2019. godine. Četvrti znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća“ planira se za jesen 2020.

Otvorenje skupa
Otvorenje znanstvenoga skupa Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća u razdoblju komunizma

 

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS